{"id":28694,"date":"2025-10-28T09:48:34","date_gmt":"2025-10-28T08:48:34","guid":{"rendered":"https:\/\/nzjz-split.hr\/?p=28694"},"modified":"2025-10-28T10:52:21","modified_gmt":"2025-10-28T09:52:21","slug":"dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\/","title":{"rendered":"Dijabetes kao faktor rizika za KVB"},"content":{"rendered":"<div style=\"height:7px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"has-medium-font-size wp-block-paragraph\"><strong>\u0160e\u0107erna bolest kao faktor rizika za kardiovaskularne bolesti<\/strong><\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:7px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kardiovaskularne bolesti uzrokom su preko 20,5 milijuna umrlih svake godine, s udjelom od 33 % u ukupnoj smrtnosti. Globalni porast nezdravog na\u010dina \u017eivota, rastu\u0107e stope pretilosti me\u0111u odraslima i djecom, urbanizacija kao jedan od uzroka tjelesne neaktivnosti te starenje stanovni\u0161tva idu u prilog ovako visokim brojkama.&nbsp; Osim toga, bolje prepoznavanje, a time i lije\u010denje pacijenata s kardiovaskularnim bolestima, pove\u0107avaju \u017eivotni vijek \u0161to dodatno pove\u0107ava broj oboljelih i optere\u0107enje zdravstvenog sustava. Brojne epidemiolo\u0161ke studije ukazuju na niz rizi\u010dnih \u010dimbenika koji pove\u0107avaju rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, kao \u0161to su na\u010din \u017eivota koji se mo\u017ee mijenjati (pu\u0161enje, prehrana, pretjerana konzumacija alkohola, tjelesna neaktivnost, stres), biokemijski i fiziolo\u0161ki \u010dimbenici (\u0161e\u0107erna bolest, povi\u0161eni krvni tlak, povi\u0161ena razina kolesterola i triglicerida, pretilost) te osobne karakteristike na koje ne mo\u017eemo utjecati (dob, spol i naslje\u0111e). Procjenjuje se da se 80 % preuranjenih smrti od kardiovaskularnih bolesti mo\u017ee sprije\u010diti promjenama nezdravih \u017eivotnih navika, ranim probirom te pristupa\u010dnijim pristupom zdravstvenoj skrbi.<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:17px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>\u0160e\u0107erna bolest i kardiovaskularne bolesti<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160e\u0107erna bolest je va\u017ean faktor rizika za kardiovaskularne bolesti. Doprinosi cijelom nizu o\u0161te\u0107enja razli\u010ditih tkiva i organa, a u kardiovaskularnom sustavu zna\u010dajne su mikrovaskularne i makrovaskularne komplikacije \u0161e\u0107erne bolesti. Osobe koje \u017eive sa \u0161e\u0107ernom bole\u0161\u0107u, posebno oni sa \u0161e\u0107ernom bole\u0161\u0107u tipa 2, imaju ve\u0107i rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti, kao \u0161to su sr\u010dani udar, mo\u017edani udar i zatajenje srca. Kardiovaskularne bolesti predstavljaju glavni uzrok morbiditeta i mortaliteta kod osoba sa \u0161e\u0107ernom bole\u0161\u0107u. Javljaju se otprilike 15 godina ranije nego kod osoba koje ne boluju od \u0161e\u0107erne bolesti, \u010de\u0161\u0107e kod \u017eena i s vi\u0161im stopama mortaliteta nego kod mu\u0161karaca. Stoga je pravilna kontrola i lije\u010denje \u0161e\u0107erne bolesti klju\u010dna u prevenciji nastanka kardiovaskularnih oboljenja kod ove skupine bolesnika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pojavnost \u0161e\u0107erne bolesti raste i sve je ve\u0107i broj oboljelih. Procjenjuje se da \u0107e u idu\u0107ih dvadeset godina broj oboljelih u svijetu dosegnuti 783 milijuna, \u0161to je prevalencija od 12,2 %. Ova \u010dinjenica dodatno nagla\u0161ava va\u017enost dobre informiranosti i edukacije o \u0161e\u0107ernoj bolesti i njezinim kardiovaskularnim komplikacijama. Zna\u010dajan dio zdravstvenog tereta \u0161e\u0107erne bolesti mo\u017ee se pripisati makrovaskularnim i mikrovaskularnim komplikacijama povezanim sa \u0161e\u0107ernom bole\u0161\u0107u, kao \u0161to su: koronarna bolest srca, mo\u017edani udar, periferna arterijska bolest, zatajenje srca, dijabeti\u010dka retinopatija, bolest bubrega i sr\u010dana autonomna neuropatija.