Infekcije dišnih puteva su najučestalije infekcije suvremenog čovjeka.
Razlog tome je što je dišni sustav najotvoreniji organski sustav i u neprestanoj je vezi s okolinom. Velik je broj uzročnika infekcija, preko 200 virusa i bakterija, a male su mogućnosti liječenja i sprječavanja bolesti. Ipak znatno najčešći uzročnici infekcija dišnog sustava su virusi za koje ne postoje učinkoviti specifični lijekovi. Najveća se zlouporaba antibiotika događa upravo za nepotrebno i neučinkovito liječenje virusnih respiratornih infekcija.
Infekcije dišnih puteva češće se javljaju u hladnijim godišnjim razdobljima. Razlog tome što je to vrijeme kada ljudi duže borave u zatvorenim, slabo provjetravanim prostorima pa su više izloženi kapljicama i virusima drugih osoba.
Infekcije dišnog sustava su česte u svim dobnim skupinama, ali osobito mogu biti opasne za osobe starije životne dobi zbog njihove krhkosti i niza kroničnih bolesti povezanih s ovom dobnom skupinom.
Ljudski se organizam mijenja i slabi tijekom godina pa tako i dišni sustav i plućno tkivo. Slabljenje i pogoršanje plućne funkcija počinje u ranoj odrasloj dobi i nastavlja tijekom života.
„Obična“ prehlada
Prehladu je najučestalija respiratorna bolest. Uzrokuju je različiti respiratorni virusi, u pravilu oni slabije patogenosti, odnosno s manjom agresivnošću.
Bolest je vrlo blaga, prevladavaju samo lokalni respiratorni simptomi – hunjavica, kihanje, osjećaj punoće i začepljenosti nosa, pečenje očiju, a katkad i blaža grlobolja. U manjeg broja oboljelih pojavljuje se i nadražajni kašalj, koji nije dugotrajan. Povišena temperatura i drugi opći simptomi obično izostaju, ali pri infekciji patogenijim uzročnicima na početku bolesti mogu biti izraženi osjećaj umora, glavobolja ili blaži bolovi u mišićima. Bolest traje prosječno od 4 do 6 dana, a komplikacije su vrlo rijetke. Prolazi sama od sebe i ne zahtjeva nikakvo specifično liječenje.
Kod osoba starije životne dobi , zbog njihova oslabljenog imunološkog sustava te prisutnosti brojnih drugih kroničnih bolesti, postoji veća opasnost od razvoja komplikacija uzrokovanih sekundarnom bakterijskom infekcijom, ponekad čak i sa smrtnim ishodom. Iz tog razloga posebnu pažnju treba obratiti u slučaju kada se nakon 4-6 dana trajanja simptoma prehlade naknadno javi temperatura i pogorša opće zdravstveno stanje oboljele osobe.
Gripa
Gripa je akutna zarazna bolest čitavog organizma koja ima dominantni kapljični put prijenosa. Javlja se sezonski, u vrijeme zimskih mjeseci.
Klinička slika je obilježena iznenadnim početkom bolesti , visokom temperaturom i glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima te umorom. Respiratorni simptomi obično nisu izraženi na početku bolesti, ali nakon 1 do 2 dana pojavljuju se suhi kašalj i grlobolja.
Virus gripe jako iscrpljuje organizam i zbog toga postoji povećani rizik od ozbiljnih komplikacije bolesti.
Kod velikog dijela mladih i zdravih ljudi gripa prolazi sama od sebe nakon ležanja kod kuće kroz tjedan dana, bez specifičnog liječenja i samo uz simptomatsku terapiju. Kod osoba s imunološkim disbalansom, te kod kroničnih bolesnika i osoba starije životne dobi gripa može završiti s komplikacijama kao što su sekundarne infekcije (upala pluća) ili pogoršanjem postojeće kronične bolesti. Takvo stanje nerijetko zahtijeva hospitalizaciju i intenzivno liječenje. Unatoč tome , komplikacije gripe u starijoj životnoj dobi, uzrokuju tkz. “višak smrtnosti“. Iz tog razloga gripa u starijoj životnoj dobi treba biti prepoznata kao ozbiljna bolest , posebice za one koji već imaju narušeno zdravlje.
Najbolja preventivna mjera je cijepljenje protiv gripe koje je u našoj zemlji besplatno za sve osobe starije od 65 godina, kao i za osobe koje su mlađe od 65 godina a koji boluju od neke kronične bolesti ( dijabetičari, hipertoničari…) i zdravstvene radnike.
