{"id":30088,"date":"2026-04-02T08:11:46","date_gmt":"2026-04-02T06:11:46","guid":{"rendered":"https:\/\/nzjz-split.hr\/?p=30088"},"modified":"2026-04-03T11:02:15","modified_gmt":"2026-04-03T09:02:15","slug":"javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\/","title":{"rendered":"Javnozdravstvena va\u017enost \u0161tetnika"},"content":{"rendered":"

Javnozdravstvena va\u017enost \u0161tetnika i vode\u0107i izazovi u njihovom suzbijanju u Splitsko-dalmatinskoj \u017eupaniji<\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Problemi koji su povezani sa \u0161tetnicima od javnozdravstvene va\u017enosti stalno su prisutni na na\u0161em podru\u010dju, pa ih vrijedi izdvojiti zajedno s izazovima s kojima se susre\u0107emo kod njihova suzbijanja.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Kako je propisano suzbijanje \u0161tetnih \u010dlankono\u017eaca i glodavaca od javnozdravstvene va\u017enosti u Hrvatskoj?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Suzbijanje \u0161tetnih \u010dlankono\u017eaca i glodavaca od javnozdravstvene va\u017enosti u Hrvatskoj u osnovi je regulirano Zakonom o za\u0161titi pu\u010danstva od zaraznih bolesti (Narodne novine br. 79\/07, 113\/08), Pravilnikom o na\u010dinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (NN 35\/07, 76\/12) Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne i fizi\u010dke osobe koje obavljaju djelatnost obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao mjere za sprje\u010davanje i suzbijanje zaraznih bolesti pu\u010danstva (NN 35\/07) i Programom mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, \u0161tetnih \u010dlankono\u017eaca (arthropoda) i \u0161tetnih glodavaca \u010dije je planirano, organizirano i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene va\u017enosti za Republiku Hrvatsku (NN 128\/11).<\/p>\n\n\n\n

Prema ovoj regulativi obvezne mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (DDD) kao mjere za\u0161tite pu\u010danstva od zaraznih bolesti provode se kao op\u0107e, posebne i sigurnosne. To bi zna\u010dilo da se obvezne DDD mjere, kao op\u0107e<\/em>, provode u objektima koji podlije\u017eu sanitarnom nadzoru. Nadalje, obvezne DDD mjere, kao posebne <\/em>mjere, provode se radi spre\u010davanja pojave i suzbijanja \u0161irenja zaraznih bolesti koje uzrokuju patogeni mikroorganizmi, \u0161tetni \u010dlankono\u0161ci (lat. arthropoda<\/em>) i \u0161tetni glodavci na svim povr\u0161inama, prostorima i u svim objektima koji podlije\u017eu sanitarnom nadzoru. Njihovu provedbu omogu\u0107avaju Grad Zagreb, gradovi i op\u0107ine, a provode se kao preventivne mjere i kao obvezne preventivne mjere.<\/p>\n\n\n\n

Obvezne protuepidemijske mjere provode se radi brzog i u\u010dinkovitog zaustavljanja \u0161irenja zaraznih bolesti kao sigurnosne i obvezne mjere.<\/p>\n\n\n\n

Mjere obvezatne deratizacije i dezinsekcije provode zdravstvene institucije i tvrtke koje zadovoljavaju posebne uvjete za obavljanje ove djelatnosti i za to imaju odobrenje Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

\u0160tetni \u010dlankono\u0161ci od javnozdravstvene va\u017enosti i kako se suzbijaju<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U \u0161tetne \u010dlankono\u017ece (artropodi) od javnozdravstvene va\u017enosti u Hrvatskoj slu\u017ebeno se ubrajaju prijenosnici zaraznih bolesti (komarci, nevidi, muhe, buhe, u\u0161i tijela, krpelji);<\/em> mehani\u010dki prijenosnici mikroorganizama (sme\u0111i i crni \u017eohari, faraonski i drugi mravi);<\/em> paraziti na tijelu (u\u0161i glave i stidne u\u0161i);<\/em> uzro\u010dnici alergijskih reakcija (stjenice: ku\u0107na, golublja, lastavi\u010dja stjenica, zlatokraj, borov \u010detnjak gnjezdar, gubar, od kornja\u0161i pederide, od grinja ku\u0107na, pra\u0161na, pti\u010dja i koko\u0161ja);<\/em> \u0161tetni \u010dlankono\u0161ci toksi\u010dnog djelovanja – pauci (crna udovica, la\u017ena crna udovica, tarantola),<\/em> ose, str\u0161ljeni i obadi, \u0161tipavci, strige i stonoge; skladi\u0161ni \u0161tetnici (leptiri – moljci, kornja\u0161i: \u017ei\u0161ci, crvoto\u010dci, ko\u017eojedi, slaninari, bra\u0161nari i gljivari i grinje);<\/em> \u0161tetnici estetske ili javnozdravstvene va\u017enosti (skokuni, babure, uhola\u017ee i \u0161turci)<\/em> kao i \u0161tetni glodavci od javnozdravstvene va\u017enosti (\u0161takori, ku\u0107ni mi\u0161 i drugi \u0161tetni glodavci)<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

