Sve ono \u0161to je u\u010dinilo lagodnijim \u017eivot suvremenog \u010dovjeka uzokovalo je i izraziti stres, pa tako i u prometu. Negativan utjecaj cestovnog prometa je neosporan.<\/p>\n
<\/p>\n
Brojna istra\u017eivanja ve\u0107 su potvrdila povezanost izme\u0111u prometnih gu\u017evi i negativnih utjecaja na zdravlje. Upravo sudjelovanje u prometu, gu\u017eve, zastoji, radovi na cesti, \u017eurba ili propu\u0161tanje termina, nekulturno pona\u0161anje voza\u010da, nepropisno parkirana vozila, prestrojavanje bez \u017emigavaca, lo\u0161e prometnice, nepa\u017eljivi pje\u0161aci, neprikladna prometna rje\u0161enja-sve to spada u svakodnevne stresore.
Posebna su pri\u010da prometne gu\u017eve i prometni kolapsi u jeku turisti\u010dke sezone i sve vru\u0107ih ljeta. Tako i u na\u0161oj \u017eupaniji. U gradu Splitu \u010desto nesnosne gu\u017eve, kolone, ve\u0107 tradicionalno blokirane neke gradske ulice, turisti, kroni\u010dan nedostatak parkinga, radovi na cestama, iritiraju\u0107a buka, sve \u010de\u0161\u0107i prometni kolapsi, nervoza na kvadrat radi gubitka vremena i novaca, i vrlo opasna kombinacija umora i nervoze voza\u010da i vru\u0107ine uskoro su opet na\u0161a svakodnevnica.
\u010ceka nas repriza kolone automobila s prikolicama, kamp-ku\u0107ica, dostavnih kamiona, motorista s bisagama i svih drugih voza\u010da turista koji imaju svoje navike u prometu (neki su bezobzirni, ne daju \u017emigavac, trube, \u010desto bulje u mobitel, pi\u0161u i \u0161alju poruke i e-mailove, namje\u0161taju GPS-ove tijekom vo\u017enje, vrije\u0111aju druge voza\u010de….). I mi, doma\u0107i voza\u010di,\u00a0 sa svim svojim manama i vrlinama, o kojima je i istra\u017eivanje Hrvatskog autokluba dalo apsolutno porazne podatke o voza\u010dkoj kulturi. Njih su svjesni svi koji na dnevnoj bazi sudjeluju u prometnom kaosu.
Neopisiv je osje\u0107aj nemo\u0107i i nekontrole vremenom, voza\u010da koji, dolaze\u0107i, pogotovo iz smjera Omi\u0161a, Trogira, Ka\u0161tela, Solina svakodnevno na radno mjesto uop\u0107e nisu u mogu\u0107nosti niti procijeniti koliko \u0107e im trajati vo\u017enja do radnog mjesta i natrag.
Ni ljeta odavno vi\u0161e nisu onakva, kakva su nekad bila. Nakon zapanjuju\u0107e svje\u017eeg svibnja, ve\u0107 nam sad prognoziraju iznadprosje\u010dno toplo ljeto.
U danima kad je u hladu preko 30 stupnjeva, automobili se pretvaraju u pe\u0107nice u samo nekoliko minuta. U automobilu parkiranom na suncu, dok je vani temperatura 25 stupnjeva Celzijusa, u nekoliko je minuta ve\u0107 40 stupnjeva, a ako je vru\u0107ina ve\u0107a, a autu za manje od 10 minuta mo\u017ee biti \u010dak 50 stupnjeva. U takvim se pe\u0107icama svakodnevno vra\u0107amo s radnog mjesta. I to nakon \u0161to smo izi\u0161li iz, pre\u010desto previ\u0161e rashla\u0111enih klimatiziranih ureda. Tako tijekom radnog dana, i po nekoliko puta, s paklenih +40\u00b0C\u00a0 ulazimo i izlazimo u druge urede, du\u0107ane, banke, ustanove, koji su ledeni kao \u0161krinje, daleko ispod optimalnih 24\u00b0C na kojoj organizam besprijekorno funkcionira i razlike izme\u0111u vanjske temperature i one u klimatiziranom prostoru koja ne bi smjela biti ve\u0107a od 6\u00b0C. Ako su temperaturne razlike prevelike, dolazi do promjena u kardiovaskularnom sustavu, pa \u010dak i zdrave osobe mogu imati probleme. I oni najizdr\u017eljiviji, \u010desto se \u017eale na suzenje o\u010diju, prehlade, sinuse, boli u vratu, le\u0111ima, ramenima, uhu, malaksali su, umorni….
