{"id":13270,"date":"2021-10-08T08:29:51","date_gmt":"2021-10-08T06:29:51","guid":{"rendered":"https:\/\/nzjz-split.hr\/?p=13270"},"modified":"2023-04-03T10:14:54","modified_gmt":"2023-04-03T08:14:54","slug":"10-10-2021-svjetski-dan-mentalnog-zdravlja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/10-10-2021-svjetski-dan-mentalnog-zdravlja\/","title":{"rendered":"10.10. 2021. Svjetski dan mentalnog zdravlja"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n

Raznolikost ne bi trebala biti problem, ve\u0107 ljepota i bogatstvo \u017eivota!<\/p>\n\n\n\n


Mentalno zdravlje za sve i svuda!<\/p>\n\n\n\n


Danas bi se tolerancija ili sno\u0161ljivost trebala prepoznati kao temeljna ljudska vrijednost kojoj te\u017ee moderna dru\u0161tva u kojima \u017eive razli\u010diti ljudi, ali ne manje vrijedni! Takav stav proizlazi iz uvjerenja da bi se uz pomo\u0107 tolerancije mogli izbje\u0107i napetosti, sukobi te razni oblici diskriminacije i nasilja, uklju\u010duju\u0107i i aktualne podijele u mnogim dru\u0161tvima pa tako i u na\u0161em uzrokovane svjetskom zarazom. Za\u0161to je tolerancija usko vezana i za odgovornost svakog pojedinca?<\/p>\n\n\n\n


Pandemija COVID-19 ima i dalje veliki i negativan utjecaj na mentalno zdravlje ljudi, djece i mladih posvuda u svijetu pa tako i u na\u0161em nacionalnom i lokalnom okru\u017eenju bilo da se radi o zdravstevnoj, poslovnoj, dru\u0161tvenoj, odgojno-obrazovnoj ili obiteljskoj funkcionalnosti. Najranjivije skupine ljudi, odre\u0111ene profesije kao i oni koji \u017eive sami ili sa postoje\u0107im mentalnim pote\u0161ko\u0107ama posebno i dodatno pogo\u0111ene.<\/p>\n\n\n\n


Dobra je vijest da su neke zemlje uspijele prona\u0107i nove druga\u010dije na\u010dine pru\u017eanja usluga u za\u0161titi i unapre\u0111enju mentalnog zdravlja jer su bile prisiljene na adaptaciju tijekom pandemije te time i razvoj otpornosti na datu situaciju. Dostupno\u0161\u0107u stru\u010dnih osoba tijekom intervencija na daljinu smanjena je odre\u0111ena \u0161teta kada je u pitanju akutni stres uzrokovan svjetskom pandemijom.<\/p>\n\n\n\n


E \u2013 savjetovali\u0161te: Pitaj ? Ne skitaj! kao i APP za mentalno zdravlje i drugi alati na daljinu postali su jo\u0161 va\u017eniji u ponudi rada Savjetvali\u0161ta za djecu i mlade Slu\u017ebe za mentalno zdravlje, ali sigurno ne i dostatni.<\/p>\n\n\n\n


Me\u0111utim ne smijemo zanemariti niti \u010dinjenicu da su pote\u0161ko\u0107e bile i jesu prisutne i prije same pandemije te da postoje i druge vrste zaraznih bolesti uzrokovane pona\u0161anjem, mislima i osje\u0107ajima. \u201eJA nara\u0161taj\u201c kako ga nazivaju mnogi stru\u010dnjaci za posljedicu ima socijalni fenomen gdje se stil \u017eivota prema kojem \u010dovjek sam sebi dovoljan \u0161iri poput zarazne bolesti uzrokovane elektroni\u010dkim medijima te se naziva pandemijom pametnih telefona. Kada se koriste bez ograni\u010denja zasigurno imaju i svoje negativne u\u010dinke i puno su vi\u0161e od \u201esamo\u201c ovisni\u010dkog pona\u0161anja te dijeluje na zdravlje, obrazovanje i dru\u0161tvo u cijelini.<\/p>\n\n\n\n


U svibnju 2021. tako je donesen i novi Akcijski plan Svjetske zdravstvene organizacije za vremensko razdoblje od 2022.- 2030. jer su vlade diljem svijeta napokon prepoznale potrebu za pove\u0107anjem kvalitete usluge mentalnog zdravlja na svim razinama te se nadamo da \u0107e se takav plan zaista i realizirati. Kako i ne bi kad je i prije pandemije bio svima poznat problem, 20\/20!<\/p>\n\n\n\n


\u0160to on zaparavo zna\u010di?<\/p>\n\n\n\n


Svjetska zdravstvena organizacija ve\u0107 niz godina upozorava na epidemiolo\u0161ke podatke kod mentalnih poreme\u0107aja kod djece i mladih i tu se govori o problemu 20\/20. Naime, svako peto dijete odnosno 20% djece prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije ima neki mentalne pote\u0161ko\u0107e, a onda svega 20%, tek svako peto dijete od onih koji imaju neki problem mentalnog zdravlja, dobiva adekvatnu stru\u010dnu pomo\u0107. Svakako je jedan razlog u stigmi no, jedan od razloga je i nedostatak rane detekcije ali i intervencije. Usluge stru\u010dnjaka su uglavnom nedostatne i \u010desto ne dostupne a prevencija zanemarena u odnosu na dijagnostiku i terapiju.<\/p>\n\n\n\n


Zapa\u017eanja iz prakse uz longitudinalno istra\u017eivanje provedeno od strane Slu\u017ebe za mentalno zdravlje i stru\u010dnih suradnika iz pred\u0161kolski ustanova SD\u017d 2007. – 2017. na uzorku od gotovo 8000 djece vrti\u0107ke dobi, govori u prilog tome da se te\u0161ko\u0107e u razvoju premalo i kasno prepoznaju, te da su prisutne u 25% djece od 3-6 godine. Ponajvi\u0161e su prisutne govorno-jezi\u010dne pote\u0161ko\u0107e koje su i dalje porastu te u \u0161kolskoj dobi donose jo\u0161 vi\u0161e pote\u0161ko\u0107a u u\u010denju ali i socijalnim odnosima \u0161to ima znatan ujtjecaj i na emocionalne smetnje koje se manifestiraju razli\u010ditom simtomatologijom u daljnjim razvojnim fazama. \u201eScreen time\u201c vrijeme provedeno ispred ekrana od rane dobi ide ruku pod ruku sa poreme\u0107ajima koncentaracije i poreme\u0107ajima jezi\u010dne komunikacije.<\/p>\n\n\n\n


Naposljetku treba se uvijek i ponovno upitati osobno i profesionalno: Koliko smo zaista tolerantni prema druga\u010dijima od nas i kao to utje\u010de na mentalno zdravlje pojedinca i obitelji?<\/p>\n\n\n\n


U korijenu rije\u010di tolerancija latinski je glagol \u201etolerare\u201c, \u0161to zna\u010di podnositi, trpjeti. U socijalnom smislu, tolerancija ozna\u010dava sno\u0161ljivost i po\u0161tivanje vrijednosti, stavova i kultura koji se razlikuju od na\u0161ih. Nitko se ne ra\u0111a tolerantan ili netolerantan; tolerancija se u\u010di od malih nogu! Razvoju tolerancije poma\u017eu empatija, moralne vrijednosti i razlikovanje dobroga od lo\u0161ega, dok predrasude i stereotipi odma\u017eu. Predrasude i stereotipi nisu nu\u017eno lo\u0161i ako nas podr\u017eavaju u ostvarivanju vlastitih ideja i ciljeva, a ne ugro\u017eavaju ni na koji na\u010din drugo ljudsko bi\u0107e. U\u010de\u0107i o drugima postajemo tolerantni prema onome \u0161to je razli\u010dito. U svim ovim oblicima razli\u010ditosti postoje me\u0111u ljudima i dalje velike razlike. Mo\u017eemo li zaista to i prihvatiti ili kona\u010dno fokus premjestiti na preventivno djelovanje kad je u pitanju mentalno zdarvlje kao dio op\u0107eg zdravlja. Ljepota svijeta upravo jest u raznolikosti, zar ne?<\/p>\n\n\n\n

Mirela Grbi\u0107<\/strong>, prof. stru\u010dna suradnica pri Slu\u017ebi za mentalno zdravlje,
voditeljica Odsjeka za preventivne programe<\/p>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t