Mjesec rujan posvećen je podizanju svijesti o Alzheimerovoj bolesti, a Svjetski dan Alzheimerove bolesti koji se obilježava 21. rujna svake godine je vrhunac obilježavanja borbe protiv AB. Tema ovogodišnjeg Svjetskog mjeseca „Razgovarajmo o demenciji” ima za cilj poticanje jačanja javne svijesti o demenciji i smanjenja utjecaja stigme koja ju prati.
Svjetska zdravstvena organizacija je 2012. godine proglasila Alzheimerovu bolest svjetskim javnozdravstvenim prioritetom. U Hrvatskoj te iste godine počinje djelovati Hrvatsko društvo za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi kao stručno društvo Hrvatskoga liječničkog zbora. Još od 1999. godine kao udruga građana djeluje i Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest, koja upozorava na rastući problem demencije, zagovara prava oboljelih i njihovih njegovatelja te ističe potrebu poboljšanja skrbi za osobe s Alzheimerovom bolešću odnosno demencijom.
Najnovije znanstvene procjene govore da nam u skoroj budućnosti, prvenstveno zbog produljenja ljudskog vijeka, slijedi neminovna epidemija demencije, pa se tako slikovito govori o pojavi jednog novog slučaja demencije svakih sedam sekundi. Prema podacima SZO 47,5 milijuna ljudi u svijetu ima neki oblik demencije, a procjenjuje se da je u Europskoj uniji 6,4 milijuna osoba s takvim bolestima te da bi do 2050. godine broj u svijetu mogao narasti i na više od 115 milijuna oboljelih. Procjenjuje se da trenutno u Hrvatskoj ima oko 86 000 osoba oboljelih od demencije i da će ta brojka, kao i drugdje, i dalje rasti,.
Demencija je klinički sindrom obilježen stečenim gubitkom kognitivnih i emotivnih sposobnosti koji je prisutan u tolikoj mjeri da dovodi do gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja, i promjena u ponašanju i osobnosti bolesnika, te ometa svakodnevnu aktivnost oboljelog i značajno smanjuje njegovu kvalitetu života. Većinom se javljaju kod starijih ljudi, a obzirom da se radi o ljudima koji nisu radno (a često niti intelektualno) aktivni, početni simptomi mogu biti i nezamijećeni. Oboljela osoba rijetko primjećuje svoja sve veća ograničenja ili ih pak negira. S druge strane, okolina ih zamjenjuje s dobroćudnom staračkom zaboravljivosti, a postoji uvriježeno i pogrešno mišljenje da su intelektualno propadanje i sve veća ovisnost o okolini normalne posljedice starenja.
Danas je poznato više od 50 bolesti koje mogu uzrokovati demenciju, od kojih je najčešća Alzheimerova, na koju otpada oko 2/3 svih demencija. Iako se AB može (rijetko) javiti i kod mladih ljudi, ona je tipična bolest starijih i njena pojavnost bitno raste s porastom životne dobi pojedinca. Tako se navodi da više od 5% opće populacije u dobi od 65 godina boluje od AB, dok u dobi od 90 godina ta brojka prelazi i 50%.
Iako je prošlo više od sto godina otkako je njemački psihijatar i neurolog dr. Alois Alzheimer po prvi puta opisao bolesnicu čija je bolest kasnije nazvana njegovim imenom, Alzheimerova bolest (AB) i dan danas predstavlja enigmu suvremene medicine. Ova progresivna neurodegenerativna bolest ima postupan i nezaustavljiv tijek kao posljedica napredujućih oštećenja mozga. Iako točan mehanizam nastanka oštećenja moždanih stanica kod Alzheimerove bolesti nije sasvim razjašnjen, većina znanstvenika se slaže da je posredovan nakupljanjem patoloških proteina (beta-amiloidni plakovi i tau-čvorovi) u i između živčanih stanica.
Simptomi bolesti počinju postupno. Prvi i najizrazitiji simptom Alzheimerove bolesti je gubitak pamćenja, a nastavlja se psihičko i fizičko propadanje te potpuna funkcionalna onesposobljenost osobe i njena ovisnost o tuđoj njezi i pomoći. Unatoč brojnim novim spoznajama o AB još uvijek nije rasvijetljen uzrok nastanka AB, a postojeće liječenje antidementivima još uvijek je samo simptomatsko, tj. djeluje na usporavanje simptoma bolesti i odgodu težih faza bolesti, te ih je potrebno početi primjenjivati u ranoj fazi bolesti da bi razvili adekvatan učinak.
Rano prepoznavanje simptoma koji mogu upućivati na početak Alzheimerove bolesti, rano upućivanje liječniku, odgovarajuća zdravstvena skrb i skrb okoline i društva nužne su u poboljšanju kvalitete života oboljele osobe, ali i kvalitete života obitelji i skrbnika oboljelih.
Iako, na žalost, ne postoje specifične mjere prevencije Alzheimerove bolesti, postoje opće preventivne mjere kojima se može unaprijediti kako tjelesno tako i mentalno zdravlje. Brojni dokazi povezuju tjelesno aktivan i mentalno stimulativan način života uz kontrolu kardiovaskularnih rizičnih čimbenika s kvalitetnijom kognitivnom funkcijom i nižim rizikom od pojave demencije. Često se nailazi na uzrečicu “ono što je dobro za srce, dobro je i za mozak”.
Čekajući pronalaženje lijeka, usvajanjem zdravih životnih navika, uravnoteženom prehranom, fizičkom i mentalnom aktivnosti, bogatim društvenim životom uz stimulativni okoliš, te zdravim snom svakako ćemo pridonijeti očuvanju i unapređenju zdravlja, kao i prevenciji demencije.
Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest je 2018. godine u sklopu europskog prekograničnog projekta Demenca aCROsSLO izradilo Upute za prepoznavanje znakova demencije:
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije obilježit će ovaj dan prigodnom Gerontološkom tribinom na temu “Starenje mozga i demencije” koja će se održati 02. listopada 2013. godine u 12.00 sati u biblioteci NZJZ SDŽ.
Pozvani gost predavač je prof. dr. sc. Ivo Lušić, dr. med., spec. neurolog.
Inga Vučica, dr. med., univ. mag. sanit. publ., spec. javnog zdravstva
Voditeljica Odjela / Centra za gerontologiju
Public Health and Health Promotion Service
