Ujedinjeni narodi su 2011. godine rezolucijom 66/127 ukazali na važnost osvješćivanja o zlostavljanju starijih osoba kao kršenju njihovih osnovnih ljudskih prava, te su proglasili 15. lipnja Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad starijim osobama.
Populaciju osoba starije dobi često se smatra visoko vulnerabilnom po različitim kriterijima. Starije osobe često su marginalizirane u pogledu svojeg društvenog utjecaja, socijalni položaj i životne prilike često su im vrlo teški, zdravstveno su ugroženije.
Društvena percepcija starosti doživjela je tijekom vremena velike promjene, od prijašnjih vremena kada se starost smatrala razdobljem mudrosti te su stariji ljudi zauzimali značajna mjesta u društvima i na njih se često gledalo kao na životne učitelje koji su zauzimali važna mjesta u zajednicama, do današnjih dana kada se starost uglavnom stereotipizira jer se vezuje uz boležljivost, slabost, ružnoću, gubljenje pamćenja, beskorisnost, izoliranost, siromaštvo i depresiju, te se na starije osobe počelo gledati kao na teret društva.
Negativni stavovi prema starijima dovode do percepcije da su starije osobe manje važne nego mlađe odrasle osobe, što se može manifestirati kroz različite oblike nasilja u odnosu na starije.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji zlostavljanje starijih osoba se može definirati kao pojedinačan ili ponavljajući način ophođenja koji starijoj osobi uzrokuje bol, štetu i patnju, a događa se u odnosu povjerenja. Prema procjeni SZO između 4% i 6% starijih ljudi u svijetu izloženo je nekom od oblika zlostavljanja – fizičkom, psihičkom ili emocionalnom, financijskom i seksualnom zlostavljanju ili zanemarivanju.
Oblici nasilja nad starijim osobama
Svaki oblik nasilnog ponašanja uključuje različite načine postupanja prema žrtvi.
Fizičko ili tjelesno zlostavljanje uključuje bilo koji namjeran čin fizičkog nasilja, bez obzira završava li tjelesnom ozljedom ili ne. Starije osobe izložene ovom obliku zlostavljanja mogu imati neobjašnjive modrice po tijelu ili neke druge znakove opiranja (lomove kostiju). Može ih se prisiljavati da ostanu u krevetu ili ih se prisilno zaključavati u sobi, uskraćivati ili im davati prevelike doze lijekova. Kod starijih osoba teškog zdravstvenog stanja može doći i do smrtnog ishoda kao posljedice ovakvog zlostavljanja.
Psihičko i emocionalno zlostavljanje uključuje bilo koje verbalno ili neverbalno postupanje koje smanjuje njihovo samopoštovanje, te podcjenjuje i dehumanizira stariju osobu, te dovodi do emocionalne traume. Najčešće se radi o vrijeđanju, prijetnjama nasiljem, vikanju, socijalnoj izolaciji i namjernom zastrašivanju. Kod starijih osoba izloženih ovom obliku nasilja može doći do gubitka na težini, prestanku brige o higijeni, javlja se osjećaj bespomoćnosti, a ponekad i ponašanja nalik demenciji.
Financijsko zlostavljanje uključuje novčane manipulacije ili iskorištavanje (prijevare, krivotvorenje, ucjene). Odnosi se na korištenje novca ili vlasništva starije osobe na nepošten način ili korištenje imovine starije osobe za vlastitu dobrobit. Starije su osobe posebno podložne ovoj vrsti zlostavljanja zbog opadanja mentalnih sposobnosti, te često trebaju pomoć mlađih.
Seksualno zlostavljanje uključuje različite oblike seksualnog iskorištavanja i uznemiravanja bez njihove volje i pristanka.
Zanemarivanje (nebriga) odnosi se na namjerno ili nenamjerno nepružanje osnovnih uvjeta za život i potrebne njege. Dakle, uključuje sva ona postupanja koja ne idu za zadovoljenje životnih potreba, a u konačnici dovode do patnje starijih osoba koje na taj način postaju žrtvama.
Faktori rizika za nasilje nad starijim osobama
Postoje različiti faktori rizika koji dovode do češćeg nasilja nad starijima:
- vezani za žrtvu, individualni: starije osobe s težim mentalnim ili fizičkim oštećenjima pod povećanim su rizikom, za razliku od zdravijih osoba. Naime, razina stresa kod njegovatelja povisuje se s pogoršanjem zdravstvenog stanja onemoćale starije osobe.
- vezani za počinitelja: najčešći su zlostavljači članovi obitelji koji dnevno skrbe o žrtvama. Njega onemoćalih starijih osoba vrlo je naporna i izaziva njegovateljski stres, posebno ako se radi o ostarjelima s mentalnim i fizičkim poteškoćama.
- vezani uz zajednicu i društvene norme: izolacija starijih osoba, umanjivanje vrijednosti starijih osoba od strane zajednice, siromaštvo i nezaposlenost, međugeneracijski sukobi zbog negativnih stavova prema starosti i starijima.
- vezani za oblik nasilja: neke su obitelji sklonije nasilju jer je nasilje naučeno ponašanje koje se prenosi iz generacije u generaciju. Kod takvih obitelji nasilje je jedina reakcija kojom znaju odgovoriti na stresne situacije.