Stoga, automobil treba rashla\u0111ivati postupno, prvo otvoriti sve prozore pa tek onda sni\u017eavati temperaturu u autu, i to postupno. Velike i brzo postignute razlike izme\u0111u rashla\u0111enih (i to gotovo uvijek, prerashla\u0111enih) prostora i uzavrelog okoli\u0161a mogu biti vrlo opasne.<\/p>\n
\u0160to mo\u017eemo u\u010diniti?<\/strong> Lidija Kova\u010di\u0107, prof.<\/strong><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Sve ono \u0161to je u\u010dinilo lagodnijim \u017eivot suvremenog \u010dovjeka uzokovalo je i izraziti stres, pa tako i u prometu. Negativan utjecaj cestovnog prometa je neosporan.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":4153,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[16],"tags":[],"class_list":["post-1978","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nekategorizirano"],"yoast_head":"\n
Stresnu situaciju u prometu, u pravilu, ne mo\u017eemo kontrolirati, ali uvijek mo\u017eemo svoju reakciju.
Duboko disati jer \u0107e nas to smiriti i usporiti ne\u017eeljene reakcije. Usmjeriti pozornost na ne\u0161to drugo. Misliti na ne\u0161to \u0161to nas smiruje. Uklju\u010diti omiljenu muziku. Ne ljutiti se na tu\u0111i propust jer ih i mi imamo. Shvatiti da smo u istoj situaciji kao i ostali i da nad njom nemamo kontrolu.
Gu\u017eva je i bit \u0107e gu\u017eva. Razmislimo o drugim voza\u010dima ljudski. Voza\u010di oko nas ne\u010dije su majke, o\u010devi, djeca, ro\u0111aci, prijatelji. Sve ovo i ne\u0161to sli\u010dno, puno je bolje od posljedica koju mo\u017ee prouzro\u010diti va\u0161a nepromi\u0161ljena ishitrena reakcija.
Do ju\u010der na\u0161e sluge, automobili su nam postali gospodari. Ono \u0161to nam je trebalo slu\u017eiti, danas dominira nad nama, mijenja nas u lo\u0161em smjeru, udaljava i jedne od drugih i nas samih. Gu\u017eva u prometu negdje je na vrhu patnji koje moderan \u010dovjek mo\u017ee pro\u017eivjeti, ali i jedan zatvoreni krug u kojem svi sudjelujemo! Cestovni je promet naj\u010de\u0161\u0107i izbor od svih vrsta kretanja, a automobil jo\u0161 uvijek zauzima prvo mjesto u izboru na\u010dina kretanja.
Svakodnevno smo izlo\u017eeni zaga\u0111enoj, bu\u010dnoj i opasnoj okolini koja naru\u0161ava zdravstveno stanje, a u prometnim gu\u017evama gubimo predragocijeno vrijeme i imamo manjak vremena za svoje obitelji i normalan privatan \u017eivot.
Nismo ni svjesni niza zdravstvenih problema koji mogu biti uvjetovani vo\u017enjom u prometu. Bez obzira \u0161to vo\u017enja automobilom od to\u010dke A do to\u010dke B djeluje kao udobnija i ljep\u0161a od alternativnih na\u010dina, kao \u0161to su pje\u0161a\u010denje ili vo\u017enja bicikla, ovaj \u201cugodan\u201d na\u010din mo\u017ee izazvati veliki broj zdravstvenih pote\u0161ko\u0107a.
Za sve koje \u017eive u gradovima prometna \u0107e gu\u017eva i dalje biti svakodnevnica.
Ako se radi o kra\u0107im udaljenostima, mo\u017eda bi bilo lak\u0161e i\u0107i biciklom ili pje\u0161ice,\u00a0 ukoliko se nema vremena onda mo\u017eda s kolegama organizirati da ih nekoliko putuje istim automobilom.
Od nervoze, bjesomu\u010dnog prestrojavanja, jurnjave kroz kolonu, ubacivanja \u201ena silu\u201c, trubljenja ili urlanja na druge voza\u010de nemamo ni\u0161ta. Kombinacija nervoze, tankih \u017eivaca, vru\u0107ine i nespretnih poteza mo\u017ee rezultirati samo ne\u017eeljenim situacijama.
\u00a0Za utjehu neka vam poslu\u017ei \u010dinjenica da smo mi gotovo pa prometni zen u usporedbi s najzagu\u0161enijim gradovima Europe i Sjeverne Amerike.
Zapravo, previ\u0161e vremena provodimo u automobilu. Razmislimo o tome da, barem,\u00a0 gdje god to mo\u017eemo, odvezemo automobile iz na\u0161ih \u017eivota.<\/p>\n