![\"\"](\"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/2021_cvijet_badema.jpg\")
<\/em><\/p>\nFotografija prikazuje kro\u0161nju badema u cvatu\u00a0<\/em><\/p>\n \u00a0<\/p>\n Podra\u017eaj koji opu\u0161ta<\/strong><\/span><\/p>\n \u0160to kad nestane osjetilo njuha?<\/strong> \u00a0<\/p>\n Ugodni mirisi mogu nas osvje\u017eiti, opustiti, oraspolo\u017eiti svakog od nas, a neugodni mogu izazvati nelagodu, tjeskobu pa \u010dak i strah. Jednako kao ugodne i neugodne emocije i\u00a0 mirisi imaju svoju va\u017enost u na\u0161im \u017eivotima. Sva osjetila pa taklo i osjetilo mirisa imaju, izravnu vezu s mozgom preko odgovaraju\u0107ih neurona.<\/p>\n Emocije su pak pokreta\u010di gotovo svega \u0161to \u010dovjek \u010dini, \u0161to zapravo zna\u010di da sve ono \u0161to do\u017eivljavamo u vanjskom svijetu, kao i sve informacije kojima smo izlo\u017eeni upravo i putem osjetila mirisa, vrlo izravno utje\u010du i\u00a0 na na\u0161e pona\u0161anje.<\/strong><\/p>\n Ugodan do\u017eivljaj mirisa izaziva podra\u017eaj u na\u0161em limbi\u010dkom sustavu i pobolj\u0161avaju raspolo\u017eenje. Mirisi koji nam se ne svi\u0111aju ne\u0107e u tome uspjeti iako ih jako dobro pamtimo, pa je va\u017eno mirise odabrati prema osobnom ukusu ako se \u017eelimo osje\u0107ati \u201eugodno u svom tijelu\u201c.\u00a0 Dodatni problem \u0161to je osjet mirisa u ljudi ipak slabije razvijen u odnosu na druga \u010dovjekova osjetila. Najslabije je i prou\u010den zato jer je to ujedno subjektivna pojava koja nas ve\u017ee za \u201epodatke ranih razvojnih faza\u201c od\u00a0 samog postanka ljudske vrste\u00a0 te mogu probuditi zaboravljana sje\u0107anja i pomo\u0107i nam da se pove\u017eemo se drugima.<\/p>\n Miris mo\u017ee spasiti \u017eivot!<\/strong><\/p>\n Sljede\u0107i je razlog zbog kojeg su osjetila vrlo izravno me\u0111usobno povezana – evolucijski. Osjetilo njuha i okusa tako\u0111er je filogenetski i ontogenetski vrlo staro. Iako kod suvremenog \u010dovjeka do nedavno mo\u017eda nije bio u izravnoj vezi s pre\u017eivljavanjem, \u0161to bi dana\u0161anja aktualna epidemijska situacija\u00a0 uzrokovana virusom Covida-19 opovrgnula jer novonastala situacija sa svjetskom epidemijom u 2020 g. ima i te kako veze sa pre\u017eivljavanjem.<\/strong> Posje\u0107am da je\u00a0 jedan od simptoma bolesti i gubitak mirisa i okusa o\u010diti primjer povezanosti s emocijama. Za sve koji rade sa djecom i mladima znaju\u00a0 podatak da osjet mirisa postaje vrlo va\u017ean i tijekom puberteta, kada se poja\u010davaju spolni mirisi. U to vrijeme i ravnote\u017ea i osjetilo dodira, do\u017eivljavaju preobra\u017eaj, a adolescenti su na tim podru\u010djima prividno u regresiji te ne pridaju preveliku va\u017enost odr\u017eavanju osobne tjelesne i mentalne higijene. Osjet njuha djeca i mladi\u00a0 tek trebaju uskladiti s svojom okolinom jer nos je neprekidno aktivan i o mirisima koje dostavlja mozgu ovisi puno toga.<\/p>\n Osjet mirisa uskladiti sa okolinom je bitno jer on nas upozorava na neke opasnosti i utje\u010de na na\u0161 odnos s drugim ljudima, upravalja na\u0161im emocijama i raspolo\u017eenjem, jer kad netko \u201emiri\u0161i na ljubav \u201c postaje va\u017ena osoba u na\u0161em \u017eivotu!<\/p>\n Suvremena znanost smatra kako nema uspje\u0161ne edukacije, rehabilitacije, svakodnevnog funkcioniranja, odnosa sa okolinom, niti zdravog i kvalitetnog \u017eivota bez integriranog rada svih osjetila. Bez obzira na to koliko ih nabrajali i kako ih sve zvali znamo da su va\u017ena veza sa svijetom u kojem \u017eivimo!<\/strong> Mental Health Service <\/strong> Ve\u0107ina ljudi kada \u010duje rije\u010d \u201eosjetila\u201c ima pomisao na pet osjetila kojima primamo podra\u017eaje iz vanjskog svijeta: vid, sluh, njuh, okus i dodir. Osjetila ve\u0107 niz stolje\u0107a izazivaju znati\u017eelju kod\u00a0 ljudi svih krajeva svijeta. Upravo na temeljima do\u017eivljaja osjetila po\u010divaju umjetni\u010dki pravci i mnogi terapijski pristupi (terapija bojom, glazbom, aroma terapija, razli\u010dite masa\u017ee\u00a0 i\/ili\u00a0 sl.), […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[16],"tags":[],"class_list":["post-2274","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizirano"],"yoast_head":"\n
\u00a0<\/p>\n
Voditeljica odsjeka za preventivne programe<\/strong>
Mirela Grbi\u0107, prof. defektologije<\/strong><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"