<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:17px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Makrovaskularne komplikacije \u0161e\u0107erne bolesti<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Komplikacije \u0161e\u0107erne bolesti nastaju zbog razli\u010ditih metaboli\u010dkih poreme\u0107aja, a jedan od mehanizama je neenzimatska glikozilacija bjelan\u010devina, odnosno o\u0161te\u0107enje razli\u010ditih bjelan\u010devina prevelikom koncentracijom glukoze u krvi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Makrovaskularne komplikacije uklju\u010duju ubrzan razvoj ateroskleroze, na na\u010din da dolazi do o\u0161te\u0107enja i zadebljanja unutarnjih slojeva arterija. Takva o\u0161te\u0107enja mogu dovesti do zna\u010dajnog su\u017eenja arterija, \u010dime se kompromitira normalan protok krvi u razli\u010ditim dijelovima tijela. Sve to mo\u017ee dovesti do razli\u010ditih ozbiljnih stanja i bolesti. Aterosklerotska su\u017eenja krvnih \u017eila (plakovi) mogu puknuti i stvaranjem ugru\u0161aka u krvnim \u017eilama dovesti do naglog za\u010depljenja krvne \u017eile te posljedi\u010dnog nastanka akutne bolesti poput sr\u010danog udara ili mo\u017edanog udara.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Naj\u010de\u0161\u0107e makrovaskularne komplikacije \u0161e\u0107erne bolesti su <strong>koronarna bolest srca<\/strong>, koja podrazumijeva o\u0161te\u0107enja i su\u017eenja malih arterija koje opskrbljuju krvlju sam sr\u010dani mi\u0161i\u0107, <strong>cerebrovaskularna bolest<\/strong> nastala zbog o\u0161te\u0107enja i su\u017eenja arterija u mozgu, te <strong>periferna arterijska bolest<\/strong> kada dolazi do o\u0161te\u0107enja i su\u017eenja arterija u nogama s posljedi\u010dnim stvaranjem kroni\u010dnih rana i u kona\u010dnici gangrene.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160e\u0107erna bolest je jedan od najva\u017enijih \u010dimbenika rizika za <strong>zatajivanje srca<\/strong>. Osobe oboljele od \u0161e\u0107erne bolesti imaju dva do pet puta ve\u0107u \u0161ansu oboljeti od zatajivanja srca u odnosu na osobe koje nemaju \u0161e\u0107ernu bolest. \u010cak 50 % oboljelih od \u0161e\u0107erne bolesti tipa 2 ima predispoziciju za razvoj sr\u010danog zatajivanja. Osobe sa \u0161e\u0107ernom bole\u0161\u0107u \u010desto umiru od posljedica bolesti srca i krvnih \u017eila, a sr\u010dano zatajivanje me\u0111u prvim je manifestacijama kardiovaskularnih bolesti kod ovih bolesnika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160e\u0107erna bolest je i neovisan faktor rizika za nastanak <strong>fibrilacije atrija<\/strong> putem strukturnih, elektri\u010dnih i autonomnih putova, \u010dija patofiziologija jo\u0161 u potpunosti nije utvr\u0111ena. Pacijenti s fibrilacijom atrija koji imaju \u0161e\u0107ernu bolest rje\u0111e percipiraju simptome fibrilacije atrija, iako je vjerojatnije da \u0107e imati sr\u010dane i neurolo\u0161ke komorbiditete.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">S obzirom da \u0161e\u0107erna bolest uzrokuje i mikrovaskularne komplikacije koje podrazumijevaju promjene na malim krvnim \u017eilama bubrega (dijabeti\u010dka nefropatija), posljedi\u010dno kroni\u010dno zatajivanje bubrega tako\u0111er pridonosi daljnjem razvoju kardiovaskularnih oboljenja.<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:17px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Prevencija nastanka kardiovaskularnih bolesti kod osoba sa \u0161e\u0107ernom bole\u0161\u0107u<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Primarna prevencija uglavnom je usmjerena na osobe koje jo\u0161 nisu razvile kardiovaskularne bolesti, ali su pod pove\u0107anim rizikom za njihov nastanak. Intervencije imaju za cilj sprije\u010diti nastanak bolesti, \u0161to se prvenstveno posti\u017ee odr\u017eavanjem zdravog na\u010dina \u017eivota, uravnote\u017eenom prehranom i redovitom tjelovje\u017ebom. Najva\u017eniji \u010dimbenici rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti su nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost, pu\u0161enje, \u0161tetna konzumacija alkohola i stres. Te lo\u0161e \u017eivotne navike mogu dovesti do povi\u0161enog krvnog tlaka, \u0161e\u0107erne bolesti, povi\u0161enog kolesterola, prekomjerne tjelesne te\u017eine i pretilosti, \u0161to se mo\u017ee mjeriti kako bi se procijenio rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U sklopu zdravstvene skrbi svakom pacijentu je potrebno u\u010diniti procjenu individualnog kardiovaskularnog rizika te poduzeti mjere u svrhu redukcije istog. Uz provo\u0111enje nefarmakolo\u0161kih (promjene \u017eivotnog stila) i farmakolo\u0161kih mjera (lije\u010denje lijekovima), bolesnici sa \u0161e\u0107ernom