Pristupi rješavanju problema nasilja nad starijim osobama
Zlostavljanje starijih osoba predstavlja povredu osnovnih ljudskih prava. Istraživanja zlostavljanja i nasilja nad starijim osobama nisu brojna, međutim ukazuju na činjenicu da je to važan javnozdravstveni i društveni problem i da je mnogo rašireniji nego što se pretpostavljalo. Unatoč činjenici o nepoznatom opsegu zlostavljanja starijih osoba, njegovo društveno i moralno značenje nije upitno, te zahtijeva zaštitu prava starijih osoba.
Brojni su razlozi zašto je zlostavljanje starijih tek nedavno priznato kao postojeća činjenica. Naime, starije osobe kao žrtve najčešće osjećaju sramotu i strah, te im je teško priznati da osobe koje o njima skrbe loše s njima postupaju. Neki okrivljavaju sebe za to što im se događa, a mnogi se boje posljedica ukoliko otkriju svoju situaciju.
Posljedice nasilja nad starijim osobama mogu za njih biti pogubne, od oštećenja već ionako narušenog zdravlja, do gubitka i ono malo materijalne sigurnosti koju im omogućuje mirovina, ukoliko ih se materijalno iskorištava, pa sve do smrti.
Pristup rješavanju ovog problema je multidisciplinaran. Nasilje nad starijim osobama je osobni, obiteljski i društveni problem koji značajno narušava kvalitetu života i mentalno zdravlje starijih osoba te je potrebna senzibilizacija i osvješćivanje javnosti o težini ovog problema.
Potrebno je poduzimati potrebne mjere poput rada na podizanju svijesti našeg društva o potrebi da se osigura dostojanstveno starenje pojedincima, te rada na prevenciji i zaštiti od nasilja i zapuštanja starijih osoba obrazovanjem za kulturu nenasilja kako pojedinaca tako i društva u cjelini
Od presudne je važnosti i pravovremeno prepoznavanje problema nasilja nad starijim osobama. Sve službene osobe, liječnici te stručnjaci u centrima za socijalnu skrb, udrugama i vjerskim zajednicama moraju prijaviti zlostavljanje kako bi se moglo pravovremeno intervenirati, te pružiti neposrednu psihosocijalnu pomoć i starijoj osobi kao žrtvi i počinitelju..
Od 1. siječnja 2018. godine na snazi je novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji koji po prvi put navodi starije osobe kao posebno zaštićenu i ranjivu skupinu. Ovim zakonom prvi put oblik nasilja postaje i zanemarivanje potreba starijih koje dovodi do uznemirenosti starije osobe, ili vrijeđanja njezinog dostojanstva te joj izaziva patnju, bilo tjelesnu ili duševnu. Uskraćivanje hrane i pića, uskraćivanje lijekova, nepomaganje nepokretnoj osobi da se okrene, da se podigne, dakle sva ona postupanja koja ne idu za zadovoljenjem životnih potreba i u konačnici dovode do patnje starijih osoba koje na taj način postaju žrtvama, kažnjavaju se po novom Zakonu prekršajno (najmanje 10.000 kuna) ili kaznom zatvora od 45 dana.
Zaključno…
Zdravlje starijih osoba predstavlja sve veći izazov suvremenog društva, jer zdravlje je više od nepostojanja bolesti. To je stanje potpunog tjelesnog, psihičkog i društvenog blagostanja, te je odraz mnogobrojnih utjecaja i interakcija između pojedinaca i društva.
Promjena stava o starosti i starenju nužna je za zdravi razvoj društva u cjelini. Promjene koje donosi proces starenja, kao što su odlazak u mirovinu, funkcionalna nesposobnost, povećani rizici od bolesti i invalidnosti, financijska ovisnost, socijalna isključenost, gubitak bliskih osoba i sl. rezultiraju potrebom osoba starije dobi za potporom obitelji, zajednice, ali i organizirane mjere društvene zajednice, odnosno razvijenost mreža i oblika pristupanja brizi i skrbi o starijim osobama.
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad starijim osobama u knjižnici NZJZ SDŽ održat će se u četvrtak, 13. lipnja 2019. s početkom u 12.00 sati stručni skup „Zaštita prava starijih osoba“.
Inga Vučica, dr. med., univ. mag. sanit. publ., spec. javnog zdravstva
Odjel / Centar za gerontologiju
Public Health and Health Promotion Service
Literatura
- Dostupno na: http://www.who.int/ageing/publications/active/en/
World report on violence and health. World Health Organization Geneva 2002
http://www.who.int/violence_injury_prevention/violence/global_campaign/en/chap5.pdf
Chapter 5: Abuse of the elderly
- Ružna strana društva; Narodni zdravstveni list. Dostupno na http://www.zzjzpgz.hr/nzl/74/nasilje.htm
- Rusac S. Nasilje nad starijim osobama, Ljetopis socijalnog rada, vol.13. No 2 Prosinac 2006.
- Dostupno na: http://porestina.info/ageism-i-zlostavljanje-osoba-starije-zivotne-dobi/ Ageism i zlostavljanje osoba starije životne dobi