U budu\u0107nosti se u suzbijanju javnozdravstvenih \u0161tetnika – komaraca, glodavaca, muha i \u017eohara – za \u010dije se suzbijanje tro\u0161i najvi\u0161e resursa o\u010dekuje niz ozbiljnih problema i izazova, jer su to organizmi koji se brzo prilago\u0111avaju i direktno ugro\u017eavaju zdravlje ljudi. Uz njih, izdvojit \u0107emo i nevide, buhe, krpelje, mrave i stjenice kao zahtjevnije javnozdravstvene \u0161tetnike za suzbijanje. Za svakog od njih vezuje se niz aktualnih problema zbog kojih njihovo uspje\u0161no suzbijanje predstavlja izazov za struku u vremenima koja dolaze.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Komarci<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Javnozdravstvena va\u017enost komaraca je neupitna s obzirom da su komarci prijenosnici malarije, niza arbovirusnih bolesti i filarijaze. Suzbijanje komaraca propisano je radi spre\u010davanja pojave zaraznih bolesti pu\u010danstva; smanjenja uzrokovanja ko\u017enih problema, urtika, eritema, alergijskih promjena nastalih ubodima komaraca i sekundarnih infekcija zbog o\u0161te\u0107enja ko\u017ee te uzrokovanja smetnji pri normalnom odvijanju svakodnevnih aktivnosti domicilnog pu\u010danstva i turista.<\/p>\n\n\n\n

U Hrvatskoj je zabilje\u017eeno je preko 50 vrsta komaraca. Dok su ve\u0107ina vrsta na na\u0161em podru\u010dju uglavnom molestanti, vrsta Aedes albopictus<\/em> ili azijski tigrasti komarac ima izuzetnu javnozdravstvenu va\u017enosti s obzirom da je odgovoran za prve slu\u010dajeve autohtone denga groznice (engl. dengue<\/em>) u Hrvatskoj registriranih krajem rujna 2010. na poluotoku Pelje\u0161cu. Stoga je program mjera organiziranog, sustavnog, planiranog, a prije svega pravovremenog suzbijanja komaraca uklju\u010divo i vrste Aedes albopictus<\/em>. Pored ove vrste na na\u0161em podru\u010dju suzbijaju se obi\u010dni (ku\u0107ni) komarac Culex pipiens<\/em> koji je ujedno i prijenosnik virusa Zapadnog Nila.<\/p>\n\n\n\n