bole\u0161\u0107u mogu zna\u010dajno pozitivno utjecati na svoje kardiovaskularno zdravlje. S obzirom na poznate \u010dimbenike rizika za kardiovaskularne bolesti, jedna od najva\u017enijih mjera koje mogu biti vrlo korisne je sni\u017eenje tjelesne mase kod osoba koje su pretile ili imaju prekomjernu tjelesnu te\u017einu. Kombinacijom tjelesne aktivnosti i uravnote\u017eene prehrane mediteranskog tipa mogu\u0107e je dosti\u0107i adekvatnu tjelesnu te\u017einu, a time istovremeno smanjiti rizik za razvoj ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti. Redovita tjelovje\u017eba i pravilna prehrana sastavni su dio lije\u010denja i dobrog upravljanja \u0161e\u0107ernom bole\u0161\u0107u. Kod \u0161e\u0107erne bolesti tipa 2 uglavnom se javlja otpornost na inzulin, \u0161to zna\u010di da gu\u0161tera\u010da ne mo\u017ee proizvesti dovoljno inzulina. Posljedi\u010dno dolazi do porasta razine \u0161e\u0107era u krvi, s obzirom da je upravo inzulin odgovoran za njegovu regulaciju. Redovita tjelesna aktivnost mo\u017ee smanjiti razinu \u0161e\u0107era u krvi koriste\u0107i glukozu kao supstrat za proizvodnju energije, te time pobolj\u0161ati kontrolu glikemije i smanjiti rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kako bi nam olak\u0161ala odr\u017eavanje tjelesno aktivnog i zdravog mentalnog \u017eivota, Svjetska zdravstvena organizacija objavila je savjete o preporu\u010denoj razini tjelesne aktivnosti za osobe starije od 18 godina i to najmanje 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 minuta aktivnosti visokog intenziteta tjedno. Jedan od na\u010dina da se dostigne preporu\u010dena razina tjelesne aktivnosti je da osoba bude aktivna 30 minuta kroz najmanje 5 dana u tjednu, \u0161to bi imalo vi\u0161estruke korisne u\u010dinke za zdravlje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Lo\u0161e prehrambene navike dovode do pojave niza kroni\u010dnih zdravstvenih problema poput: kardiovaskularnih bolesti, povi\u0161enog krvnog tlaka, povi\u0161enih razina masno\u0107a u krvi, raka i pretilosti. Potrebno je ograni\u010diti konzumaciju hrane s visokim udjelom zasi\u0107enih masti i jednostavnih \u0161e\u0107era te pove\u0107ati konzumaciju proizvoda od cjelovitih \u017eitarica, povr\u0107a i vo\u0107a kao u mediteranskoj prehrani. Mediteranska prehrana koju je prvi opisao Angel Keys po\u010detkom \u0161ezdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, nije specifi\u010dna prehrana, ve\u0107 uobi\u010dajeni na\u010din prehrane stanovni\u0161tva regija gdje se uzgajaju masline poput mediteranskih otoka, ju\u017ene Italije i nekih dijelova Gr\u010dke. Konzumacija raznovrsnog vo\u0107a i povr\u0107a, cjelovitih \u017eitarica osnova je prehrane koja se isti\u010de svojom nutritivnom raznoliko\u0161\u0107u, a upotreba biljnih ulja, poglavito maslinovog ulja te konzumacija ribe umjesto crvenog mesa, ima blagotvoran u\u010dinak na zdravlje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U prevenciji nastanka kardiovaskularnih oboljenja klju\u010dno je i optimizirati lije\u010denje povi\u0161enog krvnog tlaka i povi\u0161enih razina masno\u0107a u krvi, s obzirom na \u010dinjenicu da ove bolesti zna\u010dajno i zdru\u017eeno dodatno pove\u0107avaju kardiovaskularni rizik.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Upotreba duhana i izlo\u017eenost pasivnom pu\u0161enju me\u0111u vode\u0107im su uzrocima kardiovaskularnih bolesti u svijetu, doprinose\u0107i otprilike 17 % svih smrtnih slu\u010dajeva od kardiovaskularnih bolesti, \u0161to je ekvivalent vi\u0161e od tri milijuna umrlih svake godine. Unato\u010d poznatoj \u0161tetnosti duhana za zdravlje srca, javna svijest o vezi izme\u0111u duhana i kardiovaskularnih bolesti i dalje je niska. Kardiovaskularni rizici koji se pripisuju pu\u0161enju duhana pove\u0107avaju se s koli\u010dinom popu\u0161enog duhana i godinama pu\u0161enja. Rizik se znatno pove\u0107ava \u010dak i izlo\u017eeno\u0161\u0107u niskim razinama duhanskog dima, kao i izlo\u017eeno\u0161\u0107u pasivnom pu\u0161enju. Samo nekoliko cigareta dnevno, povremeno pu\u0161enje i izlo\u017eenost pasivnom pu\u0161enju mogu pove\u0107ati rizik od kardiovaskularnih bolesti. Postoje neposredne i dugoro\u010dne zdravstvene koristi od prestanka pu\u0161enja pa \u0107e se tako rizik od kardiovaskularnih bolesti smanjiti za oko 50 % nakon samo jedne godine nepu\u0161enja. Najbolja odluka koju mo\u017eete donijeti u \u017eivotu je prestati pu\u0161iti.