![\"krpelj\"](\"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/krpelj.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\nBolest se javlja u \u0161irokom geografskom podru\u010dju od zapadne i sjeverne Europe (Litva, Latvija, Estonia, Slovenija, \u010ce\u0161ka Republika, Austrija, \u0160vedska, Finska, Norve\u0161ka, \u0160vicarska, Slova\u010dka, Ma\u0111arska, Poljska, Njema\u010dka, Francuska i Hrvatska) do Rusije, Japana i Kine. U posljednja dva deselje\u0107a zabilje\u017eena su nova endemska \u017eari\u0161ta i porast u broju slu\u010dajeva u vi\u0161e europskih zemalja. <\/sup>Tako je primjerice u Nizozemskoj virus prvi put detektiran 2016., a u Ujedinjenom Kraljevstvu 2019. o\u010dekuje se da \u0107e broj zahva\u0107enih podru\u010dja rasti zbog globalnog zatopljenja. <\/sup>Najve\u0107i broj oboljelih od KME prema zemljopisnoj pro\u0161irenosti u Hrvatskoj je na podru\u010dju Koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dke i Bjelovarske-bilogorske \u017eupanije, a zatim slijede Vara\u017edinska i Me\u0111imurska \u017eupanija, a ta su podru\u010dja ve\u0107 desetlje\u0107ima poznata kao prirodna \u017eari\u0161ta ove bolesti. Odnedavno se bolest pojavljuje i u Gorskom Kotaru.Nisu svi krpelji u nekom endemskom kraju zara\u017eeni s ovim virusom, ali u nekim podru\u010djima mo\u017ee biti i do 10% zara\u017eenih krpelja.Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja (visine do 1 m), u \u0161ikarama, odnosno prete\u017eno u prizemnom sloju \u0161uma. Prema tome boravak u prirodi, osobito me\u0111u niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogu\u0107eg kontakta s krpeljima tako da bolest naj\u010de\u0161\u0107e poga\u0111a osobe koje profesionalno borave u tim podru\u010djima (poljoprivrednici, \u0161umski radnici) ili izletnike u prirodu koji do\u0111u u kontakt s krpeljima. Krpelji imaju svoju sezonsku aktivnost koja ovisi o povoljnoj temperaturi i vla\u017enosti te je najve\u0107a od prolje\u0107a do jeseni (od travnja do studenog).<\/p>\n\n\n\n Postoje tri razli\u010dita podtipa virusa krpeljnog meningoencefalitisa: europski, dalekoisto\u010dni i sibirski. Nalaze se u razli\u010ditim geografskim podru\u010djima te uzrokuju razli\u010dito te\u0161ku klini\u010dku sliku.<\/p>\n\n\n\n Mnogi ljudi inficirani virusom krpeljnog meningoencefalitisa uop\u0107e ne razviju simptome. Infekcija dovodi do klini\u010dke slike krpeljnog meningoencefalitisa kod prosje\u010dno jedne od tri inficirane osobe. Oko tri \u010detvrtine pacijenta mo\u017ee se prisjetiti uboda krpelja prosje\u010dno 7 dana od po\u010detka simptoma (inkubacija je obi\u010dno 7 do 14 dana, no mo\u017ee varirati od 4 do 28 dana). Bolest se javlja u dvije faze, prvo kao febrilna bolest s malaksalo\u0161\u0107u, glavoboljom, mu\u010dninom, povra\u0107anjem i bolovima u mi\u0161i\u0107ima. Kroz tjedan dana ovi se simptomi povuku i kod ve\u0107ine pacijenata nema drugih znakova bolesti. Kod nekih pacijenata me\u0111utim remisija simptoma traje 2 do 8 dana (raspon 1 do 20 dana) nakon \u010dega se javlja druga faza bolesti s izra\u017eenim neurolo\u0161kim simptomima. <\/sup>Simptomi zahva\u0107enosti sredi\u0161njeg \u017eiv\u010danog sustava mogu biti u vidu meningitisa i\/ili encefalitisa, mijelitisa, paralize i radikulitisa.