4. dio
Možemo li usamljenost pobijediti suosjećanjem?
Doživljeno zajedničko iskustvo dijeljenja osjećaja i proživljene situacije utječe i na suosjećanje. Suosjećanje je oblik povezanosti koji nadilazi misao i jezik. Takav oblik zajedništvaje moguć iako se na trenutak čini kao „recept za sreću koji stvara zajednicu pod svaku cijenu“. Kada osjećamo razumijevanje i brigu za nečiju patnju umanjujemo osjećaj usamljenosti. U dijeljenju zajedničke zabrinutosti za osobe koje pate, mijenjamo i svoje postupke prema njima. Pokazujemo bliskost i prihvaćanje prema onima koje pate ili boluju, umjesto odbacivanja, stigmatiziranja i udaljavanja od njih. Trenutna svjetska ugroza korona virusom potiče mnoge u zajedništvo darivanja i pomaganja kako bi doprinijeli zaustavljanju pandemijena različite načine.
Do pravog suosjećanja može se doći jedino kada više ne hranimo ideju različitosti već istovjetnosti i zajedništva, kada svjesno počinjemo tražiti po čemu smo mi to isti kao netko drugi? Pokušavamo svjesno ići u pravcu potpuno suprotnom od onog koji je prirodan našem egu, a to je da sebično tražimo po čemu se mi razlikujemo od drugih. Dakle, ako nam je teško razviti suosjećanje prema nekoj osobi, posvetimo potrebitoj osobi naše vrijeme i pažnju koliko je moguće u ovom trenutku. Nakon toga ( ako se to već prirodno nije desilo ), svjesno potražimo sve što nas približava toj osobi.
Suosjećanje nas čini bićima zajednice. Prisjetimo se da je to duboko ukorijenjeno u nama iako su neke važne aktivnostiu zajednici ugasle stoga ih ponovno treba oživjeti u vremenu koje je pred nama. Kada dajemo i primamo surađujemo, kada plešemo, pjevamo ili sviramo usklađujemo se a time potičemo suradnju. Sve navedene aktivnosti dio su kulture a one kulture koje ih nisu njegovale i sačuvale nisu niti preživjele. Svi postupci koji nas zbližavaju djeluju protiv usamljenosti. Zato se treba pobrinuti da buduća društvena zbivanja otvore više prostora za „ primjereniju okolinu“ koja će biti okrenuta zajednici , a time i humanija.
Voditelj Službe za mentalno zdravlje
dr.sc. Željko Ključević, dr. med., specijalist psihijatrije