<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:17px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Va\u017enost regulacije razine \u0161e\u0107era u krvi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uz standardne na\u010dine pra\u0107enja \u0161e\u0107erne bolesti mjerenjem ciljanih laboratorijskih parametara, nu\u017eno je da svaka osoba koja se lije\u010di zbog \u0161e\u0107erne bolesti provodi samokontrolu razine \u0161e\u0107era u krvi (glikemije). Dobro regulirana \u0161e\u0107erna bolest jedan je od klju\u010dnih preduvjeta boljeg op\u0107eg zdravlja, bolje kvalitete \u017eivota, kao i smanjenja rizika za obolijevanje ili preuranjenu smrt od naj\u010de\u0161\u0107ih kardiovaskularnih bolesti poput sr\u010danog i mo\u017edanog udara. Cilj lije\u010denja \u0161e\u0107erne bolesti je posti\u0107i \u0161to optimalniju kontrolu glikemije, uklju\u010duju\u0107i razinu HbA1c ni\u017eu od 7 % (prosje\u010dna koli\u010dina glukoze vezane za hemoglobin u posljednja tri mjeseca). Optimalne ciljne razine glikemije potrebno je individualno odrediti, ovisno o drugim prisutnim bolestima, trajanju \u0161e\u0107erne bolesti i o\u010dekivanom trajanju \u017eivota. Danas je dostupan cijeli niz lijekova koji mogu pomo\u0107i u boljoj regulacije glikemije, uklju\u010duju\u0107i i nove lijekove koji korisno djeluju u prevenciji i lije\u010denju kardiovaskularnih bolesti u bolesnika sa \u0161e\u0107ernom bole\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Lije\u010dnici koji se bave zbrinjavanjem kardiovaskularnih bolesti \u010desto se u svom svakodnevnom radu susre\u0107u s pacijentima koji boluju od \u0161e\u0107erne bolesti. Razlog tomu je \u010dinjenica da bolesnici sa \u0161e\u0107ernom bole\u0161\u0107u puno \u010de\u0161\u0107e razvijaju kardiovaskularne komplikacije, te je kod njih izrazito va\u017eno optimalno lije\u010diti te bolesti i usporiti njihovo napredovanje. U tu svrhu nastale su me\u0111unarodno prihva\u0107ene klini\u010dke smjernice o kardiovaskularnim bolestima i \u0161e\u0107ernoj bolesti, koje su osmi\u0161ljene kako bi lije\u010dnike usmjerile u prevenciju i lije\u010denje manifestacija kardiovaskularnih bolesti u bolesnika sa \u0161e\u0107ernom bole\u0161\u0107u. Smjernice upu\u0107uju na potrebu stratifikacije kardiovaskularnog rizika te daju jasne preporuke o tome kako smanjiti kardiovaskularni rizik u oboljelih od \u0161e\u0107erne bolesti. Jasno je navedeno kako lije\u010diti bolesnike sa \u0161e\u0107ernom bole\u0161\u0107u i klini\u010dke manifestacije kardiovaskularnih bolesti poput aterosklerotske bolesti, zatajenja srca, fibrilacije atrija i kroni\u010dne bolesti bubrega.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ukoliko \u017eelimo posti\u0107i optimalne rezultate i najbolje ishode za pacijente sa \u0161e\u0107ernom bole\u0161\u0107u, neophodan je multidisciplinaran timski rad unutar zdravstvenog sustava. Va\u017ena je i podr\u0161ka obitelji i zajednice, ali velika odgovornost je i na samom pacijentu koji mo\u017ee u\u010diniti veliku korist za svoje zdravlje ukoliko se pridr\u017eava svih uputa. Dobra informiranost i edukacija pacijenata su neophodne u svrhu pobolj\u0161anja kvalitete i produ\u017eenja trajanja \u017eivota, uklju\u010duju\u0107i smanjenje rizika za nastanak i razvoj ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti.<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:37px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Majda Gotovac, dr. med., spec. epidemiologije<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Slu\u017eba za epidemiologiju NZJZ SD\u017d<\/strong><\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:17px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em><u>\u010clanak preuzet iz \u010dasopisa Javno zdravstvo (Godina 2025., Broj 2, srpanj &#8211; prosinac 2025.)<\/u><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:17px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160e\u0107erna bolest kao faktor rizika za kardiovaskularne bolesti Kardiovaskularne bolesti uzrokom su preko 20,5 milijuna umrlih svake godine, s udjelom od 33 % u ukupnoj smrtnosti. Globalni porast nezdravog na\u010dina \u017eivota, rastu\u0107e stope pretilosti me\u0111u odraslima i djecom, urbanizacija kao jedan od uzroka tjelesne neaktivnosti te starenje stanovni\u0161tva idu u prilog ovako visokim brojkama.