{"id":23878,"date":"2024-09-06T11:55:27","date_gmt":"2024-09-06T09:55:27","guid":{"rendered":"https:\/\/nzjz-split.hr\/?p=23878"},"modified":"2024-09-06T11:55:28","modified_gmt":"2024-09-06T09:55:28","slug":"svjetski-dan-alzheimerove-bolesti-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/svjetski-dan-alzheimerove-bolesti-2024\/","title":{"rendered":"Svjetski dan Alzheimerove bolesti 2024."},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Svjetski dan Alzheimerove bolesti 2024.<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n

U rujnu 2024. obilje\u017eava se 13. godi\u0161njica obilje\u017eavanja Svjetskog mjeseca Alzheimerove bolesti (AB), me\u0111unarodne kampanje posve\u0107ene podizanju svijesti i suzbijanju stigme o Alzheimerovoj bolesti, dok se 21. rujna obilje\u017eava Svjetski dan Alzheimerove bolesti.<\/p>\n\n\n\n

Tema ovogodi\u0161njeg Svjetskog mjeseca AB \u201eVrijeme je za djelovanje protiv demencije, vrijeme je za djelovanje protiv Alzheimerove bolesti\u201c <\/strong>(#TimeToActOnDementia #TimeToActOnAlzheimers #)<\/em> usredoto\u010dena je na stavove prema demenciji i nastoji ispraviti stigmu i diskriminaciju koja jo\u0161 uvijek postoji u vezi s tim stanjem.<\/p>\n\n\n\n

Danas je op\u0107eprihva\u0107eno da je Alzheimerova bolest javnozdravstveni prioritet,procjene ukazuju na epidemiju, prvenstveno zbog produljenja \u017eivotnog vijeka i pove\u0107anja udjela stanovni\u0161tva starije dobi. U svijetu se svake tri sekunde javlja jedan novi slu\u010daj demencije, a u Hrvatskoj svaka tri sata. <\/strong>Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) gotovo 50 milijuna ljudi ima neki oblik demencije, a zastra\u0161uje projekcija da bi do 2050. godine broj oboljelih mogao biti preko 130 milijuna oboljelih. Procjenjuje se da trenutno u Hrvatskoj ima oko 87.000 osoba oboljelih od demencije i da \u0107e ta brojka, kao i drugdje, i dalje rasti.<\/p>\n\n\n\n

Kako prepoznati demenciju?<\/p>\n\n\n\n

Demencija je klini\u010dki sindrom obilje\u017een ste\u010denim gubitkom kognitivnih i emotivnih sposobnosti koji je prisutan u tolikoj mjeri da dovodi do gubitka pam\u0107enja, poreme\u0107aja mi\u0161ljenja, promjena u pona\u0161anju i osobnosti bolesnika, te ometa svakodnevnu aktivnost oboljelog i zna\u010dajno smanjuje njegovu kvalitetu \u017eivota. Oboljela osoba rijetko primje\u0107uje svoja sve ve\u0107a ograni\u010denja ili ih negira. S druge strane, okolina ih zamjenjuje s dobro\u0107udnom stara\u010dkom zaboravljivosti, a postoji uvrije\u017eeno i pogre\u0161no mi\u0161ljenje da su intelektualno propadanje i sve ve\u0107a ovisnost o okolini normalne posljedice starenja.<\/p>\n\n\n\n

Danas je poznato vi\u0161e od 50 bolesti koje mogu uzrokovati demenciju, od kojih je naj\u010de\u0161\u0107a Alzheimerova, na koju otpada oko 2\/3 svih demencija. Iako se Alzheimerova bolest mo\u017ee (rijetko) javiti i kod mladih ljudi, ona je tipi\u010dna bolest starijih i njena pojavnost bitno raste s porastom \u017eivotne dobi pojedinca. Tako se navodi da vi\u0161e od 5% op\u0107e populacije u dobi od 65 godina boluje od AB, dok u dobi od 90 godina ta brojka prelazi i 50%. <\/p>\n\n\n\n