<\/p>\n\n\n\n Europski podtip bolesti je povezan s lak\u0161om klini\u010dkom slikom bolesti, 20-30% pacijenata razvije drugu fazu bolesti, stopa mortaliteta je od 0,5-2%, a ozbiljne neurolo\u0161ke posljedice zaostanu u do 10% pacijenata. Kod djece je druga faza bolesti obi\u010dno ograni\u010dena na meningitis, dok kod starijih od 40 godina u ve\u0107em postotku se razvije encefalitis, te su i vi\u0161e stope smrtnosti i dugotrajnije neurolo\u0161ke komplikacije kod osoba starijih od 60 godina.<\/p>\n\n\n\n Dalekoisto\u010dni podtip je povezan s te\u017eom klini\u010dkom slikom bolesti, stopom mortaliteta do 35% i ve\u0107om u\u010destalosti ozbiljnih neurolo\u0161kih posljedica.<\/p>\n\n\n\n Sibirski podtip bolesti predstavlja manje te\u0161ku bolest od dalekoisto\u010dnog, stopa smrtnosti je od 1-3%, a \u010desto se razvija kroni\u010dna i prolongirana infekcija.<\/p>\n\n\n\n Bolest se dokazuje laboratorijskom potvrdom specifi\u010dnih KME IgM protutijela metodom ELISA<\/em> ili dokazom virusne nukleinske kiseline u klini\u010dkom uzorku (krv ili cerebrospinalni likvor) metodom PCR. KME protutijela pojavljuju se od 0-6 dana nakon po\u010detka bolesti i mogu biti prisutna do 10 mjeseci kod osoba koje su preboljele infekciju ili su cijepljene.<\/p>\n\n\n\n Bolest se prevenira za\u0161titom od krpelja i cijepljenjem. Za\u0161titi se od krpelja mo\u017eemo nano\u0161enjem repelenata prije odlaska u prirodu, no\u0161enjem za\u0161titne odje\u0107e kod boravka u prirodi, s dugim rukavima i dugim nogavicama hla\u010da umetnutim u \u010darape, izbjegavati provla\u010denje kroz grmlje te nakon povratka iz prirode dobro pregledati tijelo (krpelj satima tra\u017ei pogodno mjesto za hranjenje). Ako se krpelj ve\u0107 u\u010dvrstio za ko\u017eu, ne savjetuje se primjena nikakvih sredstava (alkohola, ulja), nego ga samo uhvatiti dezinficiranom pincetom i laganim povla\u010denjem izvu\u0107i iz ko\u017ee. Mjesto uboda zatim dobro isprati vodom i sapunom te dezinficirati.<\/p>\n\n\n\n Za osobe koje dulje borave u prirodi kao \u0161to su \u0161umari, \u0161umski radnici, vojnici, lovci, planinari, izletnici i turisti koji borave u endemskim krajevim gdje ima inficiranih krpelja, preporu\u010duje se cijepljenje. Cijepljenje se provodi trima dozama cjepiva protiv krpeljnog meningoencefalitisa kojima se posti\u017ee za\u0161tita tijekom tri do \u010detiri godine. Nakon tri godine treba se docijepiti jednom dozom, ako se \u017eeli zadr\u017eati odgovaraju\u0107a razina za\u0161tite. Najbolje se cijepiti u zimskim mjesecima kako bi se do prolje\u0107a kada krpelji postaju aktivni stekla potrebna razina za\u0161tite.<\/p>\n\n\n\n Cijepiti se mo\u017ee u ambulanti Slu\u017ebe za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije na adresi Vukovarska 46 u Splitu, svakog radnog dana od 08.00 do 14.00 sati bez prethodne najave.<\/p>\n\n\n\n Petra Toma\u0161 Petri\u0107, dr. med., spec. epidemiologije<\/strong><\/p>\n\n\n\n Slu\u017eba za epidemiologiju NZJZ SD\u017d<\/strong><\/p>\n\n\n\n Krpeljni meningoencefalitis (KME) je upalna bolest sredi\u0161njeg \u017eiv\u010danog sustava uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa iz roda Flavivirus, obitelji Flaviviridae. Prvi je put izoliran u Rusiji 1937. godine iz krvi pacijenta i zara\u017eenog krpelja. Virus se na \u010dovjeka prenosi prvenstveno ubodom zara\u017eenog krpelja roda Ixodes. Krpelj slu\u017ei kao vektor u prijenosu bolesti, a prirodni rezervoar su sitni […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":23045,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[95],"tags":[],"class_list":["post-26001","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-javnozdravstvene-teme"],"yoast_head":"\n