![\"\"](\"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/dem_19.jpg\")
<\/p>\nMjesec rujan posve\u0107en je podizanju svijesti o Alzheimerovoj bolesti, a Svjetski dan Alzheimerove bolesti koji se obilje\u017eava 21. rujna svake godine je vrhunac obilje\u017eavanja borbe protiv AB. Tema ovogodi\u0161njeg Svjetskog mjeseca \u201eRazgovarajmo o demenciji” ima za cilj\u00a0 poticanje ja\u010danja javne svijesti o demenciji i smanjenja utjecaja stigme koja ju prati.<\/p>\n
<\/p>\n
Svjetska zdravstvena organizacija je 2012. godine proglasila Alzheimerovu bolest svjetskim javnozdravstvenim prioritetom. U Hrvatskoj te iste godine po\u010dinje djelovati Hrvatsko dru\u0161tvo za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije \u017eivotne dobi kao stru\u010dno dru\u0161tvo Hrvatskoga lije\u010dni\u010dkog zbora. Jo\u0161 od 1999. godine kao udruga gra\u0111ana djeluje i Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest, koja upozorava na rastu\u0107i problem demencije, zagovara prava oboljelih i njihovih njegovatelja te isti\u010de potrebu pobolj\u0161anja skrbi za osobe s Alzheimerovom bole\u0161\u0107u odnosno demencijom.
Najnovije znanstvene procjene govore da nam u skoroj budu\u0107nosti, prvenstveno zbog produljenja ljudskog vijeka, slijedi neminovna epidemija demencije, pa se tako slikovito govori o pojavi jednog novog slu\u010daja demencije svakih sedam sekundi. Prema podacima SZO 47,5 milijuna ljudi u svijetu ima neki oblik demencije, a procjenjuje se da je u Europskoj uniji 6,4 milijuna osoba s takvim bolestima te da bi do 2050. godine broj u svijetu mogao narasti i na vi\u0161e od 115 milijuna oboljelih. Procjenjuje se da trenutno u Hrvatskoj ima oko 86 000 osoba oboljelih od demencije i da \u0107e ta brojka, kao i drugdje, i dalje rasti,.
Demencija je klini\u010dki sindrom obilje\u017een ste\u010denim gubitkom kognitivnih i emotivnih sposobnosti koji je prisutan u tolikoj mjeri da dovodi do gubitka pam\u0107enja, poreme\u0107aja mi\u0161ljenja, i promjena u pona\u0161anju i osobnosti bolesnika, te ometa svakodnevnu aktivnost oboljelog i zna\u010dajno smanjuje njegovu kvalitetu \u017eivota. Ve\u0107inom se javljaju kod starijih ljudi, a obzirom da se radi o ljudima koji nisu radno (a \u010desto niti intelektualno) aktivni, po\u010detni simptomi mogu biti i nezamije\u0107eni. Oboljela osoba rijetko primje\u0107uje svoja sve ve\u0107a ograni\u010denja ili ih pak negira. S druge strane, okolina ih zamjenjuje s dobro\u0107udnom stara\u010dkom zaboravljivosti, a postoji uvrije\u017eeno i pogre\u0161no mi\u0161ljenje da su intelektualno propadanje i sve ve\u0107a ovisnost o okolini normalne posljedice starenja.
Danas je poznato vi\u0161e od 50 bolesti koje mogu uzrokovati demenciju, od kojih je naj\u010de\u0161\u0107a Alzheimerova, na koju otpada oko 2\/3 svih demencija. Iako se AB mo\u017ee (rijetko) javiti i kod mladih ljudi, ona je tipi\u010dna bolest starijih i njena pojavnost bitno raste s porastom \u017eivotne dobi pojedinca. Tako se navodi da vi\u0161e od 5% op\u0107e populacije u dobi od 65 godina boluje od AB, dok u dobi od 90 godina ta brojka prelazi i 50%.
Iako je pro\u0161lo vi\u0161e od sto godina otkako je njema\u010dki psihijatar i neurolog dr. Alois Alzheimer po prvi puta opisao bolesnicu \u010dija je bolest kasnije nazvana njegovim imenom, Alzheimerova bolest (AB) i dan danas predstavlja enigmu suvremene medicine. Ova progresivna neurodegenerativna bolest ima postupan i nezaustavljiv tijek kao posljedica napreduju\u0107ih o\u0161te\u0107enja mozga. Iako to\u010dan mehanizam nastanka o\u0161te\u0107enja mo\u017edanih stanica kod Alzheimerove bolesti nije sasvim razja\u0161njen, ve\u0107ina znanstvenika se sla\u017ee da je posredovan nakupljanjem patolo\u0161kih proteina (beta-amiloidni plakovi i tau-\u010dvorovi) u i izme\u0111u \u017eiv\u010danih stanica.