Znakovi koji mogu upu\u0107ivati na Alzheimerovu bolest:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  • Poreme\u0107aj pam\u0107enja<\/strong>: razvija se postepeno, a najvi\u0161e se zaboravljaju doga\u0111aji koji su se nedavno dogodili.<\/li>\n\n\n\n
  • Pote\u0161ko\u0107e u izvr\u0161avanju svakodnevnih aktivnosti<\/strong>: odr\u017eavanje osobne higijene, pote\u0161ko\u0107e u snala\u017eenju u stanu ili na ulici, trgovini, stalno zametanje sitnih stvari (klju\u010deva, nao\u010dala i sl.).<\/li>\n\n\n\n
  • Pote\u0161ko\u0107e govora, \u010ditanja i pisanja<\/strong>: zaboravljanjem rije\u010di u svakodnevnom govoru, zamjena istih rije\u010di nekim sli\u010dnim rije\u010dima, izgovoreno je nerazumljivo, nema svrhu niti smisao ili se osoba \u010desto slu\u017ei podjednakim odgovorima, frazama.<\/li>\n\n\n\n
  • Gubitak prostorne i vremenske orijentacije<\/strong>: ne mo\u017ee se sjetiti koji je mjesec, dan ili godina, koje godi\u0161nje doba, ne snalazi se na od ranije poznatim mjestima.<\/li>\n\n\n\n
  • Pogre\u0161ne procjene i odluke<\/strong>: ne razlikuje vrijednost novca, neprimjereno se obla\u010di u odnosu na godi\u0161nje doba.<\/li>\n\n\n\n
  • Poreme\u0107aj apstraktnog mi\u0161ljenja<\/strong>: nemogu\u0107nost ispunjavanja nekog formulara, nerazumijevanje pojmova \u201ero\u0111endan\u201c, \u201eljubav\u201c, \u201epravednost\u201c.<\/li>\n\n\n\n
  • U\u010destalo gubljenje stvari<\/strong>, ostavljanje stvari na neuobi\u010dajenim mjestima, \u010desto tra\u017eenje stvari po d\u017eepovima.<\/li>\n\n\n\n
  • Promjene raspolo\u017eenja i pona\u0161anja<\/strong>: izmjena pona\u0161anja u smislu nemira, nervoze, ljutnje s naglom promjenom na preveliku smirenost i nezainteresiranost za doga\u0111anje oko sebe, bezrazlo\u017ena tuga i plakanje s izmjenom dobrog raspolo\u017eenja i smijeha.<\/li>\n\n\n\n
  • Promjena osobnosti<\/strong>: pretjerana sumnji\u010davost, optu\u017eivanje okoline za kra\u0111u novaca i otu\u0111ivanje stvari, strah od prisutnosti drugih osoba koje ne prepoznaje, strah od svega u okolini, ljubomora, nepovjerenje.<\/li>\n\n\n\n
  • Gubitak koncentracije i interesa za socijalne aktivnosti<\/strong>, potpuna nezainteresiranost, osje\u0107a se napu\u0161tenom, osamljenom i prestra\u0161enom osobom.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
    <\/div>\n\n\n\n

    Prevencija demencije<\/p>\n\n\n\n

    Brojna znanstvena istra\u017eivanja povezuju tjelesno aktivan i mentalno stimulativan na\u010din \u017eivota, uz kontrolu kardiovaskularnih rizi\u010dnih \u010dimbenika, s kvalitetnijom kognitivnom funkcijom i ni\u017eim rizikom od pojave demencije. \u010cesto se nailazi na uzre\u010dicu \u201e\u0161to je zdravo za srce, zdravo je i za mozak\u201c.<\/p>\n\n\n\n

    Sve je vi\u0161e dokaza koji upu\u0107uju na to da je zdrav na\u010din \u017eivota – mediteranska prehrana, umjerena fizi\u010dka aktivnost (npr. hodanje), socijalna interakcija i vje\u017ebanje mozga, uz nepu\u0161enje, izbjegavanje ozljeda, visokog \u0161e\u0107era i kolesterola, presudno va\u017ena za smanjenje rizika od nastanka demencije, odnosno Alzheimerove bolesti.<\/p>\n\n\n\n

    \u010cekaju\u0107i pronala\u017eenje lijeka, usvajanjem zdravih \u017eivotnih navika, uravnote\u017eenom prehranom, fizi\u010dkom i mentalnom aktivnosti, bogatim dru\u0161tvenim \u017eivotom uz stimulativni okoli\u0161, te zdravim snom, svakako \u0107emo pridonijeti o\u010duvanju i unapre\u0111enju zdravlja, kao i prevenciji demencije.<\/p>\n\n\n\n

    \u010cimbenici rizika za razvoj demencije<\/p>\n\n\n\n

    Epidemiolo\u0161ki su utvr\u0111eni mnogobrojni rizi\u010dni \u010dimbenici za nastanak bolesti, iako na\u010din njihovog utjecaja na razvoj bolesti jo\u0161 uvijek nije poznat. Najnovije istra\u017eivanje koje je objavljeno u srpnju 2024. godine (Dementia prevention, intervention, and care: 2024 report of\u00a0the Lancet standing Commission July 31, 2024)<\/em> otkriva da bi se utjecajem na \u010dimbnike rizika 45% slu\u010dajeva demencije potencijalno moglo odgoditi ili smanjiti.<\/p>\n\n\n\n

    <\/div>\n\n\n\n

    Inga Vu\u010dica, dr. med., univ. mag. sanit. publ., spec. javnog zdravstva
    Public Health and Health Promotion Service<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    <\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t