Povodom obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba i Svjetskog dana Alzheimerove bolesti u knjižnici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo održana je 2. listopada 2019. godine Gerontološka tribina na temu “Starenje mozga i demencije”.
O “normalnim” fiziološkim promjenama na mozgu tijekom starenja, te o patološkim oštećujućim neurodegenerativnim procesima govorio je gost tribine prof. dr. sc. Ivo Lušić, dr. med., spec. neurolog.
Težina mozga s porastom životne dobi uistinu se ponešto smanjuje, međutim, većina naših neurona ostaje sasvim “zdrava” sve do naše smrti – naravno, ako ne obolimo od bolesti koja dovodi do smrti ili do oštećenja tih stanica. Dakle, starenje zdravog mozga ne podrazumijeva nužno i neki vid demencije. Temeljni problem nije u broju živčanih stanica; pravi problem je u opadanju broja međusobnih veza tj. sinapsa između tih stanica. Ako naš mozak održavamo “u dobrom stanju”, tijekom godina on u nekim aspektima može postati čak i učinkovitiji u prepoznavanju temeljnih ideja, tj. u sposobnosti da vidi “širu sliku” nekog problema. Mozak posjeduje i svojstvo neuroplastičnosti, što mu omogućuje trajne promjene, no ne u smislu fizičkog rasta, već u pogledu veće kompleksnosti mišljenja i u smislu sposobnosti dubljeg razumijevanja problema.
Demencije su bolesti koje se većinom javljaju kod starijih ljudi, a obzirom na produljenje ljudskog vijeka očekuje se daljnji porast broja oboljelih. Različiti poremećaji mogu dovesti do demencije, ali čak oko dvije trećine svih demencija uzrokovano je Alzheimerovom bolešću. Većina demencija ima postupan i nezaustavljiv tijek, jer se javljaju kao posljedica nepredujućih oštećenja mozga. Nažalost, postojeće liječenje antidementivima još uvijek je samo simptomatsko, tj. djeluje na usporavanje simptoma bolesti i odgodu težih faza.
Demencija ima iste čimbenike rizika kao i kardiovaskularne bolesti (pušenje, pretilost, visoki krvni tlak, neregulirana šećerna bolest, visoke masnoće u krvi) pa se njihovom kontrolom umanjuje i rizik nastanka demencije. Brojni dokazi povezuju tjelesno aktivan i mentalno stimulativan način život s nižim rizikom od pojave demencije. Cjeloživotno učenje, mentalno zahtjevne aktivnosti, bogat društveni život uz stimulativan okoliš odgađaju kognitivno propadanje i djeluju zaštitno u preveneciji demencija.
U povodu Međunarodnog dana starijih osoba u prostorijama Centra Zlatno doba udruge “MI” održan je 1. listopada 2019. okrugli stol na temu „Aktivni u mirovini – doprinos umirovljenika zajednici“. Uz brojne predstavnike civilnog i javnog života jedan od sudionika je bila i Inga Vučica, dr. med., spec. javnog zdravstva voditeljica Odjela/Centra za gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.
Porast udjela starog stanovništva jedno je od glavnih obilježja suvremenog demografskog kretanja u svim zemljama svijeta. Duži život nosi sa sobom i više mogućnosti, ne samo za same starije osobe i njihove obitelji, nego također i za društvo u cjelini. Dodatne godine pružaju priliku za započinjanje novih aktivnosti poput daljnjeg obrazovanja, nove karijere ili ostvarenje svih onih interesa koji su bili zanemareni tijekom radnog vijeka. Stariji također na mnogo načina mogu doprinijeti svojim obiteljima i zajednici. Tijekom posljednjih desetljeća starenje stanovništva dovodi do uvođenja novih programa i prilagodbi zdravstvenih sustava i sustava socijalne skrbi potrebama stanovništva koje stari. Budući da je zaštita zdravlja starijih osoba glavni pokazatelj napretka, ali i propusta u zaštiti zdravlja cjelokupnog stanovništva, gerontološka javnozdravstvena djelatnost je važna odrednica u unapređenju i zaštiti zdravlja starijih osoba.
Predstavnik HZMO-a Ante Antunović, načelnik Odjela za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Splitu objasnio je koji su to novi korisnici prava iz mirovinskog osiguranja prema zadnjim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju od početka godine, a koji imaju mogućnost i dalje redovito primati mirovinu, iako su nastavili ili započeli s radom nakon ostvarenja prava na određenu vrstu mirovine do polovice punog radnog vremena.
Psihologinja Mirjana Nazor u svom je izlaganju poseban osvrt dala na predrasude u društvu prema starijim osobama. Istaknula je važnim da cjelokupno društvo shvati da je kategorija starijih ljudi vrlo šarolika te je nikako ne bismo smjeli generalizirati. Kao i kod svih generacijskih skupina, vrlo važan je pojam tzv. subjektivnog zdravlja, te je zaključila je da je čovjek star tek kad izgubi svoje ideale.
Predstavnice Udruge „MI“ Dana Jurman Jakus i Tijana Tešija, kazale su kako je volontiranje starijih osoba vrlo dobro kako za same pružatelje usluga, tako i sve koji te usluge koriste. Pozivaju sve starije građene Splita da se aktivno uključe u volontiranje kako bi spriječili svoju izoliranost, isključenost i nezadovoljstvo.
Lidija Lukina Kezić, zamjenica Pučke pravobraniteljice istaknula je da njezin Ured kroz godišnja izvješća u Saboru RH brine i predlaže mjere zaštite interesa starijih osoba pa tako, među ostalim, predlažu uvođenje nacionalne mirovine, izjednačavanje mirovina prema posebnim i općim propisima, povećanje minimalne naknade iz sustava socijalne skrbi, osvještava potrebu jačanja gerontodomaćica te bolju edukaciju starijih osoba o njihovim pravima, prvenstveno onim ekonomskim.
Nađa Mladinić iz Grada Splita predstavila je projekt „Moj zlatni Split“ kojim se građanima Splita starije dobi s manjim mirovinskim primanjima omogućavaju brojne pogodnosti kod korištenja usluga koje pružaju kulturne i sportske organizacije i tvrtke s područja grada Splita.
Na kraju ugodnog druženja i savjetovanja u raspravi, dio okupljenih građana starije dobi u neposrednom razgovoru s nositeljima panel rasprave tražio je dodatne savjete za svoje konkretne situacije.
Inga Vučica, dr. med., univ. mag. sanit. publ., spec. javnog zdravstva
Voditeljica Odjela / Centara za gerontologiju
Public Health and Health Promotion Service
