{"id":12720,"date":"2021-09-09T12:02:20","date_gmt":"2021-09-09T10:02:20","guid":{"rendered":"https:\/\/nzjz-split.hr\/?p=12720"},"modified":"2021-09-09T13:24:36","modified_gmt":"2021-09-09T11:24:36","slug":"svjetski-dan-prevencije-suicida-10-9-2021","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/svjetski-dan-prevencije-suicida-10-9-2021\/","title":{"rendered":"Svjetski dan prevencije suicida 10.9.2021."},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n

Ne gubi nadu, budi aktivan!<\/p>\n\n\n\n

Nada je uvjerenje u pozitivan ishod u vezi sa doga\u0111ajima i okolnostima u \u017eivotu. Ona je pasivna u smislu \u017eelja, a aktivna kao plan ili ideja. Nada je isklju\u010divo ljudski \u010din, ona nije \u010dekanje nego o\u010dekivanje, a o\u010dekivanje je zada\u0107a svijesti a ne nagona. O\u010dekivanje dobra je povezano s rado\u0161\u0107u, dakle to je emocija.<\/p>\n\n\n\n

Uz sve prisutnija  ograni\u010denja u svijetu kojem \u017eivimo, od vitalnog zna\u010daja je potreba  rada na za\u0161titi i unapre\u0111enju  mentalnog zdravlja, otpornisti i prilagodbi pojedinca, obitelji, dru\u0161tva u cjelini jer  se na taj na\u010din preveniraju i mogu\u0107a  samoubojstava. Znamo da  dru\u0161tvena izolacija kojoj je svijet izlo\u017een ve\u0107 neko vrijeme zbog korona virusa pove\u0107ava rizik i od samoubojstava. Samoubojstvo sve vi\u0161e postaje jedna od pojavnosti suvremenog svijeta, koja je dodatno pogor\u0161ana i izazovima s kojima se cijela na\u0161a planeta suo\u010dava u protekle dvije pandemijske godine. Fenomen suicidalnosti trebao bi postati jedan od zdravstvenih prioriteta i kod nas ali i u svijetu jer to nije samo i isklju\u010divo problem psihijatrije ve\u0107 i javnog zdravsta. Donekle je razumljivo da je suicida jo\u0161 uvijek uglavnom usredoto\u010dne na psihijatriju jer se psihijatri bave lije\u010denjem bolesti kod kojih je suicid \u010dest ali nije opravdan. Rije\u0161enja za prevenciju suicida trebao bi sagledavati u \u0161irem kontekstu kako bi se provodila upje\u0161nija prevencija. Poznato je da  je razvoj znanosti  stavio na raspolaganje mjere koje bi smanjile zna\u010dajnu u\u010destalost suicidalnog pona\u0161anja kao i suicidalnih namjera te su se  tako spasili mnogi \u017eivoti. Mjere koje smanjuju vjerojatnost suicida na razini zajednice doga\u0111aju se u svakodnevnoj ambulantnoj i\/ili savjetodavnoj praksi gdje se odvija lije\u010denje odre\u0111enih bolesti  ali i provode susreti s  osobama koji  trebaju pomo\u0107, ali to nije uvijek dovoljno!!<\/p>\n\n\n\n

Suo\u010deni smo i sa izazovima digitalnog doba, koji veliki dio komunikacije pomi\u010de se u virtualni svijet s kojim se djeca i mladi  susre\u0107u od najranije dobi. Zahtjevi dru\u0161tvenih mre\u017ea i drugih online sadr\u017eaja djeci oduzimaju veliki dio slobodnog vremena, \u010dime se njihovo podru\u010dje interesa su\u017eava, kao i njihova slika realnosti. To mo\u017ee dovesti do otu\u0111ivanja od autenti\u010dnog identiteta i raznih emocionalnih pote\u0161ko\u0107a kod djece i mladih \u0161to za posljedicu ima  i sucidalne te\u017enje. Zakonodavstvene odredbe ali i dru\u0161tvene mjere i cjelini mogu  i trebaju imati zna\u010dajnu ulogu kako bi fokus djelovanju bio na preventivnim aktivnostima koje  podrazumijevaju i uklju\u010duju  prostornu i kadrovsku dostatnost i dostupnost stru\u010dnjaka za mentalno zdravlje kao i suradnju sa svim sredstvima javnog mijenja. Primarna je  potreba ali i obveza  tijekom cijele godine podizati  svijest o mogu\u0107nostima djelovati na smanjenje stigme koja je u  na\u0161oj okolini jo\u0161 uvijek prisutna  te potaknuti razgovore me\u0111u najugro\u017eenijim skupinam umanjuju\u0107i predrasude.<\/p>\n\n\n\n

Aktivnim pristupom mo\u017eemo i moramo svi zajedno  u\u010diniti puno puno vi\u0161e!  Jo\u0161 od najranije dobi, va\u017eno je i mogu\u0107e u\u010diti djecu optimizmu jer kako i sami ka\u017eu: Optimizam je stav u \u017eivotu koji nam omogu\u0107ava da uvijek vidimo dobru stranu \u017eivota!  Tako\u0111er misle da kada bi  bilo vi\u0161e optimizma oko njih da bi lak\u0161e uspjevali prevladavati svakodnevne \u017eivotne pote\u0161ko\u0107e i prepreke. Kultura optimizma je jako va\u017ena i stoga bi je trebalo vi\u0161e njegovati. U jednom od ishoda najobuhvatnijeg i odr\u017eivog  javnozdravstvenog projekta \u010diji je cilj emocionalno opismenjavanja djece i mladih \u010diji je nositelj Slu\u017eba za mentalno zdravlja SD\u017d  nastala je publikacija pod nazivom ABECEDA OSJE\u0106AJA. Na 47. str. u\u010denik Ante  iz 5. raz. O\u0160 Brda u Splitu je napisao svoju definiciju nade: Nada je potreban i po\u017eeljan osje\u0107aj bez kojega ne bismo mogli \u017eivjeti u vjeri da se ne\u0161to mo\u017ee ostvariti. <\/strong>Tako\u0111er je i objasnio uz pomo\u0107 svojih vr\u0161njaka kako im pro-aktivni pristup uvijek poma\u017ee: I kada nam sve la\u0111e potonu, nada uvijek ostaje. I to je ono \u0161to je utje\u0161no. Iako nam se nekad \u010dini da bi bilo lak\u0161e da je nema jer je te\u0161ko kad se ne\u010demu ili nekome nada\u0161, a to se ipak ne dogodi. Nada i tada poma\u017ee je vjerujemo u nju!<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U svakom se \u010dovjeku nalazi uro\u0111ena nesvjesna te\u017enja da se izvu\u010de iz problema u koji je upao. O sretnom rje\u0161enju on najprije sanja, a u pogodnom \u010dasu njegovi snovi postaju svjesne \u017eelje ili \u010de\u017enje, tako da mu \u017eelja nije vi\u0161e samo puki san ili utjeha. Nada je sada njegov svjesni i operativni pogon prema naprijed, prema spasonosnom cilju.<\/p>\n\n\n\n

I zato ne gubi nadu, budi aktivan!<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Voditelj slu\u017ebe za mentalno zdravlje<\/p>\n\n\n\n

Dr.sc. \u017eeljko Klju\u010devi\u0107 dr med<\/p>\n\n\n\n

Specijalist psihijatrije<\/p>\n\n\n\n

U\u017ei specijalist iz adiktologije<\/p>\n\n\n\n\n

\n\t\n\t\t

<\/h4>\n\t\t\t<\/a>\n<\/div><\/div>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t