\u00a0Dolaskom prolje\u0107a i ljeta pove\u0107ava se broj sudionika prometa – biciklista, motociklista i pje\u0161aka koji \u017eele iskoristiti sve blagodati boljih vremenskih prilika. Posljedi\u010dno raste i broj prometnih nesre\u0107a, uzrokovanih ne samo tehni\u010dkim nepravilnostima vozila, lo\u0161om infrastrukturom prometnica i nepridr\u017eavanjem prometnih propisa, ve\u0107 i odre\u0111enim rizi\u010dnim \u010dimbenicima koji spadaju u podru\u010dje odgovornosti za zdravlje svakog od nas.<\/p>\n
<\/p>\n
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) tijekom 2013. na globalnoj razini zabilje\u017eeno je ukupno 1.25 milijuna smrti u prometu, \u0161to ozljede u prometu \u010dini jednim od vode\u0107ih uzroka smrti. Gotovo polovica tih smrti odnosila se na najugro\u017eenije skupine s manjkom za\u0161tite \u2013 motocikliste, bicikliste i pje\u0161ake. Ve\u0107ina smrti u prometu bilje\u017ei se u slabije i srednje-razvijenim zemljama gdje je ekonomski rast povezan s pove\u0107anom motorizacijom, a samim tim i s pove\u0107anim brojem ozljeda u prometu. Ozljede u prometu kao javnozdravstveni problem ujedno predstavljaju i problem razvoja – slabije i srednje-razvijene zemlje gube pribli\u017eno 3% BNP-a kao rezultat prometnih nesre\u0107a.<\/p>\n
Iako su ozljede u prometu jedan od glavnih uzroka smrti u svijetu, one se mogu i predvidjeti i prevenirati. Dokazano je kako u\u010dinkovite intervencije mogu pridonijeti sigurnosti na cestama \u2013 zemlje koje su uspje\u0161no provele takve intervencije bilje\u017ee posljedi\u010dno smanjivanje broja ozljeda i smrti u prometu. \u0160irenjem takvih intervencija na globalnoj razini mo\u017ee se ostvariti golemi potencijal u spa\u0161avanju \u017eivota i smanjivanju \u0161tete.<\/p>\n
Prepoznaju\u0107i ozlje\u0111ivanje u prometu kao javnozdravstveni i ekonomski problem, Glavna skup\u0161tina Ujedinjenih naroda 2010. usvojila je rezoluciju te proglasila Decade of action for road safety<\/em> (Desetelj\u0107e akcije za cestovnu sigurnost) u razdoblju 2011.-2020. Rezolucijom su pozvane sve zemlje \u010dlanice na poduzimanje koraka u pove\u0107anju sigurnosti na cestama, a kao rezultat nadzora tih napora nastao je Global status report on road safety<\/em>. Dosad su izdana tri takva izvje\u0161\u0107a, koja slu\u017ee kao instrument procjene o tome \u0161to se dogodilo tijekom svakog trogodi\u0161njeg razdoblja te koje su akcije najpotrebnije. Izvje\u0161\u0107e je tako\u0111er pokazalo kako je broj smrtno stradalih u prometnim nesre\u0107ama konstantan od 2007. unato\u010d porastu motorizacije na globalnoj razini, \u0161to sugerira u\u010dinkovitost preventivnih intervencija. Izvje\u0161\u0107e nagla\u0161ava kako je situacija najgora u slabo-razvijenim zemljama u kojima je stopa smrtnosti u prometu vi\u0161e nego dvostruko ve\u0107a od one u visoko-razvijenim zemljama,\u00a0 te gdje postoji nesukladnost izme\u0111u broja smrti u prometu i njihove ni\u017ee razine motorizacije. Dok Afrika ima najvi\u0161e stope smrtnosti od ozljeda u prometu, europska regija ima najni\u017ee, osobito u visoko-razvijenim zemljama koje uspje\u0161no reduciraju broj smrti u prometu unato\u010d pove\u0107anju razine motorizacije.