Samoubojstvo (suicid) \u010din je namjernog samoozlje\u0111ivanja, a kao pojam predstavlja kompleks sastavljen od niza psiholo\u0161kih, socijalnih, biolo\u0161kih, kulturalnih i okoli\u0161nih faktora. Samoubojstva su opisana u svim razdobljima civilizacija, kod svih dobnih skupina, dru\u0161tvenih klasa, religija i kultura. Ona predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem na globalnoj razini, ostavljaju\u0107i osobito te\u0161ke posljedice po obitelj i zajednicu.<\/p>\n\n\n\n
Svjetski dan prevencije samoubojstava obilje\u017eava se svake godine 10. rujna, po\u010dev\u0161i od 2003., jer samoubojstva kao globalni fenomen zahtijevaju \u017eurni i globalni javnozdravstveni odgovor. Cilj je obilje\u017eavanja ovog dana fokusirati se na problematiku samoubojstava, smanjiti stigmu i osvijestiti javnost pru\u017eaju\u0107i jedinstvenu poruku kako se samoubojstva mogu sprije\u010diti (prevenirati). Naime, svake godine u svijetu vi\u0161e od 726.000 ljudi oduzme \u017eivot, a samoubojstva predstavljaju tre\u0107i vode\u0107i uzrok smrti populacije u dobi 15 – 29 godina. Vi\u0161e od 73% samoubojstava u svijetu javlja se u slabo i srednje razvijenim zemljama, a na svaki \u010din samoubojstva pribraja se jo\u0161 20 poku\u0161aja samoubojstava. Tema Svjetskog dana prevencije samoubojstava za razdoblje 2024. – 2026. je \u201ePromijenimo pri\u010du o samoubojstvu\u201c (Changing the Narrative on Suicide<\/em>) s pozivom na akciju sa sloganom\u00a0 \u201ePo\u010dnimo razgovarati\u201c (Start the Conversation<\/em>) jer kulturu ti\u0161ine i stigme povezane sa samoubojstvima treba promijeniti u kulturu otvorene konverzacije, razumijevanja i potpore. Mijenjaju\u0107i pri\u010du o samoubojstvima trebamno dati prioritet prevenciji i mentalnom zdravlju, olak\u0161ati pristup adekvatnoj zdravstvenoj skrbi te omogu\u0107iti potporu svima kojima je potrebna.<\/p>\n\n\n\n Suicidalno pona\u0161anje nije lako objasniti jer ono nikad nije rezultat samo jednog faktora ili doga\u0111aja. Mnoge suicidalne osobe nemaju nikakvu mentalnu bolest \/ poreme\u0107aj, dok mnoge osobe s mentalnom bole\u0161\u0107u \/ poreme\u0107ajem nemaju nikakve suicidalne namjere. Stoga, kod razumijevanja samoubojstva uvijek moramo uzeti u obzir pojedinca \u2013 njegovo op\u0107enito zdravlje, mentalno zdravlje, stresne \u017eivotne doga\u0111aje, te socijalne i kulturalne faktore.<\/p>\n\n\n\n Brojna dosad provedena istra\u017eivanja pokazala su povezanost samoubojstava i mentalnih poreme\u0107aja (npr. depresija i alkoholizam), kao i povezanost s prethodnim poku\u0161ajima samoubojstva. Me\u0111utim, velik broj samoubojstava nastaje impulzivno u kriznim trenutcima kod slomova uzrokovanih \u017eivotnim stresovima poput financijskih problema, prekida veza, kroni\u010dne boli i te\u0161ke bolesti. Tako\u0111er, oosbe koje su imale iskustvo te\u0161kog sukoba, koje su pre\u017eivjele katastrofu (rat, potres), koje su bile izlo\u017eene nasilju, zlostavljanju ili te\u0161kom osobnom gubitku, kao i one koje imaju osje\u0107aj izolacije, sklonije su suicidalnom pona\u0161anju. Stope samoubojstava vi\u0161e su i kod vulnerabilnih skupina kao \u0161to su diskriminirani po bilo kojoj osnovi, izbjeglice, migranti i zatvorenici.<\/p>\n\n\n\n Samoubojstva se mogu sprije\u010diti, pri \u010demu je osobito bitna intersektorska koordinacija i suradnja, koja uklju\u010duje primarno sektore zdravstva, obrazovanja i pravosu\u0111a, ali koja ne zanemaruje i ostale sektore, osobito medije. U prevenciji samoubojstava bitno je provoditi klju\u010dne intervencije temeljene na dokazima:<\/p>\n\n\n\n Stigma, koja i danas okru\u017euje mentalne poreme\u0107aje \/ bolesti i samoubojstva, predstavlja veliku prepreku u razumijevanju prevencije, jer mnogi misle kako osobe koje su poku\u0161ale suicid ne tra\u017ee pomo\u0107, te im se ni ne mo\u017ee pomo\u0107i, \u0161to je potpuno pogre\u0161no. Tako\u0111er, u mnogim sredinama samoubojstva su jo\u0161 uvijek ilegalna ili pak predstavljau tabu temu o kojoj se otvoreno ne razgovara, a obitelji i bli\u017enji \u010desto skrivaju s \u010dim se suo\u010davaju.<\/p>\n\n\n\n Otvoreno pri\u010dati o samoubojstvu mo\u017ee pru\u017eiti suicidalnoj osobi druga\u010diji pogled na \u017eivotnu situaciji te joj dati vremena da ponovno razmisli. Vrlo \u010desto su suicidalne osobe ambivalente te dvoje o \u017eivotu i smrti, impulzivno smatraju\u0107i da \u0107e im smrt omogu\u0107iti trenutno olak\u0161anje patnje, me\u0111utim uz emocionalnu potporu i pravovremenu skrb, taj impuls pro\u0111e i one nastavljaju \u017eivjeti. Pravovremena skrb i emocionalna potpora mogu prevenirati samoubojstva.<\/p>\n\n\n\n Prevenciju samoubojstva potrebno je razraditi kroz nacionalnu strategiju prevencije, ali je i \u201eskrojiti\u201c prema jedinstvenim demografskim profilima svake regije \/ lokalne zajednice. Klju\u010dna podru\u010dja prevencije samoubojstava odnose se prvenstveno na smanjivanje stigme, te na pravovremeno prepoznavanje rizika i upu\u0107ivanje na adekvatnu skrb.<\/p>\n\n\n\n Prim. mr. Ivana Bo\u010dina, dr. med., spec. javnog zdravstva<\/strong><\/p>\n\n\n\n Slu\u017eba za epidemiologiju NZJZ SD\u017d<\/strong><\/p>\n\n\n\n <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Samoubojstvo (suicid) \u010din je namjernog samoozlje\u0111ivanja, a kao pojam predstavlja kompleks sastavljen od niza psiholo\u0161kih, socijalnih, biolo\u0161kih, kulturalnih i okoli\u0161nih faktora. Samoubojstva su opisana u svim razdobljima civilizacija, kod svih dobnih skupina, dru\u0161tvenih klasa, religija i kultura. Ona predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem na globalnoj razini, ostavljaju\u0107i osobito te\u0161ke posljedice po obitelj i zajednicu. Svjetski dan […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":23747,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[80],"tags":[],"class_list":["post-23745","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktualno"],"yoast_head":"\n\n