Glavna skup\u0161tina Ujedinjenih naroda 14. prosinca 1990. proglasila je 01. listopada Me\u0111unarodnim danom starijih osoba. Odre\u0111ivanjem “posebnog dana” za osobe starije \u017eivotne dobi, UN je ukazao na zna\u010dajan demografski fenomen starenja svjetskog stanovni\u0161tva kao glavni globalni trend koji preoblikuje dru\u0161tva diljem svijeta.<\/p>\n\n\n\n
O\u010dekivani \u017eivotni vijek pri ro\u0111enju ve\u0107 sada prema\u0161uje 75 godina u polovici zemalja svijeta, 25 godina vi\u0161e nego 1950. Predvi\u0111a se da \u0107e do 2030. na globalnoj razini broj starijih osoba nadma\u0161iti broj mladih, a taj \u0107e porast biti najbr\u017ei u zemljama u razvoju. Ova demografska promjena zna\u010dajno je transformirala skrb o starijima, oblikuju\u0107i \u0161irok raspon potreba za pla\u0107enom i nepla\u0107enom podr\u0161kom u formalnom i neformalnom okru\u017eenju. Kako stanovni\u0161tvo stari, potra\u017enja za sveobuhvatnom zdravstvenom skrbi, njegom i uslugama socijalne podr\u0161ke znatno je porasla. Kao podr\u0161ka ovim izazovima i razvoju mogu\u0107nosti, 34. obilje\u017eavanje Me\u0111unarodnog dana starijih osoba Ujedinjenih naroda ove godine usredoto\u010deno je na temu \u201eDostojanstveno starenje: va\u017enost ja\u010danja sustava skrbi i podr\u0161ke za starije osobe diljem svijeta\u201c <\/strong>(Ageing with Dignity: The Importance of Strengthening Care and Support Systems for Older Persons Worldwide<\/em>).<\/p>\n\n\n\n Prva Svjetska skup\u0161tina o starenju, koju su jo\u0161 1982. sazvali Ujedinjeni narodi, prepoznala je demografske promjene, te je nastala potreba za rje\u0161avanjem novih odnosa u dru\u0161tvu nastalih starenjem populacije. Na drugoj Svjetskoj skup\u0161tini o starenju u Madridu 2002. usvojen je Me\u0111unarodni akcijski plan o starenju (Madrid International Plan of Action on Aging<\/em>) da bi se odgovorilo izazovima starenja stanovni\u0161tva u 21. stolje\u0107u i da bi se promovirao razvoj dru\u0161tva za sve generacije. Ministarska konferencija o starenju koja se odr\u017eala 2012. u Be\u010du jo\u0161 jednom je potvrdila i naglasila prava starijih osoba utemeljena na na\u010delima UN-a.<\/p>\n\n\n\n Osobama starije \u017eivotne dobi treba omogu\u0107iti:<\/p>\n\n\n\n Neovisnost Dru\u0161tveno sudjelovanje<\/strong><\/p>\n\n\n\n Stariji ljudi trebali bi:<\/p>\n\n\n\n – ostati sastavni dio dru\u0161tva, aktivno sudjelovati u tvorbi i provedbi politike koja izravno utje\u010de na njihovo blagostanje, kao i podijeliti svoja znanja i vje\u0161tine s mla\u0111im generacijama;<\/p>\n\n\n\n – tra\u017eiti i stvoriti mogu\u0107nosti za rad na korist svojoj dru\u0161tvenoj zajednici i za dragovoljno uklju\u010divanje u aktivnosti koje su primjerene njihovim interesima i sposobnostima;<\/p>\n\n\n\n organizirati pokrete ili udruge starijih ljudi.<\/p>\n\n\n\n Skrb<\/strong><\/p>\n\n\n\n Stariji ljudi trebali bi:<\/p>\n\n\n\n – imati koristi od obiteljske i dru\u0161tvene skrbi i za\u0161tite u skladu s dru\u0161tvenim sustavom i kulturnim vrijednostima dru\u0161tva u kojem \u017eive;<\/p>\n\n\n\n – imati neometan pristup zdravstvenoj skrbi koja \u0107e im omogu\u0107iti odr\u017eavanje i postizanje najbolje mogu\u0107e razine tjelesnoga, du\u0161evnog i emotivnog blagostanja, te sprije\u010diti ili odgoditi po\u010detak bolesti;<\/p>\n\n\n\n – imati pristup socijalnim i zakonodavnim slu\u017ebama zbog pobolj\u0161anja samostalnosti, za\u0161tite i skrbi;<\/p>\n\n\n\n – mo\u0107i koristiti odgovaraju\u0107e razine institucionalizirane skrbi kojom bi im se osigurala za\u0161tita, rehabilitacija te socijalni i du\u0161evni poticaji u humanoj i sigurnoj sredini;<\/p>\n\n\n\n -mo\u0107i ostvariti ljudska prava i temeljne slobode tijekom boravka u bilo kakvoj ustanovi za skrb, lije\u010denje ili prihvat starijih ljudi, uklju\u010duju\u0107i cjelovito po\u0161tivanje njihovih vjerovanja, dostojanstva, potreba i privatnosti, kao i prava na odlu\u010divanje o vlastitoj skrbi i kvaliteti \u017eivljenja.