<\/p>\n Promjena pona\u0161anja sudionika prometa predstavlja kriti\u010dnu komponentu holisti\u010dkog\u00a0 \u201esustava sigurnosti\u201c na prometnicama. Usvajanje i osna\u017eivanje \u201edobrih\u201c zakona vrlo je u\u010dinkovito u promjeni pona\u0161anja sudionika prometa i djeluje na klju\u010dne rizi\u010dne \u010dimbenike: brzinu vo\u017enje, konzumaciju alkohola, nekori\u0161tenje kaciga, sigurnosnih pojaseva i dje\u010djih autosjedalica. Isti\u010de se kao je 17 zemalja (409 milijuna stanovnika, 5.7% svjetske populacije) koje su tijekom protekle tri godine donijele zakone u svezi jednog do svih pet navedenih rizi\u010dnih \u010dimbenika umnogome doprinijelo smanjivanju globalne smrtnosti od ozljeda u prometu. Situacija je najvi\u0161e pobolj\u0161ana u podru\u010dju obvezne primjene sigurnosnih pojaseva putem zakonske regulative u \u010dak 105 zemalja svijeta, koje predstavljaju 67% svjetske populacije. Osna\u017eivanje dono\u0161enja takvih zakona klju\u010dno je u uspje\u0161nom smanjivanju ozlje\u0111ivanja u prometu. Ni\u0161ta manje va\u017eno nije ni osiguravanje infrastrukture, kao i pove\u0107anje sigurnosti vozila. Prema navodima Global status report on road safety<\/em> infrastruktura prometnica uglavnom je prilago\u0111ena voza\u010dima, unato\u010d \u010dinjenici kako se \u010dak 49% svih smrti u prometu bilje\u017ei kod pje\u0161aka, biciklista i motociklista. Realno, uspje\u0161no smanjivanje broja smrti u prometu dogodit \u0107e se tek onda kad se u projektiranju prometnica uzmu u obzir potrebe svih sudionika prometa. Tako\u0111er, dok se u visoko-razvijenim zemljama neprestano pove\u0107ava sigurnost vozila, zabrinjava podatak kako gotovo polovica zemalja implementira tek minimum standarda u svezi sigurnosti vozila, koji se tako\u0111er odnose i na srednje-razvijene zemlje koje su ujedno i glavni proizvo\u0111a\u010di vozila.<\/p>\n Osim 1.25 milijuna smrti zbog ozljeda u prometu na globalnoj razini, ne smiju se zanemariti ni milijuni ozbiljno ozlije\u0111enih osoba koje \u017eive s dugotrajnim posljedicama i razli\u010ditim oblicima invaliditeta, a koje su nastale kao rezultat ozlje\u0111ivanja u prometu. U svijetu su ozljede u prometu glavni uzrok smrti me\u0111u mladim osobama u dobi 15-29 godina.\u00a0 Procjenjuje se kako \u0107e ozljede u prometu biti do 2030. deveti vode\u0107i uzrok smrti svih dobnih skupina na globalnoj razini. Navedeni porast smrtnosti bit \u0107e osobito zna\u010dajan u slabije i srednje-razvijenim zemljama gdje se o\u010dekuje pove\u0107ana urbanizacija i motorizacija sukladno o\u010dekivanom ekonomskom rastu.<\/p>\n KAKO PREVENIRATI OZLJEDE U PROMETU?<\/strong><\/p>\n 1.\u00a0\u00a0 \u00a0SMANJITI BRZINU VO\u017dNJE!<\/strong> 2.\u00a0\u00a0 \u00a0KORISTITI ZA\u0160TITNU KACIGU!<\/strong> 3.\u00a0\u00a0 \u00a0NE KONZUMIRATI ALKOHOL!<\/strong> 4.\u00a0\u00a0 \u00a0KORISTITI SIGURNOSNI POJAS!<\/strong> 5.\u00a0\u00a0 \u00a0KORISTITI PRIMJERENE AUTOSJEDALICE ZA DJECU!<\/strong> 6.\u00a0\u00a0 \u00a0NE KORISTITI LIJEKOVE KOJI UTJE\u010cU NA SPOSOBNOST VO\u017dNJE KAO NI LEGALNA\/ILEGALNA PSIHOAKTIVNA SREDSTVA!<\/strong> 7.\u00a0\u00a0 \u00a0SMANJITI DISTRAKCIJE\/OMETANJA PRI VO\u017dNJI!<\/strong> Mr. Ivana Bo\u010dina, dr. med., spec. javnog zdravstva<\/strong> \u00a0Dolaskom prolje\u0107a i ljeta pove\u0107ava se broj sudionika prometa – biciklista, motociklista i pje\u0161aka koji \u017eele iskoristiti sve blagodati boljih vremenskih prilika. Posljedi\u010dno raste i broj prometnih nesre\u0107a, uzrokovanih ne samo tehni\u010dkim nepravilnostima vozila, lo\u0161om infrastrukturom prometnica i nepridr\u017eavanjem prometnih propisa, ve\u0107 i odre\u0111enim rizi\u010dnim \u010dimbenicima koji spadaju u podru\u010dje odgovornosti za zdravlje svakog od […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":17404,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[37],"tags":[],"class_list":["post-1109","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-procitajte-i-ovo-nezarazna"],"yoast_head":"\n
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Brzina je kriti\u010dni \u010dimbenik rizika za ozlje\u0111ivanje u prometu.
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Ve\u0107a brzina zna\u010di ve\u0107u mogu\u0107nost nastanka ozbiljnih ozljeda i smrti kod pje\u0161aka, biciklista i motociklista.