&nbsp; Osim [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":28698,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[95],"tags":[],"class_list":["post-28694","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-javnozdravstvene-teme"],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v27.6 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>NZJZ SD\u017d - Dijabetes kao faktor rizika za KVB<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_GB\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"NZJZ SD\u017d - Dijabetes kao faktor rizika za KVB\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"NZJZ SD\u017d\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/NzjzSdz\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2025-10-28T08:48:34+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2025-10-28T09:52:21+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Dijabetes-kao-rizik.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"800\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"534\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Ivana\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Ivana\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Estimated reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"10 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Ivana\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/d4edbad591a948af8cd09b72b624197f\"},\"headline\":\"Dijabetes kao faktor rizika za KVB\",\"datePublished\":\"2025-10-28T08:48:34+00:00\",\"dateModified\":\"2025-10-28T09:52:21+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\\\/\"},\"wordCount\":1989,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/10\\\/Dijabetes-kao-rizik.jpg\",\"articleSection\":[\"Javnozdravstvene teme\"],\"inLanguage\":\"en-GB\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\\\/\",\"name\":\"NZJZ SD\u017d - Dijabetes kao faktor rizika za KVB\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/10\\\/Dijabetes-kao-rizik.jpg\",\"datePublished\":\"2025-10-28T08:48:34+00:00\",\"dateModified\":\"2025-10-28T09:52:21+00:00\",\"description\":\"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-GB\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-GB\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/10\\\/Dijabetes-kao-rizik.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/10\\\/Dijabetes-kao-rizik.jpg\",\"width\":3864,\"height\":2577,\"caption\":\"dijabetes kao faktor rizika za KVB\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Naslovnica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Dijabetes kao faktor rizika za KVB\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/\",\"name\":\"NZJZ SD\u017d\",\"description\":\"Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko - dalmatinske \u017eupanije\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-GB\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#organization\",\"name\":\"Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko - dalmatinske \u017eupanije\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-GB\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/05\\\/nzjz-sdz-favicon-bg.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/05\\\/nzjz-sdz-favicon-bg.png\",\"width\":220,\"height\":220,\"caption\":\"Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko - dalmatinske \u017eupanije\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/NzjzSdz\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/d4edbad591a948af8cd09b72b624197f\",\"name\":\"Ivana\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-GB\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/litespeed\\\/avatar\\\/f97b0586ae40a2bdc19519865286c20b.jpg?ver=1779906983\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/litespeed\\\/avatar\\\/f97b0586ae40a2bdc19519865286c20b.jpg?ver=1779906983\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/litespeed\\\/avatar\\\/f97b0586ae40a2bdc19519865286c20b.jpg?ver=1779906983\",\"caption\":\"Ivana\"}}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"NZJZ SD\u017d - Dijabetes kao faktor rizika za KVB","description":"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\/","og_locale":"en_GB","og_type":"article","og_title":"NZJZ SD\u017d - Dijabetes kao faktor rizika za