Razvoj dje\u010djeg govora slo\u017een je proces koji se razvija pod utjecajem mnogo razli\u010ditih \u010dimbenika. Stvaranje govora, jezika i komunikacije zapo\u010dinje i prije ro\u0111enja. Komunikacija majke i djeteta zapo\u010dinje jo\u0161 u intrauterinoj fazi. Dijete oslu\u0161kuje maj\u010din glas i u\u010di ga razlikovati od ostalih glasova, jer ne smijemo zaboraviti da se govor razvija slu\u0161anjem. Iz tog razloga va\u017ean je na\u010din na koji od po\u010detka komuniciramo s djetetom, te da kao roditelji budemo uzorni govorni modeli. Rano djetinjstvo najpovoljnije je razdoblje razvoja, razdoblje najve\u0107ih mogu\u0107nosti, osobito u podru\u010dju govora.<\/p>\n\n\n\n
Za uredan govorno-jezi\u010dni razvoj djeteta potrebno je zadovoljiti osnovne biolo\u0161ke, sociolo\u0161ke i psiholo\u0161ke uvjete, kao \u0161to su: dobro zdravlje, uredno razvijeni govorni organi, uredan sluh, uredan intelektualni razvoj, funkcionalna i pedago\u0161ki stimulativna obitelj te sredina bogata mno\u0161tvom raznolikih govorno jezi\u010dnih poticaja. Tempo razvoja govora ovisi o vi\u0161e faktora: genetici, temperamentu djeteta, okolini i poticajima kojima je dijete okru\u017eeno. Ipak, uz sve specifi\u010dnosti, mo\u017eemo re\u0107i da se razvoj govora kod djece odvija u nekoliko faza.<\/p>\n\n\n\n
Prva faza razvoja govora traje od ro\u0111enja do tre\u0107eg mjeseca \u017eivota. U ovoj dobi djeca svoja raspolo\u017eenja izra\u017eavaju glasanjem (plakanjem i smijanjem). Roditelji mogu prepoznati razli\u010dite vrste pla\u010da koje se javljaju za razli\u010dite djetetove potrebe. Dijete prepoznaje maj\u010din glas i uz pomo\u0107 njega najlak\u0161e se smiruje. Dijete slu\u0161a glasove i druge zvukove koji ga okru\u017euju te reagira i na njih.<\/p>\n\n\n\n
Govor djeteta u dobi od \u010detiri do \u0161est mjeseci svodi se na igru govornim organima pri \u010demu proizvodi razli\u010dite glasove (gukanje). Dijete zamje\u0107uje i reagira na promjene u tonu glasa pa uglavnom osmijehom reagira na ugodne, a pla\u010dem na neugodne i jake glasove. Oko \u0161estog mjeseca kod djece se javlja reduplicirano brbljanje, odnosno dolazi do kombiniranja zvu\u010dnih konsonanata s otvorenim vokalima koje izgovara u redupliciranim nizovima kombinacija (ma-ma-ma, da-da,\u2026). Reduplicirano brbljanje \u010desto od strane okoline bude protuma\u010deno kao prva rije\u010d, ali budu\u0107i da to glasanje za dijete jo\u0161 uvijek ne nosi \u201czna\u010denje\u201d ne mo\u017eemo ga tuma\u010diti kao rije\u010di.<\/p>\n\n\n\n
Tre\u0107a faza u razvoju govora kod djece po\u010dinje u dobi od sedam mjeseci i traje do prve godine. U toj dobi dijete okre\u0107e glavu i gleda u smjeru izvora zvuka. Pokazuje razumijevanje jednostavnih gesti i jednostavnih rije\u010di koje se naj\u010de\u0161\u0107e odnose na pojmove iz svakodnevnog okru\u017eenja (mama, tata, sok) te pogledom tra\u017ei imenovani predmet. Dijete u ovoj dobi koristi gestu (mahanje pa-pa, podi\u017ee ruke kada \u017eeli da ga podignemo). Sustavno se odaziva na svoje ime i ostvaruje kontakt o\u010dima s okolinom. Oko prvog ro\u0111endana javlja se prva rije\u010d sa zna\u010denjem te po\u010dinje govorno razdoblje u kojem se dijete po\u010dinje aktivno slu\u017eiti govorom i jezikom.<\/p>\n\n\n\n