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Odrasli pje\u0161ak ima 20%-tni rizik od smrti u slu\u010daju udarca automobilom koji vozi brzinom manjom od 50 km\/h.
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Odrasli pje\u0161ak ima 60%-tni rizik od smrti u slu\u010daju udarca automobilom koji vozi brzinom od 80 km\/h.
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Uvijek se pridr\u017eavati ograni\u010denja brzine, osobita pozornost u naseljenim podru\u010djima, te u blizini dje\u010djih vrti\u0107a i \u0161kola.<\/p>\n
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Ozljede glave u biciklista i motociklista mogu se prevenirati no\u0161enjem adekvatnih za\u0161titinih kaciga (integralne, modularne,offroad\/cross i sl.).<\/p>\n
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Konzumacija alkohola pove\u0107ava rizik ne samo nastanka prometne nesre\u0107e, ve\u0107 i ozbiljnog ozlje\u0111ivanja i smrti u prometu.
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Mladi i netom polo\u017eeni voza\u010di koji voze pod utjecajem alkohola imaju ne samo pove\u0107an rizik nastanka prometne nesre\u0107e, ve\u0107 i ozbiljnog ozlje\u0111ivanja i smrti u prometu.<\/p>\n
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Kori\u0161tenje sigurnosnog pojasa smanjuje rizik smrtnog ishoda voza\u010da i suvoza\u010da u prometnoj nesre\u0107i za 45-50% , lak\u0161eg ozlje\u0111ivanja za 20%, a\u00a0 te\u017eeg za 40%.
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Kori\u0161tenje sigurnosnog pojasa smanjuje rizik za putnike na stra\u017enjim sjedalima vozila za 25% kod fatalnog i ozbiljnog ozlje\u0111ivanja te 75% kod lak\u0161eg ozlje\u0111ivanja.<\/p>\n
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Sigurnosni pojasevi nisu dizajnirani za djecu!
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Koristiti dje\u010dje autosjedalice primjerene dobi, visini i te\u017eini djeteta!
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Dojen\u010dad i djeca do navr\u0161ene 1. godine \u017eivota u autosjedalici imaju za 90% manji rizik smrtnog ishoda tijekom prometne nesre\u0107e od djece koja nisu smje\u0161tena u autosjedalicu.
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Djeca u autosjedalici imaju gotovo 80% manji rizik te\u0161kog ozlje\u0111ivanja od djece koja su vezana sigurnosnim pojasom.
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Djeca u dobi 4-10 godina smje\u0161tena u prikladne autosjedalice imaju 77% manji rizik ozlje\u0111ivanja tijekom prometne nesre\u0107e od one koja nisu.
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Va\u017ee\u0107im Zakonom o sigurnosti prometa na cestama u svezi autosjedalica u Hrvatskoj sva djeca visine do 150 cm moraju biti vezana u autosjedalici ili pomo\u0107nom postolju.
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Va\u017ee\u0107im Zakonom o sigurnosti prometa na cestama na prednjem sjedalu automobila mogu samo sjediti djeca vi\u0161a od 150 cm i vezana sigurnosnim pojasom.<\/p>\n
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Zabranjeno je i ka\u017enjivo koristiti ilegalna psihoaktivna sredstva pri vo\u017enji!
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Ne voziti pod utjecajem legalnih psihoaktivnih lijekova (npr. benzodiazepini, razli\u010diti analgetici i sl.) ili drugih lijekova koji umanjuju sposobnost vo\u017enje!
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Uvijek pro\u010ditati uputu o lijeku- pozornost na dio koji se odnosi na sposobnost upravljanja vozilima.<\/p>\n
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Distrakcije\/ometanja mogu biti vizualne (vidne), auditivne (slu\u0161ne), manualne i kognitivne.
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Svaka pojedina\u010dna distrakcija, a osobito kombinacija vi\u0161e njih, utje\u010de na smanjivanje sposobnosti vo\u017enje i pove\u0107ava rizik izazivanja prometne nesre\u0107e.
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Distrakcije mogu produ\u017eiti potrebno vrijeme reakcije u vo\u017enji (npr. pri ko\u010denju), smanjiti sposobnost vo\u017enje u prometnoj traci (iznenadna skretanja u druge prometne trake ili na plo\u010dnik) te smanjiti potreban razmak me\u0111u vozilima.
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Ne koristiti mobitele tijekom vo\u017enje!
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Ne tipkati tijekom vo\u017enje!
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Koristiti hands-free ure\u0111aje tijekom telefoniranja!
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Ne slu\u0161ati preglasnu glazbu u vozilu!
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Ne okretati se prema suputnicima!
\n\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0Ne jesti i ne piti tijekom vo\u017enje!<\/p>\n
\nOdjel za epidemiologiju i prevenciju ozljeda<\/strong>
\nService for Epidemiology and Prevention of Noncommunicable Diseases<\/strong><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"