KVB","og_description":"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.","og_url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\/","og_site_name":"NZJZ SD\u017d","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/NzjzSdz","article_published_time":"2025-10-28T08:48:34+00:00","article_modified_time":"2025-10-28T09:52:21+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Dijabetes-kao-rizik.jpg","width":800,"height":534,"type":"image\/jpeg"}],"author":"Ivana","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Ivana","Estimated reading time":"10 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\/"},"author":{"name":"Ivana","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#\/schema\/person\/d4edbad591a948af8cd09b72b624197f"},"headline":"Dijabetes kao faktor rizika za KVB","datePublished":"2025-10-28T08:48:34+00:00","dateModified":"2025-10-28T09:52:21+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\/"},"wordCount":1989,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Dijabetes-kao-rizik.jpg","articleSection":["Javnozdravstvene teme"],"inLanguage":"en-GB","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/nzjz-split.hr\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\/","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\/","name":"NZJZ SD\u017d - Dijabetes kao faktor rizika za KVB","isPartOf":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Dijabetes-kao-rizik.jpg","datePublished":"2025-10-28T08:48:34+00:00","dateModified":"2025-10-28T09:52:21+00:00","description":"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-GB","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/nzjz-split.hr\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-GB","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\/#primaryimage","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Dijabetes-kao-rizik.jpg","contentUrl":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Dijabetes-kao-rizik.jpg","width":3864,"height":2577,"caption":"dijabetes kao faktor rizika za KVB"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/dijabetes-kao-faktor-rizika-za-kvb\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Naslovnica","item":"https:\/\/nzjz-split.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Dijabetes kao faktor rizika za KVB"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#website","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/","name":"NZJZ SD\u017d","description":"Teaching Institute for Public Health, Split - Dalmatia County","publisher":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/nzjz-split.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-GB"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#organization","name":"Teaching Institute for Public Health, Split - Dalmatia County","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-GB","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/nzjz-sdz-favicon-bg.png","contentUrl":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/nzjz-sdz-favicon-bg.png","width":220,"height":220,"caption":"Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko - dalmatinske \u017eupanije"},"image":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/NzjzSdz"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#\/schema\/person\/d4edbad591a948af8cd09b72b624197f","name":"Ivana","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-GB","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/litespeed\/avatar\/f97b0586ae40a2bdc19519865286c20b.jpg?ver=1779906983","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/litespeed\/avatar\/f97b0586ae40a2bdc19519865286c20b.jpg?ver=1779906983","contentUrl":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/litespeed\/avatar\/f97b0586ae40a2bdc19519865286c20b.jpg?ver=1779906983","caption":"Ivana"}}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/28694","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=28694"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/28694\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28708,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/28694\/revisions\/28708"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/28698"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=28694"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=28694"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=28694"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}