„Mentalno zdravlje za sve:
Veće ulaganje – veća dostupnost“
… svima i posvuda…
Mentalno zdravlje nije samo odsustvo mentalnih poremećaja već i stanje blagostanja u kojem pojedinac može realizirati svoj potencijal, nositi se sa stresovima, biti produktivan i time doprinijeti osobnom razvoju, svojoj obitelji i društvu općenito.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH) 10. listopada svake godine od 1992.g., u više od 100 zemalja svijeta. Svake godine provodi se kampanja za isticanje važnosti promicanja i zaštite mentalnog zdravlja, čime se ističe briga za očuvanje mentalnog zdravlja, a uvijek s različitom aktualnom temom.
Ove godine slogan pod kojim se obilježava je „Mentalno zdravlje za sve:
Veće ulaganje-veća dostupnost“ čime se naglašava potreba dostupnosti usluga mentalnog zdravlja za svih i svugdje bez obzira na ekonomske uvjete koje netko ima ili mjesto stanovanja (zabačeni nepristupačni krajevi ili pak otoci).
Mentalno zdravlje u pandemiji koronavirusa
Obzirom na do sada nezapamćene okolnosti uzrokovane pandemijom koronavirusa cijeli svijet je više nego ikada usmjeren na tjelesno, ali osobito i na mentalno zdravlje. Suočeni sa neizvjesnošću, strahom, izolacijom, velikim i promijenjenim zahtjevima obiteljskog, roditeljskog i profesionalnog života, potencijalnim osobnim i profesionalnim gubitcima, rizikom od zaraze i zaražavanja drugih, povećano je stanje kroničnog stresa što se u negativnom smislu odražava na mentalno zdravlje pojedinca, ali i cijele društvene zajednice. Svakodnevni život je doživio promjene na gotovo svim razinama i prilagođavanje novonastalim okolnostima postalo je presudno u očuvanju mentalnog zdravlja.
U takvim okolnostima svatko od nas drugačije reagira. Dok su se jedni dobro adaptirali, pronašli neke svoje načine za suočavanje s nastalom situacijom, čak moguće otkrili u sebi neke nove potencijale i kreativnosti, dotle su drugi novonastalu situaciju doživjeli izrazito stresno i uznemirujuće. Taj osjetljiviji i ranjiviji dio populacije ima veću vjerojatnost razvijanja problema kao što su anksioznost, depresija, poremećaji spavanja i usnivanja, poremećaji prehrane, prisilne misli, strahovi i sl. Takve osobe češće i više trebaju pomoć i podršku obitelji, prijatelja i radnih kolega, ali nerijetko i stručnjaka za mentalno zdravlje.
Mentalno zdravlje djece i mladih
Skupina koja je u ovim okolnostima osobito ranjiva jer je pogođena brojnim promjenama su djeca i mladi. Izolacija i smanjeni socijalni kontakti s vršnjacima, smanjene sportske i društvene aktivnosti, smanjeni socijalni kontakti sa starijim članovima obitelji (bake i djedovi), promijenjen način školovanja (on line nastava), mogu značajno utjecati na psihički razvoj djece i mladih.
Roditelji i bliski odrasli imaju presudnu ulogu u adaptaciji na nove uvjete. Iako su i sami pod stresom, od roditelja se očekuje kontrola vlastitih osjećaja i adekvatna reakcija te uspješno organiziranje obiteljskog života. To može uzrokovati tzv. roditeljski stres jer su zahtjevi koji se postavljaju pred njih izuzetno veliki. Većina roditelja prihvaća ta očekivanja kao opravdana, a u slučaju neuspjeha osjećaju sram, krivicu i samoomalovažavanje. Takvi uznemirujući osjećaji prenose se na dijete koje u ovim okolnostima treba osjećaj sigurnosti, jasne informacije, osjećaj da su uključeni i važni, te nastavak uobičajenih aktivnosti. Svoju važnu ulogu u ovom svemu imaju i učitelji koji su tu da pomognu i djeci, ali i njihovim roditeljima da uspješno prevladaju ovo teško razdoblje u kojem se nalaze svi zajedno. Obzirom na isprepletenost socijalne mreže i utjecaja koji imamo jedni na druge, od presudne je važnosti raditi na univerzalnoj zaštiti mentalnog zdravlja da štetne posljedice u budućnosti budu što manje.
Svakodnevica se promijenila i donijela izazove u mnogim aspektima života, a osobito na polju mentalnog zdravlja. Prilagodba novim uvjetima života postala je prioritet!
„Svi se suočavamo s kolektivnim gubitkom svijeta kakvog smo poznavali. Svijet kakav smo poznavali je zauvijek nestao.” David Kessler (2020)
Davorka Kovačić Borković, prof. psihologije
voditeljica Odsjeka za savjetovanje i edukaciju pri
Službi za mentalno zdravlje
