Djeca, mladi i mentalno zdravlje u svijetu koji se mijenja
Za unapređenje mentalnog zdravlja djece i mladih u suvremenom svijetu 21.stoljeća, ključna su sveobuhvatna ulaganja od strane vlada, angažiranost socijalnog, zdravstvenog, obrazovnog sektora, ali i društva u cjelini. Ovo ulaganje se sve više povezuju sa programima i projektima koji nastoje podići svijest među djecom, adolescentima i mladima o tome kako sačuvati mentalno zdravlje, kako pomoći vršnjacima, roditeljima i nastavnicima da pruže podršku prijateljima, djeci i učenicima. Zbog toga je fokus ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja upravo mogućnost prilagodbe u „promjenjivom svijetu“.
U 35 zemalja Europe i Azije, 30% djece u dobi od 9-15 godina „nisu sretna i nikad nisu bila sretna”. Polovina svih mentalnih bolesti počinje u 14. godini života, ali kako se radi o razvojnom periodu koji inače donosi „neshvatljiva ponašanja“, mnogi slučajevi prođu neprimijećeno. U brojnim državama zato postoje naglašene posljedice koje se manifestiraju uzimanjem alkohola i droga te predstavljaju veliki problem u mnogim društvima svijeta. Sve prisutniji su i poremećaji prehrane ali ili druge tzv. bihevioralne ovisnosti uzrokovane poremećajima nagona kod djece i mladih i u sve prisutnom virtualnom svijetu. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 20% djece i mladih do 18 godina ima neki od oblika razvojnih, emocionalnih ili ponašajnih problema koji negativno utječu na njihov rast i razvoj, odnose unutar obitelji, odnose s vršnjacima i uspjeh u školi.
Adolescencija i rano odraslo doba su periodi kada se događaju brojne promjene: promjene u školovanju, odlazak od kuće ili zaposlenje. Za mnoge, ovo je uzbudljivo doba. Međutim, to ujedno može biti stresno i zahtjevno razdoblje, jer promjene zahtijevaju prilagodbu koja uvijek nije jednostavna. Ukoliko se to kod pojedinaca ne prepozna kao problem koji traje i ne potraži se pomoć stručne osobe takvi neugodni osjećaji mogu dovesti i do mentalnih bolesti.
Srećom, sve više se prepoznaje važnost pomaganja mladima da bi izgradili mentalnu otpornost od rane dobi, i nosili se sa izazovima današnjice. U Hrvatskoj 10-15 % djece od 11-13 godina ima izražene simptome depresije, a svako peto dijete u Splitsko-dalmatinskoj županiji treba stručnu pomoć. U najranijoj dobi djetetova života možemo puno napraviti kako bi promijenili ovu statistiku.
U Splitsko- dalmatinskoj županiji implementirani su mnogi javnozdravstveni programi i projekti koji su dostupni djeci, mladima i njihovim roditeljima. U Službi za mentalno zdravlje NZJZ SDŽ postoji Savjetovalište koje funkcionira po principu “otvorenih vrata” bez uputnice, samo uz prethodnu najavu. Uz tzv. klasično savjetovanje, postoji i telefonsko savjetovanje, ali i e-savjetovanje on-line. Ishodi koji se ostavaruju su ohrabrujući ali i obvezujući u svijetu koje se mijenja i zahtjeva stalnu prilagodbu te podršku najranjivijim skupinama.
Voditelj službe za mentalno zdravlje
Željko Ključević dr.med specijalist psihijatar
