U Hrvatskoj je, od srpnja ove godine, u 39 bolesnika zabilježena laboratorijski potvrđena bolest Zapadnog Nila. Radi se o virusnoj bolesti uzrokovanoj istoimenim virusom (West Nile- WN). Većina oboljelih (35) zaražena je na području sjeverozapadnog i istočnog dijela Republike Hrvatske. Najveći broj oboljelih zabilježen je u Osječko-baranjskoj županiji (14 oboljelih) te na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije (9 oboljelih). Najčešće se bolest manifestirala zahvaćanjem središnjeg živčanog sustava uz jedan smrtni ishod. U Splitsko-dalmatinskoj županiji do sada nije zabilježen niti jedan slučaj.
U Europi se bilježi 1 112 slučajeva bolesti Zapadnog Nila , najviše u Italiji, Srbiji i Grčkoj, uz zabilježen 71 smrtni ishod.
Prirodni rezervoar i domaćin WN virusa su ptice (pronađen je u preko 300 vrsta ptica) Komarac se zarazi kad ubode ptice (najčešće divlje ptice selice) koja su primarni rezervoari virusa. Virus je dosad izoliran kod 43 vrste komaraca, a najčešće kod roda Culex, ali i kod Aedes albopicitusa i Anophelesa, triju vrsta koje su prisutne i na našem području. Virus se prenosi na ljude, kopitare (konji) i druge sisavce ubodom zaraženog komarca (vektora), ali se ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Ne postoji dokaz da krpelji ili drugi insekti prenose virus Zapadnog Nila.
Bolest odlikuje sezonski karakter, javljanje u kasno ljeto i ranu jesen, na što utječe brojnost i akitvnost vektora ovisno o okolišnim i klimatološkim prilikama.
Zaraza virusom Zapadnog Nila najčešće prolazi neprimjetno, bez znakova bolesti (oko 80 % slučajeva). Oko 20 % zaraženih će nakon inkubacije koja traje 3 do 15 dana razviti smetnje koje nalikuju na gripu (temperatura, glavobolja, malaksalost, bolovi u mišićima i zglobovima, moguć je proljev i osip). Umor može trajati tjednima. Samo mali broj zaraženih (manje od 1 % ) razvit će teški oblik bolesti sa zahvaćenim središnjim živčanim sustavom (encefalitis, meningitis), koji se manifestiraju kao zakočenost šije, povišena tjelesna temperatura, glavobolja, dezorijentacija, tremor, poremećaj svijesti.
Pod povećanim su rizikom od obolijevanja starije osobe koje već imaju kroničnu bolest (kao primjerice dijabetes, hipertenziju, kroničnu bubrežnu bolest) ili imunosuprimirane osobe (kao što su transplantirane osobe i dr.).
Cjepivo protiv ove bolesti ne postoji, kao ni specifična, uzročna terapija. Kod težih slučajeva nužno je bolničko liječenje.
Da bi se smanjio rizik pojave infekcije, potrebno je aktivno uključivanje svih članova zajednice, od građana do institucija.
Sami građani mogu akitvno doprinjeti da se smanji razvoj komaraca na način da se:
- ukloni nakupljena voda u vrtovima, dvorištima, na balkonima ili terasama
- ukloni nepotrebne predmete u okućnicama gdje se može nakupljati voda –npr. odbačene limenke, kante, igračke, stare automobilske gume i sl.
- prekrije/čvrsto zatvore ili isprazne različiti spremnici za vodu
- redovito prazni voda (barem jednom tjedno) iz tanjurića ili plitica, lončanica, vaza ili posuda za cvijeće i drugih različitih nepokrivenih manjih ili većih spremnika za vodu.
Za zaštitu od uboda komarca preporučuje se:
- primjena repelenata, sredstava koja odbijaju komarce, na otkrivene dijelove tijela (prema uputama proizvođača)
- izbjegavanje boravka na otvorenom u razdoblju najveće aktivnosti komaraca, od sumraka, tijekom noći do zore, ako je provedivo
- nošenje odjeće dugih rukava i nogavica prilikom boravka na otvorenom, ako to dopuštaju vremenske prilike
- primjena zaštitnih mreža na prozorima i vratima
- primjena različitih repelenata za prozore.
Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti NZJZ SDŽ
Priopćenje HZJZ o pojavi novooboljelih od bolesti Zapadnog Nila u Hrvatskoj
