Gledajući povijesno, stigmatizacija je pojava, obilježavanje osobe ili skupina koja je još u antičkoj Grčkoj zabilježena, kao moralno loša poput kriminala, izdaje ali i robovanja. Smisao ove pojave je bio stvoriti percepciju manje vrijednosti „takvih osoba“ s ciljem marginalizacije i društvene isključenosti.
Ni današnja razvijena ili manje razvijena društva nisu imuna na takva zbivanja. Svjedoci smo svakodnevnog „upiranja prstom“ u pojedince ili skupine zbog njihove različitosti bilo u tjelesnom, mentalnom i vjerskom smislu ali i zbog drugačijih stavova i životne orijentacije i stila.
Povod stigmatizaciji može biti bilo što, uključujući različite događaje i društvena zbivanja. Sada u jeku pandemije izazvane korona virusom imamo pojavu stigmatizacije pojedinaca ili skupina u smislu nametanja obilježja i krivnje pozitivnima i/ili oboljelima na virus.
Stigmatizacija takvih osoba dovodi do pojačane anksioznosti, depresivnosti, razvoja osjećaja krivnje, odbačenosti, usamljenosti te dovodi do pogoršanja njihovog mentalnog zdravlja, što uz narušeno tjelesno zdravlje korona virusom dodatno komplicira njihovo zdravstveno stanje i čini ga znatno težim.
Kada se ne povezujemo sa nečim / nekim, jer se osjećamo odvojeno i različito , mi ne osjećamo zajedništvo. Tada smo skloni bolesne ili drugačije osobe tretirati kao da su opasni za društvo i ljutiti se na njih, jer se oni ne mogu ‘preko noći promijeniti i ozdraviti’ . Želimo izbaciti ih iz društva, ne razumijevajući njihove potrebe ( jer se ne uspijevamo povezati sa njima). Takvim načinom još više možemo povećati njihovu patnju i odmoći im, umjesto da im pomognemo osjećati se bolje. Negativan i snažan utjecaj na mentalno zdravlje ima stigmatizacija i ksenofobija prema onima koji su „donijeli bolest“ koja je zarazna.
Stoga, u ovoj sadašnjosti punoj izazova sjetimo se svoje ranjivosti, ranjivosti svojih najbližih, sjetimo se i onih drugačijih koji nisu ništa manje vrijedni, a to su pokazali nebrojeno puta, sjetimo se etičkih i moralnih vrijednosti koje su svima nam sada neophodne možda više nego ikada.
Umjesto „etiketiranja“ pozitivnih i/ili oboljelih od korona virusa pokažimo empatiju za oboljele osobe kao jednu od najljepših osobina čovjeka, jer je ona temelj „dobrote“, altruizma, požrtvovnosti i milosrđa, a manjak empatije temelj je većine destruktivnih i nasilnih ponašanja.
Voditelj Službe za mentalno zdravlje
dr.sc. Željko Ključević, dr. med., specijalist psihijatrije
