–\u00a0\u00a0 \u00a0Svaki dan<\/span> na globalnoj razini vi\u0161e od 2.000 djece umire od ozljeda<\/span> koje su se mogle sprije\u010diti.
–\u00a0\u00a0 \u00a0U svim vrstama ozlije\u0111ivanja, osim kod ozljeda uzrokovanih vatrom, mu\u0161karci<\/span> imaju vi\u0161u stopu smrtnosti od ozlje\u0111ivanja u odnosu na \u017eene.
–\u00a0\u00a0 \u00a0Svaki dan u svijetu zbog ozljeda u prometu<\/span> gine vi\u0161e od 3.700 osoba, \u0161to na globalnoj razini \u010dini pribli\u017eno 1.3 milijuna osoba godi\u0161nje. Ozljede u prometu odgovorne su i za ozlije\u0111ivanje 20-50 milijuna osoba svake godine, a predstavljaju i glavni vode\u0107i uzrok smrti kod djece i mladih u dobi 5-29 godina. Rizik smrti u prometnoj nesre\u0107i je tri puta ve\u0107i u siroma\u0161nijim zemljama.
–\u00a0\u00a0 \u00a0Utapanje<\/span> je jedan od vode\u0107ih uzroka smrti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization, WHO) za 2016. zbog utapanja je 320.000 osoba izgubilo \u017eivot, od \u010dega ih je 60% bilo u dobi ispod 30 godina. U dobi 5-14 godina utapanje je bilo tre\u0107i vode\u0107i uzrok smrti na globalnoj razini. Vi\u0161e od 90% svih smrti zbog utapanja bilje\u017ei se u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
–\u00a0\u00a0 \u00a0Zbog ozljeda uzrokovanih vatrom<\/span> na globalnoj razini umire vi\u0161e od 180.000 osoba svake godine, od \u010dega ih se vi\u0161e od 95% bilje\u017ei u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
–\u00a0\u00a0 \u00a0Na globalnoj razini zbog padova<\/span> svake godine umire vi\u0161e od 391.000 osoba \u0161to ih \u010dini drugim vode\u0107im uzrokom smrti zbog ne-namjernog ozlije\u0111ivanja, odmah nakon prometnih nesre\u0107a. Vi\u0161e od 60% smrti zbog padova javlja se u razvijenim zemljama, uglavnom kod \u017eena i u dobnoj skupini iznad 70 godina. Ipak, mu\u0161karci iz slabo i srednje razvijenih zemalja Europe imaju najvi\u0161u stopu smrtnosti od padova u svijetu.
–\u00a0\u00a0 \u00a0Otrovanja<\/span> nastaju prilikom konzumiranja (pi\u0107e, hrana), inhaliranja ili izlo\u017eenosti razli\u010ditim otrovima\/toksi\u010dnim tvarima. Otrovanja tako\u0111er mogu biti indirektna posljedica prirodnih, ali i ekolo\u0161kih katastrofa. Prema podatcima WHO-a iz 2012. za svijet od ne-namjernog otrovanja umrlo je 193.460 osoba, od \u010dega ih je 84% bilo iz zemalja s niskim i srednjim dohotkom.<\/p>\n
\u010cinjenice o nasilju:<\/strong><\/span> Ozljede i nasilje mogu se dokumentirati i istra\u017eivati, a tako\u0111er je mogu\u0107e otkriti i prevenirati njihove uzroke. Dosad provedena istra\u017eivanja dokazuju kako se odre\u0111enim intervencijama mogu prevenirati i ozljede i nasilje, a navedene intrevencije uklju\u010duju: Svako dru\u0161tvo mo\u017ee prevenirati nasilje reduciranjem rizika poput alkohola i no\u0161enja oru\u017eja te smanjivanjem ekonomskih i rodnih nejednakosti.<\/p>\n Mr. Ivana Bo\u010dina, dr. med., spec. javnog zdravstva<\/strong><\/p>\n Odjel za epidemiologiju i prevenciju ozljeda<\/strong><\/p>\n Service for Epidemiology and Prevention of Noncommunicable Diseases<\/strong><\/p>\n Literatura:<\/strong> Svjetski dan traume obilje\u017eava se 17. listopada svake godine kako bi se naglasila mogu\u0107nost i nu\u017enost prevencije ozljeda, nesre\u0107a i nasilja na globalnoj razini. Pojam trauma predstavlja svaku ozljedu ili o\u0161te\u0107enje organizma uzrokovano vanjskim \u010dimbenicima. Ozljede su uglavnom posljedica prometnih nesre\u0107a, utapanja, otrovanja, padova ili opeklina, ali isto tako i nasilja nastalog zbog napada, samoranjavanja […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4119,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[16],"tags":[],"class_list":["post-2056","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nekategorizirano"],"yoast_head":"\n
–\u00a0\u00a0 \u00a0Svake godine u svijetu zbog nasilja<\/span> umire vi\u0161e od 1.4 milijuna osoba.
