Ozljede su značajan javnozdravstveni problem, ne samo kao uzrok smrtnosti, već i jedan od glavnih uzroka bolničkog liječenja i rehabilitacije, osobito u starijoj životnoj dobi.
Prema javnozdravstvenim pokazateljima smrtnosti za našu Županiju, padovi su uzrokom smrtnosti kod više od trećine svih umrlih od ozljeda. Od padova u najvećem broju umiru žene u dobi 75 i više godina. Kod padova u starijoj dobi najčešće ozljede su prijelomi kuka, ozljede glave/mozga, prijelomi ruku i kralježnice.
Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), gotovo svaka treća osoba u svijetu starija od 65 godina tijekom godine doživi pad, dok učestalost padova i dalje raste s dobi. Smrti zbog padova predstavljaju samo vrh sante mogućih ishoda, jer padovi sa značajnim udjelom sudjeluju u bolničkom liječenju i rehabilitaciji, te su jedan od glavnih uzroka privremenog ili trajnog invaliditeta. Starenjem populacije povećava se udio stanovništva osjetljivog na padove, tako da prevencija padova postaje pravi izazov ne samo za zdravstveni sustav, već i za društvo u cjelini. Rizični čimbenici za nastanak padova su: dob (starenjem se povećava rizik pada), spol (žene imaju veći rizik u starijoj dobi, a muškarci u mlađoj), poremećaji ravnoteže, oslabljen vid i sluh, bolesti mišićno-koštanog sustava (osteoporoza!), bolesti živčanog sustava i druge kronične bolesti. Povećanom riziku od padova dodatno pridonose uzimanje određenih lijekova, konzumiranje alkohola, nedostatna tjelesna aktivnost, nepravilna prehrana te okolišni čimbenici.
Padovi se mogu spriječiti prepoznavanjem rizičnih čimbenika i primjenom preventivnih mjera. Kontrola zdravstvenog stanja je jedna od najvažnijih preventivnih mjera. Redovita kontrola vida uz nošenje naočala, kontroliranje razine šećera u krvi, kao i krvnog tlaka uz pravilan odabir lijekova (paziti na nuspojave lijekova poput omaglice, vrtoglavice i sl.) umnogome pridonose sprječavanju padova. Za osobe u starijoj životnoj dobi iznimno je važno ne precijeniti svoje mentalne i tjelesne sposobnosti. Naime, dosta starijih osoba se ozlijedi upravo zbog toga jer ne prihvaćaju činjenicu da kronološka dob utječe na navedene sposobnosti. Stoga nije rijetkost da osobe s više od 80 godine za vrijeme berbe maslina padnu sa stabla ili pak da se ozlijede pri radovima u polju, prilikom sječe drva, itd. Zdrave životne navike također predstavljaju bitne preventivne mjere. Tako se tjelesnom aktivnošću prevenira osteoporoza, dok hodanje i tjelovježba poboljšavaju ravnotežu i brzinu reakcije u slučaju pada. Pravilna i uravnotežena prehrana bogata kalcijem, kao i izbjegavanje konzumiranja alkohola i pušenja također pridonose prevenciji padova. Važno je i provođenje preventivne mjere poboljšanja/održavanja stabilnosti koja se odnosi na polako uspravljanje iz sjedećeg i ležećeg položaja, sjedenje prije uspravljanja, polagano hodanje (bez žurbe, sitnim koracima), držanje za rukohvate prilikom hodanja po stepenicama te nošenje udobne obuće (niski, gumeni potplat obuće – protuklizni, izbjegavanje natikača). Naposljetku, možda najvažniju preventivnu mjeru predstavlja prilagodba okoline i omogućavanje da naš dom postane sigurnije mjesto. Pritom je bitno pravilno rasporediti namještaj, ukloniti nepotrebne predmete s poda (električni kablovi, manji komadi namještaja i sl.), ukloniti tepihe (ili im zalijepiti rubove uz postavljanje protuklizne trake ispod tepiha), postaviti rukohvate s obje strane stepenica i u toaletu (uz kadu i WC školjku). Naravno, ne smije se zanemariti ni dobro osvjetljenje (ako postoji mogućnost – osvijetliti dio stana i noću) kao ni činjenica da bi starija osoba uvijek u blizini trebala imati mobitel/bežični telefon, odnosno alarmni uređaj, kojim u bilo kojem trenutku može pozvati pomoć.
Dosadašnja istraživanja o mogućnostima dobre prakse koja se provodi u razvijenim zemljama, pokazala su kako javnozdravstvena politika, intersektorska suradnja i edukacija, mogu znatno pridonijeti prevenciji padova, te posljedičnom snižavanju smrtnosti i pobola uzrokovanih padovima.
mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva
