Povodom Svjetskog dana moždanog udara 29. 10. 2023. godine
Moždani udar je naglo nastalo neurološko oštećenje uzrokovano poremećajem moždanog krvotoka (cirkulacije) ili krvarenjem u moždano tkivo. Smanjen, djelomično ili u potpunosti prekinut dotok krvi u određeni dio mozga uzrokuje oštećenje ili/i odumiranje živčanih stanica u onim dijelovima mozga koja opskrbljuje oštećena krvna žila.
Moždani udar može biti ishemijski ili hemoragijski. Ishemijski najčešće nastaje kao rezultat začepljenja krvne žile ugruškom (trombom) ili embolusom, ili pak sužavanjem krvne žile procesima ateroskleroze što posljedično dovodi do smanjenja ili prekidanja dotoka krvi u mozak. Hemoragijski nastaje zbog puknuća krvne žile u mozgu, te prodiranja krvi u okolno tkivo.
Među uzrocima moždanog udara najznačajnija je ateroskleroza, bolest koja uzrokuje zadebljanje unutarnjeg sloja stijenki arterija zbog udruženog nakupljanja masnoća (posebice kolesterola), vezivnog tkiva, ugrušaka i drugih tvari što konačno uzrokuje sužavanje promjera, začepljenja i/ili slabljenja stijenke krvne žile. Uzimanje nekih lijekova, kao i psihoaktivnih droga (amfetamin, kokain) također može dovesti do moždanog udara jer uzrokuje naglo sužavanje krvnih žila mozga. Nagli pad krvnog tlaka, ako je jako izražen i dugotrajan, isto tako može dovesti do moždanog udara.
Rizični čimbenici nastanka moždanog udara su: povišen krvni tlak (hipertenzija), određene srčane bolesti (fibrilacija atrija, bolesti srčanih zalistaka i sl.), šećerna bolest (dijabetes), povišena razina masnoća u krvi (osobito LDL kolesterola), pušenje, alkoholizam, stres, prekomjerna tjelesna težina, tjelesna neaktivnost, starija životna dob, nasljeđe (obiteljska sklonost), itd.
Simptomi moždanog udara ovise o tome koji je dio moždanog tkiva zahvaćen, a najčešće se očituju kao:
- utrnulost, slabost i oduzetost lica, ruke ili noge (osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela);
- iznenadan gubitak ili zamagljenje vida (posebice na jednom oku);
- gubitak govora, otežan govor ili razumijevanje govora,
- naglo nastala jaka glavobolja s mučninom i/ili povraćanjem te vrtoglavicom,
- gubitak svijesti i/ili epileptični napad;
- neobjašnjiva omaglica, gubitak ravnoteže ili kooridnacije, nestablinost ili iznenadni padovi.
U određenog broja osoba prije pojave „pravog“ moždanog udara mogu se pojaviti upozoravajući znakovi koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su prolazne naravi, odnosno traju kraće i povlače se u potpunosti u roku 24 sata. Takvi se prolazni poremećaji nazivaju tranzitorne ishemijske atake (TIA) ili „mini-moždani udari“. Osobe koje su imale TIA, imaju i znatno veći rizik pojave moždanog udara, te se za njih zahtijeva obavljanje detaljnih neuroloških i drugih specifičnih pretraga.
Moždani udar je hitno medicinsko stanje koje zahtijeva zbrinjavanje oboljelog u zdravstvenoj ustanovi koja posjeduje specijaliziranu jedinicu za pružanje adekvatne medicinske pomoći – jedinicu za moždani udar, odnosno jedinicu intenzivne skrbi.
Unatoč suvremenim metodama liječenja, moždani udar ostaje povezan s visokom stopom smrtnih ishoda, pa se procjenjuje kako trećina oboljelih podliježe moždanom udaru. Među oboljelima koji prežive, u 2/3 zaostat će različit stupanj neuroloških oštećenja, dok će 1/3 oboljelih biti trajno onesposobljena i ovisna o tuđoj njezi i pomoći.
Nakon završenog akutnog liječenja, kod bolesnika koji su preboljeli moždani udar treba započeti s rehabilitacijom. U program rehabilitacije potrebno je uključiti i bolesnikovu obitelj, kako bi se postigao što brži oporavak oboljelog. Kako bi se spriječilo eventualno ponavljanje moždanog udara, potrebno je i nadalje djelovati na uklanjanju/smanjivanju čimbenika rizika.
Prevencija moždanog udara započinje usvajanjem zdravstveno ispravnih navika i provođenjem zdravog stila života. Dok se na neke čimbenike rizika za razvoj moždanog udara ne može utjecati (rasa, životna dob, spol, itd.), drugi se mogu u potpunosti ukloniti ili smanjiti promjenom ponašanja. Naime, regulacijom i normaliziranjem povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti te povišene razine masnoća u krvi; prestankom pušenja, smanjivanjem prekomjerne tjelesne težine, pravilnom prehranom, umjerenim pijenjem alkohola, tjelesnom aktivnošću, te liječenjem ostalih popratnih bolesti, moguće je u potpunosti ukloniti i/ili smanjiti rizik za nastanak moždanog udara.
Mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva
