Prema SZO-u, ljudi su danas vi\u0161e nego ikad nedovoljno tjelesno aktivni zbog sveprisutnog sjedila\u010dkog na\u010dina \u017eivota. Velik broj ljudi bavi se poslovima koji poti\u010du neaktivnost. Rastu\u0107a popularnost pasivnih oblika transporta kao \u0161to su automobili, vlakovi, zrakoplovi tako\u0111er doprinosi ovom problemu. Ostali \u010dimbenici odnose se na lo\u0161e zakonoske propise, osje\u0107aj nesigurnosti, zaga\u0111enost zraka, gusti promet (kao okoli\u0161ni \u010dimbenici) i nedostatak odgovaraju\u0107ih sportsko-rekreacijskih objekata, parkova te \u0161etnica.<\/p>\n
Kolika je preporu\u010dena koli\u010dina tjelesne aktivnosti?<\/strong><\/p>\n Djeca i adolescenti u dobi od 5 do 17 godina<\/strong> Odrasli u dobi od 18 do 64 godine<\/strong> Starije osobe u dobnoj skupini 65 + godina<\/strong> Dobrobiti tjelesne aktivnosti za zdravlje<\/strong> Klju\u010dne \u010dinjenice<\/strong>
– Preporuka je SZO-a da se djeca i adolescenti u dobi od 5 do 17 godina svakog dana barem 60 minuta bave umjerenem do poja\u010danom tjelesnom aktivno\u0161\u0107u.
– Tjelesna aktivnost iznad 60 minuta uvelike se preporu\u010duje budu\u0107i da nudi obilje zdravstvenih dobrobiti.
– Djeca i adolescenti trebaju se uklju\u010diti u intenzivnu tjelesnu aktivnost koja ja\u010da mi\u0161i\u0107e i kosti, barem triput tjedno.<\/p>\n
– Trebaju provoditi vje\u017ebe umjerenog intenziteta barem 150 minuta tjedno ili najmanje 75 minuta tjedno vje\u017ebe sna\u017enog intenziteta, ili pak kombinaciju umjerene i sna\u017ene aktivnosti.
– Kako bi ostvarili dodatnu korist za zdravlje, odrasli bi trebali poja\u010dati tjelesnu aktivnost umjerenog intenziteta na 300 minuta tjedno.
– Aktivnosti koje uklju\u010duju ja\u010danje mi\u0161i\u0107a treba provoditi uklju\u010divanjem glavne skupine mi\u0161i\u0107a dva ili vi\u0161e dana u tjednu.<\/p>\n
– Po\u017eeljno je da barem 150 minuta tjedno provode tjelesnu aktivnost umjerenog intenziteta ili barem 75 minuta aerobne tjelesne aktivnosti ja\u010deg intenziteta, ili pak ekvivalentnu kombinaciju tjelesne aktivnosti umjerenog i ja\u010deg intenziteta.
– Kako bi ostvarili dodatnu korist za zdravlje, stariji bi trebali pove\u0107ati svoju aerobnu tjelesnu aktivnost umjerenog tjelesnog intenziteta na 300 minuta tjedno, ili obavljati 150 minuta tjedno aerobne tjelesne aktivnosti ja\u010deg intenziteta, ili ekvivalentnu kombinaciju tjelesne aktivnosti umjerenog i ja\u010deg intenziteta.
– Slabije pokretne starije osobe trebale bi obavljati tjelesnu aktivnost 3 ili vi\u0161e dana u tjednu kako bi uspostavile bolju ravnote\u017eu i sprije\u010dile mogu\u0107e padove.
– U aktivnostima za ja\u010danje mi\u0161i\u0107a trebalo bi uklju\u010diti najve\u0107e skupine mi\u0161i\u0107a dvaput ili vi\u0161e puta tjedno.
Intenzitet razli\u010ditih oblika tjelesne aktivnosti varira me\u0111u ljudima. Kako bi se ostvarila korist za kardiorespiratorno zdravlje, svaku aktivnost potrebno je obavljati u trajanju od najmanje 10 minuta.<\/p>\n
Redovita tjelesna aktivnost kao \u0161to je hodanje, bicikliranje, bavljenje sportom ima zna\u010dajno blagotvoran u\u010dinak na zdravlje pojedinaca svih dobnih skupina. Zapravo, potencijalne dobrobiti za zdravlje djece i adolescenata uklju\u010denih u tjelesne aktivnosti poprili\u010dno nadja\u010davaju potencijalne rizike.
Primjeri blagotvornih u\u010dinaka tjelesne aktivnosti na zdravlje uklju\u010duju:
– Pobolj\u0161anu kardiorespiratornu kondiciju i mi\u0161i\u0107nu snagu.
– Pobolj\u0161ano zdravlje kostiju te funkcionalno zdravlje.
– Smanjeni rizik od hipertenzije, koronarne bolesti srca, depresije, karcinoma dojke i debelog crijeva.
– Smanjeni rizik od padova te lomova kralje\u017enice i kuka.
– Bolju kontrolu te\u017eine i energetsku ravnote\u017eu.
Nedovoljna tjelesna aktivnost uvelike doprinosi globalnom mortalitetu tj. predstavlja jedan od 10 vode\u0107ih \u010dimbenika rizika prema navodima SZO-a.
Rizik od smrti zbog nedovoljne tjelesne aktivnosti kre\u0107e se od 20% do 30%. Nedostatna koli\u010dina tjelesne aktivnosti poja\u010dava rizik od nezaraznih bolesti kao \u0161to su karcinom, dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Pokazalo se da tjelesna aktivnost prevenira rizik od nastanka nezaraznih bolesti posebno ako se poti\u010de u najranijoj dobi. Va\u017enost bavljenja tjelesnom aktivno\u0161\u0107u me\u0111u mladima ne smije se zanemariti s obzirom da 80% globalne populacije mladih je nedovoljno aktivno.<\/p>\n
– Nedostatna tjelesna aktivnost jedan je od vode\u0107ih rizi\u010dnih \u010dimbenika smrti \u0161irom svijeta.
– Nedostatna tjelesna aktivnost klju\u010dan je \u010dimbenik rizika za nastanak nezaraznih bolesti kao \u0161to su kardiovaskularne bolesti, karcinom i dijabetes.
– Tjelesna aktivnost ima zna\u010dajan blagotvoran u\u010dinak na zdravlje i doprinosi prevenciji nezaraznih bolesti.
– Na globalnoj razini, jedna od \u010detiri odrasle osobe nije dovoljno aktivna.
– Vi\u0161e od 80% svjetske populacije mladih je nedostatno tjelesno aktivna.
– Javnozdravstvene politike koje se bave problematikom nedovoljne tjelesne aktivnosti provode se u 56% dr\u017eava \u010dlanica SZO-a.
– Dr\u017eave \u010dlanice SZO-a prihvatile su preporuke o smanjenju nedovoljne tjelesne aktivnosti za 10% do 2025. godine.<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/04\/phys-activity-daily-life-en-600.png\")
<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"