Pandemija izazvana korona virusom definitivno je stvorila nove društvene okolnosti u smislu promjena u životu svakog pojedinca i društva u cjelini. Mjere suzbijanja širenja zaraze korona virusom gdje se ograničavaju socijalni kontakti i sloboda kretanja, koliko god bile neophodne i potrebite, imaju i svoje posljedice na mentalno zdravlje.
Čovjek je društveno biće koje iznad svega cijeni svoju slobodu. U ovakvoj situaciji gdje se promiče potreba za socijalnom izolacijom i ograničenjem slobode kretanja , bez obzira što je to u svrhu postizanja višeg cilja, ipak je to stresogen visokog intenziteta.
Samo saznanje kako protiv ovakve zaraze koja može završiti smrtnim ishodom, nema lijeka, nema cjepiva, nema sigurne zone, nego pomažu samo opće mjere higijene, suočava svakog od nas sa vlastitom smrtnošću, sa smrtnošću nama najbližih.
Prvi simptomi akutnog stresa mogu se pojaviti već nakon tri tjedna konstantnog djelovanja stresogena, pogotovo kod osoba pozitivnih/oboljelih od korona virusa i njihovih najbližih. Najčešći simptomi su emocionalne prirode uz glavobolje, mučnine, znojenje i vrtoglavice. Akutni stres obično ne izaziva veću štetu po zdravlje jer je moguće njime upravljati i liječiti ga.
Nastavi li se i dalje djelovanje stresogena, akutni stres može preći u kronični, a on nas pomalo uništava iz dana u dan. Uništava nas i tjelesno i mentalno, a razvija se kada osoba ne vidi izlaz iz po nje loše situacije. Stvara se pogled na svijet ili sustav vjerovanja koji uzrokuje beskrajan stres , jer svijet je prijeteće mjesto.
Činjenica da se ljudi na kronični stres naviknu je najnepovoljniji ishod. Ignoriraju ga, on je poznat, zaborave njegovo prisustvo, ponekad je i ugodan, no kronični stres ubija srčanim udarom, moždanim udarom, karcinomom , a dovodi do pojave nasilja i suicida.
Iako ne možemo kao pojedinac imati značajan utjecaj na prisutnu pandemiju, možemo primijeniti mehanizme suzbijanja pojave i razvoja stresa koristeći provjerene metode u vidu pravilnog dubokog disanja, slušanja opuštajuće glazbe, opuštanja toplom kupkom, redovitom tjelovježbom, smijehom, nabavom kućnog ljubimca, uravnoteženom prehranom i ono najbitnije- radom vlastitim rukama ( pletenjem, modelarstvom, uređenjem vrta i sl).
Voditelj Službe za mentalno zdravlje
dr.sc. Željko Ključević, dr. med., specijalist psihijatrije