–\u00a0\u00a0 \u00a0Svake se godine u svijetu bilje\u017ei 470.000 ubojstava<\/span>.
–\u00a0\u00a0 \u00a0Me\u0111u umrlima zbog nasilja \u010dak 56% umire zbog samoubojstva<\/span>, 33% zbog ubojstva<\/span>, a 11% umire zbog rata<\/span> ili drugih oblika kolektivnog nasilja<\/span>.
–\u00a0\u00a0 \u00a0Vi\u0161e od 90% smrti zbog nasilja javlja se u zemljama s niskom ili srednjom razinom dohotka. Unutar dr\u017eava najvi\u0161a stopa smrtnosti od nasilja javlja se kod osoba koje \u017eive u najsiroma\u0161nijim zajednicama<\/span>.
–\u00a0\u00a0 \u00a0Stopa samoubojstava i ubojstva na globalnoj razini najvi\u0161a je kod mu\u0161karaca<\/span> u dobnoj skupini 15-44 godine.
–\u00a0\u00a0 \u00a0Izlo\u017eenost nasilju, osim smrti i ozlje\u0111ivanja, pove\u0107ava rizik pu\u0161enja i zlouporabe alkohola i droga, mentalnih bolesti i suicidalnost; kao i rizik kroni\u010dnih bolesti poput sr\u010danih bolesti, dijabetesa i raka; zaraznih bolesti poput HIV-a, ali i rizik nastanka socijalnih problema kao \u0161to su kriminal i eskalacija nasilje.<\/p>\n
\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0uporabu sigurnosnih pojaseva, kaciga i stroga ograni\u010denja razine alkohola u krvi kod prevencije prometnih nesre\u0107a;
\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0uporabu ambala\u017ee koju djeca ne mogu otvoriti kod prevencije otrovanja;
\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0modifikaciju ku\u0107e\/stana u cilju prevencije padova kod starijih osoba;
\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0ogra\u0111ivanje bazena i drugih vodenih povr\u0161ina u prevenciji rizika utapanja;
\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0lije\u010denje depresije u prevenciji samoubojstava;
\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0provo\u0111enje edukacijskih programa u \u0161kolama o prevenciji nasilja me\u0111u intimnim partnerima; te
\u2022\u00a0\u00a0 \u00a0provo\u0111enje programa ku\u0107nih posjeta od strane socijalnih slu\u017ebi u cilju smanjivanja zlostavljanja djece.<\/p>\n
1.\u00a0\u00a0 \u00a0Dostupno na: https:\/\/www.who.int\/health-topics\/<\/a>
2.\u00a0\u00a0 \u00a0Dostupno na: https:\/\/www.who.int\/topics\/injuries\/en\/<\/a>
3.\u00a0\u00a0 \u00a0Dostupno\u00a0 na: https:\/\/www.who.int\/violence_injury_prevention\/key_facts\/VIP_key_fact_1.pdf?ua=1<\/a>
4.\u00a0\u00a0 \u00a0Dostupno\u00a0 na: https:\/\/www.who.int\/violence_injury_prevention\/key_facts\/VIP_key_fact_3.pdf?ua=1<\/a>
5.\u00a0\u00a0 \u00a0Dostupno\u00a0 na: https:\/\/www.who.int\/features\/factfiles\/violence\/en\/<\/a>
6.\u00a0\u00a0 \u00a0Dostupno\u00a0 na: https:\/\/www.who.int\/violence_injury_prevention\/drowning\/en\/<\/a>
7.\u00a0\u00a0 \u00a0Dostupno\u00a0 na: https:\/\/www.who.int\/violence_injury_prevention\/burns\/en\/<\/a>
8.\u00a0\u00a0 \u00a0Dostupno\u00a0 na: https:\/\/www.who.int\/violence_injury_prevention\/other_injury\/falls\/en\/<\/a><\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/campaign_poster_en.jpg\")
<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"