Upala pluća
Pneumonija (upala pluća) je najteža upalna bolest dišnog sustava.
Najčešće se javlja upravo u starijoj životnoj dobi. Nerijetko je smrtonosna te se zato naziva i vodičem u smrt starijih osoba .
Koji su razlozi tako posebno teške, a nekada i fatalne infekcije pluća u starijih?
Osim postupnog općeg slabljenja nespecifičnih i imunoloških mehanizama obrane, u starijih osoba nerijetko postoje i druga poticajna stanja za nastanak i teži klinički oblik upale pluća. Najvažnija su kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), dijabetes, maligne bolesti, a ozbiljnost tijeka bolesti je veća kod starijih i zbog djelovanja infekcije ne samo na pluća, nego i na druge već oštećene organe: bubrege, srce, jetru. Zbog lošeg imunološkog statusa može doći i do razvoja sepse. Dodatno poticajno stanje u zimskim mjesecima je gripa i druge virusne respiratorne infekcije koje nerijetko prethode upali pluća.
Za upalu pluća u starijih osoba karakterističan je izostanak “klasičnih-uobičajenih” simptoma bolesti poput visoke temperature, leukocitoze i jakog kašlja. U kliničkoj slici prevladavaju malaksalost, gubitak teka, poremećaji svijesti (konfuzija, delirij), otežano ili ubrzano disanje, bol u prsima..
Zahvaljujući dostupnosti i uspjesima antimikrobne terapije smrtnost od upale pluća kao osnovnog uzrok smrti, više nije javnozdravstveni prioritet, međutim od upale pluća se još uvijek umire deset puta češće nego od svih zaraznih bolesti zajedno. Zbog toga je od iznimnog značenja da, unatoč izostanku klasičnih simptoma u starijoj životnoj dobi, upala pluća bude rano prepoznata i adekvatno liječena.
Opće i specifične mjere prevencije
Opće mjere prevencije su najvažnije:
• redovito pranje ruku,
• prekriti nos i usta maramicom u slučaju kašljanja ili kihanja, te baciti maramicu u smeće poslije korištenja,
• redovito kretanje i boravak na svježem zraku,
• održavanje tjelesne kondicije,
• cjelogodišnja dobra i uravnotežena prehrana bogata vitaminima naročito vitaminom C,
• izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorima s puno ljudi,
• izbjegavanje bliskih kontakata s bolesnim osobama,
• redovito prozračivanje prostorija u kojima živimo i radimo,
• odgovarajuća zimska odjeća.
Specifične mjere zaštite su ograničene na veoma mali broj uzročnika za koje postoji cjepivo (cijepljenje protiv gripe i cijepljenje protiv pneumokoka).
Cijepljenje protiv gripe se preporuča osobama kojima gripa predstavlja veliki rizik, pa i smrtni. To su osobe starije od 65 godina i kronični bolesnici, te osobe oslabljenog imuniteta. Cijepljenje je od osobite važnosti i za štićenike i zaposlenike domova za stare i nemoćne te osobe koje rade u zdravstvenim ustanovama koje su zbog prirode posla izloženije riziku od gripe.
Gerontološke radionice
Zbog izuzetne važnosti tematike i činjenice da smo upravo na početku sezone gripe tijekom sljedećih tjedana će se održavati ciklus tematskih Gerontoloških radionica “Infekcije dišnih puteva u starijoj dobi” u Domovima za starije i nemoćne osobe Splitsko-dalmatinske županije za osoblje i korisnike Domova, te u centrima okupljanja osoba starije životne dobi.
Cilj radionica je podizanje svjesnosti o važnosti smanjenja rizika i poduzimanja pravovremenih preventivnih mjera kojima se mogu ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje starijih osoba.
Termini održavanja radionica biti će naknadno objavljeni.
Inga Vučica, dr. med., univ. mag. sanit. publ., spec. javnog zdravstva
Voditeljica Odjela / Centara za gerontologiju
Public Health and Health Promotion Service
Literatura:
1. K. Larsson: Respiratory Diseases in the Elderly. European Respiratory Society. 2009
2. https://www.atsjournals.org/doi/full/10.1513/pats.200508-081JS
3. https://www.aafp.org/afp/2001/0115/p257.html
