VODOOPSKRBNI SUSTAVI NA PODRUČJU SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE
Područje Splitsko-dalmatinske županije (dalje: Županije) smješteno je na središnjem dijelu istočne obale Jadranskog mora i proteže se od bivše općine Trogir do Makarske. Obuhvaća otok Brač, Hvar, Vis, Šoltu, Drvenik, te Dalmatinsku zagoru s općinama Sinjem, Imotskim i Vrgorcem.
Na području od 4501 km2 (oko 8% površine Hrvatske) obitava 474 019 stanovnika što čini oko 9% stanovnika Hrvatske. Županija obuhvaća prostrano zaleđe kroz koje teče rijeka Cetina te obalni pojas pred kojim je arhipelag s mnoštvom otoka. Otoci Brač, Hvar i Vis veoma su prostrani, osobitih oblika s većim i manjim naseljima.
Za krško područje Županije karakteristično je obilje oborina ali ipak oskudijeva vodom, jer se voda gubi u pukotinama i najvećim dijelom otječe podzemnim tokovima. Međutim, krška polja čine slivna područja u kojima se voda skuplja, podzemnim tokovima drenira, te na pojedinim mjestima izvire dajući obilne količine vode.
Većina izvora je poslužila kao baza za vodozahvate u priobalnom području Dalmacije. Tako Jadro opskrbljuje Split, Solin, Kaštela i Trogir, izvor Kosinac i Ruda Sinj i Trilj, izvor Opačac, Imotski, izvor Cetine Vrliku. Spomenutim je većim izvorima mogućnost vodoopskrbe izvorskim vodama praktički iscrpljena.
Rijeka je Cetina zahvaćena kraj Gata i Zadvarja za potrebe vodoopskrbe Makarskoga primorja, Omiša i srednjodalmatinskih otoka. Promatrajući uski primorski pojas širine 5-10 km Županije uočava se da je problem voodoopskrbe toga dijela obale gotovo potpuno riješen vodovodom. Svakako da je to najbolji način da se potrošač opskrbi dovoljnom količinom vode ispravne zdravstvene kakvoće.
Međutim, još uvijek su nakapnice, zdenci i manji mjesni izvori, u mnogim mjestima u Županiji jedina mogućnost vodoopskrbe. Temeljni problem vodoopskrbe iz mjesnih izvorišta sa zdravstvenog stajališta je uspostaviti određeni nadzor i to stoga što takvih javnih mjesnih izvorišta (a da se privatni i ne spominju) ima mnogo. Ukupna najmanja izdašnost izvorskih, površinskih i podzemnih voda na području Županije je 10234 l/s, a stupanj vodoopskrbljenosti 80%. Pod vodoopskrbljenošću stanovnika podrazumijevaju se oni stanovnici do kojih je voda došla vodovodom, a ne vodoopskrba nakapnicama i vodonoscima.
Na području Županije postoji 7 vodoopskrbnih sustava:
Split-Solin-Kaštela-Trogir; Omiš-Brač-Hvar-Vis-Šolta; pokrajinski vodovod Makarskoga primorja;
Sinj-Solinska Zagora; Vrlika; Imotsko područje, Vrgoračko područje.
Vodoopskrbnim sustavima na području Županije upravljaju komunalna poduzeća:
1. Vodovod i kanalizacija Split
Pokriva područje Marine (zasebna cjelina) i područje od Trogira do Omiša (s Jadra), Dalmatinsku zagoru, otok Šoltu (preko otoka Brača s Cetine dobiva vodu).
Područje grada Splita, Solina, Kaštela i Trogira vodom se opskrbljuje s izvorišta rijeke Jadra, udaljena oko 4 km sjeveroistočno od središta Solina. Osim izvora Jadra za opskrbu vodom trenutno služi i izvorište rijeke Žrnovnice koje je zahvaćeno za potrebe naselja Žrnovnice i Sitna Donjega.
Voda zahvaćena na izvoru Jadra gravitacijom se dovodi do glavnih crpnih stanica, a potrebne količine vode dalje se razvode do glavnih vodosprema.
Glavne crpne stanice za grad Split jesu Kopilica i Ravne Njive.
Stara crpna stanica Kopilica ima kapacitet 980 l/s, a crpna stanica Ravne Njive ima kapacitet 900 l/s i rađena je kao privremeno rješenje i u nekoliko navrata je rekonstruirana da se poveća njen kapacitet.