Govor djeteta u dobi izme\u0111u prve i druge godine vrlo se brzo razvija. Broj rije\u010di koje dijete koristi u svakodnevnom govoru raste (s18 mjeseci dijete bi u aktivnom vokabularu trebalo koristiti 50-ak rije\u010di). Dijete razumije jednostavna pitanja i slijedi jednostavne upute. Razumije i koristi negaciju, te koristi jednostavne dvo\u010dlane iskaze. Ako dijete od dvije godine uop\u0107e ne govori ili govori tek nekoliko nejasnih rije\u010di, va\u017eno bi bilo provjeriti stupanj razumijevanja govora i djetetov op\u0107i psihomotorni razvoj.<\/p>\n\n\n\n
Dijete bi do tre\u0107e godine \u017eivota trebalo usvojiti bazu materinskog jezika \u0161to se smatra osnovom za daljnji govorno-jezi\u010dni razvoj. U dobi od tri do \u010detiri godine dijete bi se trebalo slu\u017eiti vi\u0161e\u010dlanim, uglavnom gramati\u010dki to\u010dnim re\u010denicama.<\/p>\n\n\n\n
Pravilan izgovor svih glasova dijete bi trebalo imati u dobi od pet i pol godina. To je ujedno i dob u kojoj bi dijete trebalo mo\u0107i prepoznati prvi glas u rije\u010dima, te rije\u010di rastaviti na slogove. Usvaja pojmove kao \u0161to su ju\u010der, danas, ujutro, nave\u010der\u2026<\/p>\n\n\n\n
Do sedme godine \u017eivota djetetov bi govor trebao biti sadr\u017eajno raznolik, izgovor svih glasova korektan te bi trebalo imati usvojene predvje\u0161tine \u010ditanja i pisanja \u0161to mu omogu\u0107uje spremnost za daljnje u\u010denje i razvoj.<\/p>\n\n\n\n
Treba napomenuti da pribli\u017eno tre\u0107ina djece pred\u0161kolske dobi ima neki artikulacijski poreme\u0107aj. Istra\u017eivanja pokazuju konstantan porast u\u010destalosti govorno-jezi\u010dnih poreme\u0107aja kod djece, \u0161to se povezuje s promjenom socio-kulturnih stilova \u017eivota, ali i s \u010dinjenicom da je porasla op\u0107a osvije\u0161tenost roditelja i stru\u010dnjaka koji sudjeluju u djetetovom razvoju, te se poreme\u0107aji \u010de\u0161\u0107e otkrivaju, a djeca pravovremeno upu\u0107uju stru\u010dnjacima i uklju\u010duju u terapijske procese.<\/p>\n\n\n\n
Neki od naj\u010de\u0161\u0107ih komunikacijskih i govorno jezi\u010dnih poreme\u0107aja koje susre\u0107emo kod djece u pred\u0161kolskoj dobi su:<\/p>\n\n\n\n
Te\u0161ko\u0107e artikulacije naj\u010de\u0161\u0107i su razlog posjeta logopedu u pred\u0161kolskoj dobi. Mogu se javiti u tri oblika:<\/p>\n\n\n\n
Distorzije – dijete izgovara glasove, ali dolazi do toga da zvukovna realizacija odstupa od standardnog izgovora, gdje dolazi do jako umek\u0161anog izgovora glasova \u0160\/\u010c\/\u017d ili do grlenog izgovora glasa R i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n
Omisije – izostavljanje ili ne\u010dujna realizacija glasa. Dijete ne mo\u017ee izgovoriti pojedini glas, primjerice umjesto da izgovori rije\u010d \u201eriba\u201c izgovara \u201eiba\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Supstitucije – dijete glas ili skupinu glasova koje ne mo\u017ee izgovoriti zamjenjuje drugim glasom na primjer \u201e\u0161uma\u201c dijete izgovara \u201esuma\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Ovi oblici poreme\u0107aja izgovora mogu biti sustavni ili nesustavni. Ako je poreme\u0107aj sustavan dijete \u0107e u svom govoru uvijek na isti na\u010din raditi odre\u0111ene pogre\u0161ke, a ako je poreme\u0107aj nesustavan dijete ne\u0107e uvijek i na isti na\u010din raditi pogre\u0161ke u izgovoru glasova, te je vrlo \u010desto da \u0107e dijete u nekim situacijama glasove pravilno izgovoriti. Ukoliko nesustavne gre\u0161ke izgovora ostanu i nakon \u010detvrte godine djetetova \u017eivota govorimo o leksi\u010dkoj dislaliji.<\/p>\n\n\n\n