Simptomi bolesti po\u010dinju postupno. Prvi i najizrazitiji simptom Alzheimerove bolesti je gubitak pam\u0107enja, a nastavlja se psihi\u010dko i fizi\u010dko propadanje te potpuna funkcionalna onesposobljenost osobe i njena ovisnost o tu\u0111oj njezi i pomo\u0107i. Unato\u010d brojnim novim spoznajama o AB jo\u0161 uvijek nije rasvijetljen uzrok nastanka AB, a postoje\u0107e lije\u010denje antidementivima jo\u0161 uvijek je samo simptomatsko, tj. djeluje na usporavanje simptoma bolesti i odgodu te\u017eih faza bolesti, te ih je potrebno po\u010deti primjenjivati u ranoj fazi bolesti da bi razvili adekvatan u\u010dinak.
Rano prepoznavanje simptoma koji mogu upu\u0107ivati na po\u010detak Alzheimerove bolesti, rano upu\u0107ivanje lije\u010dniku, odgovaraju\u0107a zdravstvena skrb i skrb okoline i dru\u0161tva nu\u017ene su u pobolj\u0161anju kvalitete \u017eivota oboljele osobe, ali i kvalitete \u017eivota obitelji i skrbnika oboljelih.
Iako, na \u017ealost, ne postoje specifi\u010dne mjere prevencije Alzheimerove bolesti, postoje op\u0107e preventivne mjere kojima se mo\u017ee unaprijediti kako tjelesno tako i mentalno zdravlje. Brojni dokazi povezuju tjelesno aktivan i mentalno stimulativan na\u010din \u017eivota uz kontrolu kardiovaskularnih rizi\u010dnih \u010dimbenika s kvalitetnijom kognitivnom funkcijom i ni\u017eim rizikom od pojave demencije. \u010cesto se nailazi na uzre\u010dicu “ono \u0161to je dobro za srce, dobro je i za mozak”.
\u010cekaju\u0107i pronala\u017eenje lijeka, usvajanjem zdravih \u017eivotnih navika, uravnote\u017eenom prehranom, fizi\u010dkom i mentalnom aktivnosti, bogatim dru\u0161tvenim \u017eivotom uz stimulativni okoli\u0161, te zdravim snom\u00a0 svakako \u0107emo pridonijeti o\u010duvanju i unapre\u0111enju zdravlja, kao i prevenciji demencije.
Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest je 2018. godine u sklopu europskog prekograni\u010dnog projekta Demenca aCROsSLO izradilo Upute za prepoznavanje znakova demencije:<\/p>\n
<\/p>\n
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije obilje\u017eit \u0107e ovaj dan prigodnom Gerontolo\u0161kom tribinom na temu “Starenje mozga i demencije”<\/strong> koja \u0107e se odr\u017eati 02. listopada 2013. godine u 12.00 sati u biblioteci NZJZ SD\u017d. Inga Vu\u010dica, dr. med., univ. mag. sanit. publ., spec. javnog zdravstva<\/strong> \u00a0<\/p>\n \u00a0<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Mjesec rujan posve\u0107en je podizanju svijesti o Alzheimerovoj bolesti, a Svjetski dan Alzheimerove bolesti koji se obilje\u017eava 21. rujna svake godine je vrhunac obilje\u017eavanja borbe protiv AB. Tema ovogodi\u0161njeg Svjetskog mjeseca \u201eRazgovarajmo o demenciji” ima za cilj\u00a0 poticanje ja\u010danja javne svijesti o demenciji i smanjenja utjecaja stigme koja ju prati.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[16],"tags":[],"class_list":["post-2021","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizirano"],"yoast_head":"\n
Pozvani gost predava\u010d je prof. dr. sc. Ivo Lu\u0161i\u0107, dr. med., spec. neurolog.<\/strong><\/p>\n
Voditeljica Odjela \/ Centra za gerontologiju<\/strong>
Public Health and Health Promotion Service<\/strong><\/p>\n