<\/p>\n\n\n\n Samoispunjenje<\/strong><\/p>\n\n\n\n Stariji ljudi trebali bi:<\/p>\n\n\n\n – imati mogu\u0107nost ostvarenja cjelovita razvitka vlastitih potencijala;<\/p>\n\n\n\n – imati pristup odgovaraju\u0107im obrazovnim, kulturnim, duhovnim i rekreacijskim programima dru\u0161tva u kojem \u017eive.<\/p>\n\n\n\n Dostojanstvo<\/strong><\/p>\n\n\n\n Stariji ljudi trebali bi:<\/p>\n\n\n\n – mo\u0107i dostojanstveno i sigurno \u017eivjeti te biti za\u0161ti\u0107eni od izrabljivanja i tjelesnog ili du\u0161evnog zlostavljanja;<\/p>\n\n\n\n – biti sigurni da \u0107e se s njima postupati po\u0161teno bez obzira na dob, spol, rasnu ili etni\u010dku pripadnost, invaliditet ili drugi status, kao i da \u0107e biti cijenjeni bez obzira na svoj gospodarski doprinos.<\/p>\n\n\n\n Dug \u017eivot je znak dobrog zdravlja. Dakle, starenje svjetskog stanovni\u0161tva, u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju, indikator je unaprije\u0111enja globalnog zdravlja, te predstavlja izvor novih mogu\u0107nosti i novih izazova. Usporedo s ovim pozitivnim trendom dolaze i posebni izazovi. Dolazi do sve nagla\u0161enijeg nesuglasja izme\u0111u zdravstvenih potreba starijih osoba i sredstava za zadovoljavanje tih potreba. Neophodno je pripremiti dru\u0161tvo i zdravstveni sustav da se osiguraju uvjeti i \u017eivotna sredina koja se treba prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika “tre\u0107e” dobi. Va\u017eno je doeducirati zdravstvene djelatnike da bi se mogla osigurati \u0161to bolja zdravstvena za\u0161tita starijima.<\/p>\n\n\n\n Kroni\u010dne nezarazne bolesti najvi\u0161e doprinose bremenu bolesti starijih, a povezane su s djelovanjem rizi\u010dnih \u010dimbenika nezdravog na\u010dina \u017eivota. Broj kroni\u010dnih nezaraznih bolesti pove\u0107ava se sa starosti, a posljedice ovih bolesti ne samo da pove\u0107avaju smrtnost, ve\u0107 zna\u010dajno umanjuju i kvalitetu \u017eivota starijih osoba te pove\u0107avaju fizi\u010dku i psihi\u010dku ovisnost o tu\u0111oj njezi i pomo\u0107i u svakodnevnom \u017eivotu. Potrebno je raditi na mijenjanju \u017eivotnih navika i prevenciji te pravodobnom otkrivanju bolesti kako bi se sprije\u010dile ne\u017eeljene komplikacije i omogu\u0107ilo neovisnije i kvalitetnije \u017eivljenje starijih osoba.<\/p>\n\n\n\n Inga Vu\u010dica, dr. med., mag. univ. sanit. publ., spec. javnog zdravstva<\/strong><\/p>\n\n\n\n Slu\u017eba za javno zdravstvo NZJZ SD\u017d<\/strong><\/strong><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Glavna skup\u0161tina Ujedinjenih naroda 14. prosinca 1990. proglasila je 01. listopada Me\u0111unarodnim danom starijih osoba. Odre\u0111ivanjem “posebnog dana” za osobe starije \u017eivotne dobi, UN je ukazao na zna\u010dajan demografski fenomen starenja svjetskog stanovni\u0161tva kao glavni globalni trend koji preoblikuje dru\u0161tva diljem svijeta. O\u010dekivani \u017eivotni vijek pri ro\u0111enju ve\u0107 sada prema\u0161uje 75 godina u polovici zemalja […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":20094,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[80],"tags":[],"class_list":["post-24128","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktualno"],"yoast_head":"\n
<\/strong>Starijim ljudima trebalo bi omogu\u0107iti:<\/p>\n\n\n\n\n