Djeca s jezi\u010dnim te\u0161ko\u0107ama kasnije progovaraju, a njihove te\u0161ko\u0107e postaju ve\u0107e i uo\u010dljivije s porastom dobi i mogu se pojavljivati na planu razumijevanja kao i proizvodnje jezika. Jezi\u010dne te\u0161ko\u0107e negativno utje\u010du na usvajanje predvje\u0161tina i vje\u0161tina \u010ditanja i pisanja. Djecu s jezi\u010dnim te\u0161ko\u0107ama mo\u017eemo prepoznati po nizu obilje\u017eja:<\/p>\n\n\n\n
\u2022 kasne s fazom brbljanja i s proizvodnjom prve rije\u010di,
\u2022 nakon druge godine pokazuju ka\u0161njenje u usvajanju gramatike,
\u2022 ote\u017eano usvajaju nove rije\u010di, te govore manje od svojih vr\u0161njaka i koriste se ograni\u010denim fondom rije\u010di,
\u2022 koriste kra\u0107e i jednostavnije rije\u010di i re\u010denice od svojih vr\u0161njaka,
\u2022 s te\u0161ko\u0107om pamte dje\u010dje pjesmice, nemaju osje\u0107aj za rimu,
\u2022 re\u010denice su im gramati\u010dki neprimjerene (neodgovaraju\u0107a uporaba pade\u017enih nastavaka rije\u010di, roda i broja imenica, glagola, pridjeva, prijedloga, priloga),
\u2022 imaju te\u0161ko\u0107e u razumijevanju pitanja ili naloga koji im se upu\u0107uju,
\u2022 prosje\u010dna razvijenost op\u0107ih intelektualnih sposobnosti,
\u2022 kod djeteta ne postoji organsko o\u0161te\u0107enje, o\u0161te\u0107enje sluha ili te\u017ei emocionalni poreme\u0107aj.<\/p>\n\n\n\n
U poreme\u0107aje ritma i tempa govora spadaju mucanje i brzopletost. Mucanje se naj\u010de\u0161\u0107e javlja izme\u0111u 2. i 5. godine \u017eivota. To je posebno osjetljiv period razvoja govora kada su za dje\u010dji govor karakteristi\u010dna takozvana \u2018fiziolo\u0161ka zapinjanja\u2019. Ta je pojava karakteristi\u010dna za 80% djece. Zapinjanja i ponavljanja uzrokovana su time \u0161to intenzivni razvoj mi\u0161ljenja u to doba nadilazi razvoj djetetovih govornih mogu\u0107nosti. Zbog toga govor velikog broja djece u dobi od dvije do pet godina obiluje razli\u010ditim ponavljanjima, premje\u0161tanjima rije\u010di u re\u010denici, zapinjanjima, neto\u010dnostima u izgovoru i oblikovanju misli u re\u010denici. To se naziva razvojno mucanje. Treba paziti da se ta fiziolo\u0161ka zapinjanja na \u201cpogodnom tlu\u201d ne ukorijene i prerastu u patolo\u0161ka zapinjanja odnosno pravo mucanje. Brzopletost je poreme\u0107aj te\u010dnosti govora. To je na\u010din govora koji je obilje\u017een kaoti\u010dno\u0161\u0107u, brzim prijelazima s jedne misli na drugu, ubrzanim tempom govora, nemogu\u0107no\u0161\u0107u razrade osnovne ideje, prisutne su te\u0161ko\u0107e koncentracije na bitno, a sve to se naj\u010de\u0161\u0107e manifestira u usmenom govoru. Mucanje i brzopletost \u010desto se mogu zamijeniti, pa je dobra dijagnostika u ovom slu\u010daju jako bitna.<\/p>\n\n\n\n
