Search

Advent – “Kako sjesti u saonice djeda Božičnjaka”

Advent (lat. adventus – dolazak) je jedna od češće korištenih riječ u  prosincu, a vezana je uz rođenje (dolazak) Isusa Krista. Ipak za veliki broj ljudi on ima u većoj ili manjoj mjeri drugačije značenje. Potrošnja, poklanjanja, kićenja gradova i domova, zabavljanja, bogatije trpeze, druženja, dobra raspoloženja, bitni su elementi “suvremenog adventa”.

Za vjernike bi advent sam po sebi trebao biti radostan događaj jer Onaj koga se čeka dolazi kao spasitelj svijeta, a pri tome nije rođen u sjaju i blještavilu. Za ondašnju rimsku vlast nije bio dobrodošao, a za narod je bio nepoznat. Izostanak sjaja i blještavila te anonimnost i neprihvaćenost, scenariji su s kojima se možemo poistovjetiti.   

Puno je razloga zašto se govorio o tzv. “blagdanskoj depresiji”. “Suvremeni advent” iz godine u godinu gotovo u istoj maniri sugerira, a po nekima i nameće očekivanja kao i postupanja s kojima bi ta ista očekivanja svi trebali ostavariti. Postavlja se pitanje je li to moguće?

Oni koji imaju problem s prihvaćanjem (internalizacijom) vanjskih očekivanja vjerojatno će doći u stanje konflikta pitajući se trebaju li ih odbiti i tako postati “crne ovce” ili se pokoriti osjećaju pritiska pomalo glumeći odabranu  ulogu. S druge strane postoje i oni  kojima konformizam nije stran te će lako postupati po datim uputama. U svakom slučaju radili to dragovoljno ili pod pritiskom, nameće se  pitanje potencijala, specifičnosti funkcioniranja pojedinca kao i njegovih trenutnih uvjeta života koji su preduvjeti za  realizaciju kako samih očekivanja tako i mogućnosti implementacije sugeriranih postupanja.

Biti povezan, a ne društveno izoliran, odbačen ili stigmatiziran, preduvjet je za mentalno zdravlje. Oni koji to iz bilo kojih razloga ne uspjevaju biti u svakodnenvom životu, u ozračju blagdanskih očekivanja će svoju nepovezanost još snažnije osvijestiti. Stihovi pjesme kažu: “Nije u šoldima sve, neka te tu kraj mene….”, a govore o većoj vrijednosti zadovoljavanja potreba za ljubavlju i pripadanjem od potrebe za posjedovanjem. Ipak postoji granica kada je u “šoldima gotovo sve”, a to je granica ekonomske nestabilnost ili još više ugroženosti. Tako će oni koji nemaju, u ponudi svega i svačega bolnije doživjeti svoje neimanje. Postoje i oni koji imaju i povezani su s drugima pa se čini kako oni ne bi trebali imati  problema s “blagdanskim očekivanjima”. No i oni imaju očekivanja, pokazujući kako i njima nešto nedostaje. U utrku kreću s pozicije imanja, dokazujući da ljudskim željama nema kraja.  Umjesto da se suoče i povežu  sa samima sobom oni mir i sreću traže izvan sebe.  

Da bi nam svaki dan pa tako i blagdanski bio proveden u što većem  miru i zadovoljstvu potrebno je okrenuti se prema sebi i njihove izvore tražiti unutar sebe. Možda će rad biti dugotrajan i mukotrpan, ali će se sigurno odvijati u smjeru naših ciljeva i sukladno našim mogućnostima. Možda će koraci biti mali ali će se sa svakim korakom smanjivati naša duhovna praznina i s njom povezan nemir. Učinite svoj stil života autentičnim i kvalitetnijim, radite na boljem shvaćanju  i prihvaćanju samoga sebe. Nemojte na kraju iduće godine ponovno osvijestiti kako ste nešto mogli ili trebali napraviti, a niste. Takve nas spoznaje ispunjavaju neugodnim osjećajima, ruše naše samopoštovanje i udaljavaju nas od nas samih.  Makar vam se neke stvari kod samoga sebe ne  sviđale prihvatite i volite sebe jer s  te pozicije možete lakše prihvaćati i voljeti  druge ljude.

Želim Vam da u ovo predblagdansko vrijeme u sebi pronađete mir i blagostanje!

Stručni suradnik u Službi za mentalno zdravlje
Katarina Čolak Jurić, prof. psiholog

Podijeli na društvenim mrežama

Facebook
Twitter
LinkedIn
Logo ustanove

NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Pregled privatnosti

Neophodni kolačići

Ovi kolačići omogućuju interakciju s uslugom ili internetskom lokacijom kako biste mogli pristupiti osnovnim značajkama za pružanje te usluge. Odnose se na zatraženu uslugu kao što je, npr. identifikator sesije trenutačnog posjeta. Ne spremaju informacije kojima se može identificirati korisnika.

Statistički kolačići

Ovi kolačići omogućuju prikupljanje podataka u agregiranom obliku bez identificiranja korisnika. Služe za praćenje ponašanja korisnika na internetskoj stranici u svrhu istraživanja tržišta i praćenja analitike. Navedeni uvidi omogućuju internetskoj stranici poboljšavanje sadržaja i razvijanje boljih značajki koje unaprjeđuju korisnički doživljaj.

Marketinški kolačići

Ovi kolačići omogućuju prikupljanje informacija o navikama i ponašanju korisnika na internetskoj stranici radi objavljivanja relevantnih oglasa za korisnika usklađenih s njegovim interesima. Također se mogu koristiti i za mjerenje učinkovitosti kampanja.