Područje Solina i to niska zona djelomično je priključena izravno na zatečene gravitacijske kanale. Visoke zone opskrbljuju se vodom preko crpnih stanica Solina i Voljka (Rupotine, Sv. Kajo), Mravinaca (Mravince, Kučine) i Kunčeve Grede (Priko vode, Japirko).
Kroz Kaštela prolazi gavitacijski kanal do crpne stanice Štafilića. Ta je crpna stanica glavni objekt kaštelansko trogirskoga podsustava i njime se voda tlači djelomično izravno u mrežu na području Kaštela a djelomično u pravcu Trogira, odnosno vodoospreme Pantana.
Krajnje zapadno područje opskrbe je područje grada Trogira uključivo i općina Seget i otok Čiovo sa sadašnjim dvjema glavnim vodospremama Pantanom i Segetom.
2. Vodovod Imotski
Grad Imotski se opskrbljuje vodom iz vodovoda koji je po tipu tlačno-gravitacijski. Zahvaćeno je vrelo Opačac u priobalju manjega površinskog toka koji čine 2 trajna izvora uzvodno od njega (Jauk, Utopišće).
3. Vrgorski vodovod
Grad Vrgorac se opskrbljuje vodom od 1987. godine iz nove vodovodne mreže kojom se razvodi voda iz zahvata podzemne vode iz Banje. Voda se crpi s dubine od 40 m. Voda iz Banje zadovoljava potrebe grada Vrgorca i naselja Banje, Oraha, Dragljana, Ravče i Vine. Do 1987. godine voda se zahvaćala iz izvora Butine u naselju Dusini.
4. Vodovod Sinj
Vodovodni sustav Sinja čini crpna stanica na izvorištu Kosincu, vodoospreme, tlačni i gravitacijski dovodi te mreže u naseljima. Iz crpne stanice na izvoru voda se tlači u višu vodospremu Šušnjevaču. Na tlačnom cjevovodu ima priključaka za usputne zaseoke. Iz te je vodospreme gravitacijski dotok u nižu vodospremu Sinj. Iz nje se opskbljuje Sinj i sva naselja do Trilja, uključujući i Trilj.
5. Vodovod Makarskog primorja
Grad Makarska je priključen na pokrajinski vodovod Makarskoga primorja kao i sva naselja na tomu području. Međutim dio godine nastavlja se uporabom staroga makarskog vodovoda (Vrutak). Vodozahvat vodovoda je izveden na vodostanu HE Kraljevca u Zadvarju.
Vodoopskrbni sustav se sastoji od vodosprema i prekidnih komora. Glavni resurs je zahvat površinske vode u Kraljevcu (650 l/s), planirano je do 1000 l//s. Na Kraljevcu je uređaj za pročišćivanje voda. Na mjestu zahvata (vodostan HE Kraljevca) potrebne količine osiguravaju se kontroliranim ispuštanjem biološkog minimuma od 8 m3/s na brani Prančevića.
U vodovodni sustav još je uključeno 6 komora obujma od 100-250 m3. Ukupna duljina razvodne mreže je 54 km. Cijevi vodovodnog sustava su čelično-azbest-cementne.
6. Vrlički vodovod
Vrlički vodovod koristi vodu Vukovića vrela. Vodovodni sustav čini zahvatni objekt na izvoru Vukovića vrela, tri vodospreme:
Runjevica, Vrlika, Biukova Gredina i crpne stanice.
7. Vodovod Omiš-Brač-Hvar-Šolta-Vis
Zahvat vode za vodoopskrbni sustav Omiš-Brač-Hvar-Šolta-Vis nalazi se u zasunskoj komori Hidroelektrane Zakučca. Od zahvata voda se čeličnim cjevovodom dovodi do uređaja za pročišćavanje ( Zagrad), koji se nalazi 240,0 m n. m. Sada spomenuti sustav vodom opskrbljuje područje Omiša, otoka Brača, Hvara i Šolte.
Procjena kakvoće vode u Županiji pokazuje da su vode u Županiji razmjerno sačuvane u svojim prirodnim značajkama prema fizikalnim i kemijskim pokazateljima kakvoće za europski standard pitke vode.
