Krpeljni meningoencefalitis virusna je bolest koju uzrokuje virus krpeljnog meningoencefalitisa, a prenosi se ubodom zaraženog krpelja roda Ixodes. Krpelj služi kao vektor u prijenosu bolesti, a prirodni rezervoar su mu sitni šumski glodavci i ptice. Ljudi se rijetko mogu zaraziti pijenjem i jedenjem nepasteriziranog mlijeka od inficiranih krava, koza i ovaca. Prijenos virusa sa čovjeka na čovjeka nije poznat.
Bolest se javlja u području od zapadne i sjeverne Europe do sjeverne i istočne Azije. U Hrvatskoj se bolest pojavljuje u sjeverozapadnim područjima između Save i Drave, a odnedavno i u Gorskom Kotaru. Krpelji imaju svoju sezonsku aktivnost od proljeća do jeseni (od travnja do studenog), a bolest najčešće pogađa osobe koje profesionalno borave u tzv. prirodnim žarištima u kojima ima zaraženih krpelja (poljoprivrednici, šumski radnici) ili izletnike u prirodu koji dođu u kontakt s krpeljima.
Poznate su dvije varijante bolesti. U Europi je bolest uzrokovana srednjoeuropskim tipom virusa s blažom kliničkom slikom i letalitetom manjim od 1%, a u Aziji prevladava dalekoistočni tip virusa koji izaziva težu kliničku sliku i ima letalitet veći od 20%.
Mnogi ljudi inficirani virusom krpeljnog meningoencefalitisa uopće ne razviju simptome. Za ljude koji razviju simptome, vrijeme od uboda zaraženog krpelja do početka bolesti (period inkubacije) obično je od 7 do 14 dana, ali može varirati između 4 i 28 dana. Bolest se javlja u dvije faze, prvo kao febrilna bolest slična gripi koja traje oko tjedan dana, a zatim nakon perioda latencije od 4 do 10 dana javlja se druga meningoencefalitična faza bolesti, u kojoj se uz opće simptome javljaju znakovi infekcije središnjeg živčanog sustava (glavobolja, mučnina, povraćanje, poremećaj svijesti). Mogućnost je nastanak trajnih neuroloških posljedica kod prosječno trećine oboljelih od meningoencefalitisa, a u rijetkim slučajevima može doći do smrtnog ishoda. Ipak, u najvećem broju slučajeva bolest ima blagi tijek.
Bolest se prevenira zaštitom od krpelja i cijepljenjem. Zaštiti se od krpelja možemo nošenjem prikladne obuće i odjeće prilikom boravka u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvući u čarape, zatvorene cipele), izbjegavati provlačenje kroz grmlje, koristiti repelente te nakon povratka iz prirode dobro pregledati tijelo (krpelj satima traži pogodno mjesto za hranjenje).
Ako se krpelj već učvrstio za kožu, ne savjetuje se primjena nikakvih sredstava (alkohola, ulja), nego ga samo uhvatiti dezinficiranom pincetom i laganim povlačenjem izvući iz kože. Mjesto uboda zatim dobro isprati vodom i sapunom te dezinficirati.
Za osobe koje dulje borave u prirodi (zbog posla ili rekreativno) u područjima gdje ima inficiranih krpelja, preporučuje se cijepljenje. Primarno cijepljenje sastoji se od 3 doze cjepiva uz docijepljivanje svakih 3 do 5 godina, ukokiko je osoba i dalje izložena riziku zaraze. Najbolje se cijepiti u zimskim mjesecima kako bi se do proljeća kada krpelji postaju aktivni stekla potrebna zaštita.
Cijepiti se može u ambulanti Službe za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije na adresi Vukovarska 46 u Splitu, svakog radnog dana od 8.00 do 14.00 sati bez prethodne najave.
Petra Tomaš Petrić, dr. med., spec. epidemiologije, voditeljica Odjela za nadzor nad zoonozama i transmisivnim bolestima
Služba za epidemiologiju NZJZ SDŽ
