Ne gubi nadu, budi aktivan!

Nada je uvjerenje u pozitivan ishod u vezi sa događajima i okolnostima u životu. Ona je pasivna u smislu želja, a aktivna kao plan ili ideja. Nada je isključivo ljudski čin, ona nije čekanje nego očekivanje, a očekivanje je zadaća svijesti a ne nagona. Očekivanje dobra je povezano s radošću, dakle to je emocija.

Uz sve prisutnija  ograničenja u svijetu kojem živimo, od vitalnog značaja je potreba  rada na zaštiti i unapređenju  mentalnog zdravlja, otpornisti i prilagodbi pojedinca, obitelji, društva u cjelini jer  se na taj način preveniraju i moguća  samoubojstava. Znamo da  društvena izolacija kojoj je svijet izložen već neko vrijeme zbog korona virusa povećava rizik i od samoubojstava. Samoubojstvo sve više postaje jedna od pojavnosti suvremenog svijeta, koja je dodatno pogoršana i izazovima s kojima se cijela naša planeta suočava u protekle dvije pandemijske godine. Fenomen suicidalnosti trebao bi postati jedan od zdravstvenih prioriteta i kod nas ali i u svijetu jer to nije samo i isključivo problem psihijatrije već i javnog zdravsta. Donekle je razumljivo da je suicida još uvijek uglavnom usredotočne na psihijatriju jer se psihijatri bave liječenjem bolesti kod kojih je suicid čest ali nije opravdan. Riješenja za prevenciju suicida trebao bi sagledavati u širem kontekstu kako bi se provodila upješnija prevencija. Poznato je da  je razvoj znanosti  stavio na raspolaganje mjere koje bi smanjile značajnu učestalost suicidalnog ponašanja kao i suicidalnih namjera te su se  tako spasili mnogi životi. Mjere koje smanjuju vjerojatnost suicida na razini zajednice događaju se u svakodnevnoj ambulantnoj i/ili savjetodavnoj praksi gdje se odvija liječenje određenih bolesti  ali i provode susreti s  osobama koji  trebaju pomoć, ali to nije uvijek dovoljno!!

Suočeni smo i sa izazovima digitalnog doba, koji veliki dio komunikacije pomiče se u virtualni svijet s kojim se djeca i mladi  susreću od najranije dobi. Zahtjevi društvenih mreža i drugih online sadržaja djeci oduzimaju veliki dio slobodnog vremena, čime se njihovo područje interesa sužava, kao i njihova slika realnosti. To može dovesti do otuđivanja od autentičnog identiteta i raznih emocionalnih poteškoća kod djece i mladih što za posljedicu ima  i sucidalne težnje. Zakonodavstvene odredbe ali i društvene mjere i cjelini mogu  i trebaju imati značajnu ulogu kako bi fokus djelovanju bio na preventivnim aktivnostima koje  podrazumijevaju i uključuju  prostornu i kadrovsku dostatnost i dostupnost stručnjaka za mentalno zdravlje kao i suradnju sa svim sredstvima javnog mijenja. Primarna je  potreba ali i obveza  tijekom cijele godine podizati  svijest o mogućnostima djelovati na smanjenje stigme koja je u  našoj okolini još uvijek prisutna  te potaknuti razgovore među najugroženijim skupinam umanjujući predrasude.

Aktivnim pristupom možemo i moramo svi zajedno  učiniti puno puno više!  Još od najranije dobi, važno je i moguće učiti djecu optimizmu jer kako i sami kažu: Optimizam je stav u životu koji nam omogućava da uvijek vidimo dobru stranu života!  Također misle da kada bi  bilo više optimizma oko njih da bi lakše uspjevali prevladavati svakodnevne životne poteškoće i prepreke. Kultura optimizma je jako važna i stoga bi je trebalo više njegovati. U jednom od ishoda najobuhvatnijeg i održivog  javnozdravstvenog projekta čiji je cilj emocionalno opismenjavanja djece i mladih čiji je nositelj Služba za mentalno zdravlja SDŽ  nastala je publikacija pod nazivom ABECEDA OSJEĆAJA. Na 47. str. učenik Ante  iz 5. raz. OŠ Brda u Splitu je napisao svoju definiciju nade: Nada je potreban i poželjan osjećaj bez kojega ne bismo mogli živjeti u vjeri da se nešto može ostvariti. Također je i objasnio uz pomoć svojih vršnjaka kako im pro-aktivni pristup uvijek pomaže: I kada nam sve lađe potonu, nada uvijek ostaje. I to je ono što je utješno. Iako nam se nekad čini da bi bilo lakše da je nema jer je teško kad se nečemu ili nekome nadaš, a to se ipak ne dogodi. Nada i tada pomaže je vjerujemo u nju!

U svakom se čovjeku nalazi urođena nesvjesna težnja da se izvuče iz problema u koji je upao. O sretnom rješenju on najprije sanja, a u pogodnom času njegovi snovi postaju svjesne želje ili čežnje, tako da mu želja nije više samo puki san ili utjeha. Nada je sada njegov svjesni i operativni pogon prema naprijed, prema spasonosnom cilju.

I zato ne gubi nadu, budi aktivan!

Voditelj službe za mentalno zdravlje

Dr.sc. željko Ključević dr med

Specijalist psihijatrije

Uži specijalist iz adiktologije