Kada govorimo o poreme\u0107ajima glasa u djece pred\u0161kolskog uzrasta, naj\u010de\u0161\u0107e mislimo na dje\u010dju promuklost. Promuklost ili disfonija je naziv za svako odstupanje od normalnih obilje\u017eja visine, intenziteta i boje glasa. Disfonije su u dje\u010djoj dobi \u010de\u0161\u0107e nego \u0161to se misli. Prema nekim statistikama, preko 50% pred\u0161kolske djece je promuklo. Naj\u010de\u0161\u0107i oblik dje\u010dje promuklosti je hiperkineti\u010dka disfonija koja u ve\u0107ini slu\u010dajeva nastaje zbog neadekvatne uporabe glasa.<\/p>\n\n\n\n
Spomenuli smo koliko je va\u017ean uredan govorno jezi\u010dni razvoj za spremnost djeteta za upis u \u0161kolu i usvajanje \u010ditanja i pisanja. Vje\u0161tine \u010ditanja i pisanja vrlo su slo\u017eeni psihofiziolo\u0161ki procesi te je njihovo usvajanje najva\u017eniji zadatak po\u010detnog \u0161kolovanja. Dijete bi pri upisu u prvi razred trebalo imati usvojene odre\u0111ene predvje\u0161tine:<\/p>\n\n\n\n
\u2022 prepoznati i imenovati prvi i zadnji glas u rije\u010dima,
\u2022 rastaviti rije\u010d na slogove,
\u2022 rastaviti kratku rije\u010d na glasove (analiza),
\u2022 sastaviti rije\u010d od pojedinih glasova (sinteza),
\u2022 razumjeti vezu izme\u0111u glasa i slova,
\u2022 prepoznati simbole slova te znati napisati svoje ime i neke jednostavne rije\u010di,
\u2022 znati prepri\u010dati pri\u010du uz pravilan slijed i uzro\u010dno-posljedi\u010dno povezivanje
\u2022 poznavati i razumjeti pojmove ispred-iza, ispod, gore-dolje, prije-poslije, dan-no\u0107, dane u tjednu i godi\u0161nja doba
\u2022 pravilno dr\u017eati olovku, odr\u017eavati kontinuitet linije te imati dobru orijentaciju na papiru<\/p>\n\n\n\n
U pred\u0161kolskoj dobi djeca savladavaju mehani\u010dko brojenje do deset\/dvadeset, razlikuju glavne i redne brojeve, znaju pisane simbole za ve\u0107inu jednoznamenkastih brojeva. Spremnost djece za \u0161kolu ispituje se i zadacima razvrstavanja (sposobnost razvrstavanja objekata prema nekom svojstvu kao \u0161to je npr. boja, veli\u010dina i sl.), nizanja (nizanje predmeta i odr\u017eavanja slijeda), ujedna\u010davanja (napraviti isti skup predmeta kao na predlo\u0161ku) i usporedbi objekata na temelju razli\u010ditih svojstava (ve\u0107i-manji).
Ukoliko se roditeljima \u010dini da se govorno-jezi\u010dni razvoj njihovog djeteta ne odvija kako bi trebao, svakako bi bilo dobro obratiti se stru\u010dnoj osobi odnosno u ovom slu\u010daju logopedu. Logoped \u0107e pregledati dijete, dati roditeljima potrebne savjete, te \u0107e u slu\u010daju potrebe uklju\u010diti dijete u logopedsku terapiju.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Ana \u0160aki\u0107, prof. logoped <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Razvoj dje\u010djeg govora slo\u017een je proces koji se razvija pod utjecajem mnogo razli\u010ditih \u010dimbenika. Stvaranje govora, jezika i komunikacije zapo\u010dinje i prije ro\u0111enja. Komunikacija majke i djeteta zapo\u010dinje jo\u0161 u intrauterinoj fazi. Dijete oslu\u0161kuje maj\u010din glas i u\u010di ga razlikovati od ostalih glasova, jer ne smijemo zaboraviti da se govor razvija slu\u0161anjem. Iz tog razloga […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":27985,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[95],"tags":[],"class_list":["post-27930","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-javnozdravstvene-teme"],"yoast_head":"\n
Slu\u017eba za \u0161kolsku i adolescentnu medicinu NZJZ SD\u017d<\/strong><\/p>\n\n\n\n