Niz je izazova i pote\u0161ko\u0107a s kojima se susre\u0107emo kod suzbijanja komaraca. Edukacija stanovni\u0161tva kao i preventivne i mehani\u010dke mjere koje se provode radi suzbijanja komaraca u praksi iz godine u godinu pokazuju da nisu dovoljne za odr\u017eavanje komaraca na nama zadovoljavaju\u0107oj razini. Za uspje\u0161no suzbijanje komaraca potrebno stalno pra\u0107enje svih \u017eari\u0161ta i preventivno ili pravovremeno djelovanje (mehani\u010dko, kemijsko i neko drugo). Sva \u017eari\u0161ta ili dovoljno veliki dio svih \u017eari\u0161ta komaraca,  poglavito u urbanim stani\u0161tima, u praksi je jako te\u0161ko utvrditi. Veliki je udjel legla koji nisu dostupni za obradu, mehani\u010dku i larvicidnu, \u0161to je razlog da u pravilu svake sezone bilje\u017eimo pove\u0107anoj brojnosti komaraca zbog koje se pribjegava primjeni adulticidne metode suzbijanja komaraca zamagljivanjem. Kod primjene kemijskih mjera suzbijanja komaraca sve je ve\u0107i problem izbor insekticida radi ekolo\u0161kih pritisaka (zabrane ili ograni\u010denja pojedinih pesticida zbog utjecaja na okoli\u0161 i neciljane organizme) s jedne strane kao i zbog otpornosti komaraca na insekticide s druge strane. Sve vi\u0161e vrsta razvija otpornost na uobi\u010dajene larvicidne i adulticidne preparate. Na\u017ealost, u tijeku je \u0161irenje invazivnih vrsta komaraca poput ve\u0107 udoma\u0107enog tigrastog komarcaAedes albopictus<\/em>, ali i \u0161irenje vrsta Aedes japonic<\/em>us i Aedes<\/em> koreicus<\/em> kao i \u0161irenje vrste Aedes aegypti<\/em> koji je glavni prijenosnik Denga groznice u svijetu, a zabilje\u017een je u isto\u010dnom Mediteranu (Cipar). Nove bolesti koje se javljaju uslijed prijenosa arbovirusa (denga, zika, \u201echikungunya\u201c, \u017euta groznica) i dalje su u porastu, \u010dak i u podru\u010djima gdje ranije nisu bili prisutni. Isti\u010demo va\u017enost provedbe monitoringa invazivnih komaraca i rizik koji postoji od lokalnog prijenosa importiranih uzro\u010dnika arbovirusnih infekcija tijekom turisti\u010dke sezone.<\/p>\n\n\n\n

Razvidno je kako suzbijanje komaraca stalno donosi nove izazove. U budu\u0107nosti se nadamo ve\u0107im uspjesima u edukaciji stanovni\u0161tva u suzbijanju komaraca i boljem prihva\u0107anju kampanja od strane lokalnih zajednica. O\u010dekuju se i nova rje\u0161enja razvojem novih tehnika i tehnologija detekcije, pra\u0107enja i suzbijanja populacija komaraca i ekolo\u0161ki prihvatljivijih alternativa kemijskim mjerama kao \u0161to je su metode unosa sterilnih jedinki, upotreba dronova, GIS, senzori i drugo.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n

Muhe<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Za muhe kao dokazane mehani\u010dke prijenosnike salmoneloza, \u0161igeloza, enterovirusa, hepatitisa A i jaja\u0161aca crijevnih parazita propisano je suzbijanje radi spre\u010davanje prijenosa mikroorganizama i zaraznih bolesti pu\u010danstva te spre\u010davanja uznemiravanja pu\u010danstva tijekom obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Ono se provodi preventivnim dezinsekcijama na deponijima otpada i gnojnica te drugim javnim povr\u0161inama na kojima je epidemiolo\u0161kim izvidom utvr\u0111ena poja\u010dana infestacija kao i obvezatna preventivna dezinsekcija u slu\u010daju pojave zarazne bolesti. Na \u017ealost i dalje postoji zna\u010dajan rizik za mehani\u010dki prijenos bolesti u gusto naseljenim podru\u010djima i mjestima s lo\u0161im higijenskim uvjetima. Suzbijanje muha ote\u017eava njihova sposobnost da relativno brzo razvijaju rezistenciju na insekticide. Problem muha u urbanoj sredini usko je vezan uz stvaranje, adekvatno prikupljanje, odvoz i zbrinjavanje komunalnog otpada. U ruralnim sredinama problem je uglavnom vezan uz dr\u017eanje i uzgoj \u017eivotinja i stoga je uglavnom u veterinarskoj nadle\u017enosti.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

\u017dohari<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u017dohari su mehani\u010dki prijenosnici gastrointestinalnih infekcija, dizenterije, trbu\u0161nog tifusa i drugih zaraznih bolesti. Suzbijanje \u017eohara je od javnozdravstvene va\u017enosti s obzirom da su oni vrsta \u0161tetnika koja se maksimalno prilagodila su\u017eivotu s \u010dovjekom (tzv. sinantropija) i koja zbog toga \u0161to interferira s \u010dovjekovim aktivnostima mo\u017ee s njime do\u0107i u direktan ili indirektan dodir \u0161to ponekad rezultira i s razli\u010ditim poreme\u0107ajima zdravlja, poput zaraznih bolesti ili alergijskih stanja. Njihova infestacija predstavlja zdravstven rizik jer tvore most izme\u0111u ekskremenata i hrane. Propisano je suzbijanje \u017eohara  preventivnom dezinsekcijom u kanalizaciji i povr\u0161inama u slu\u010daju poja\u010dane infestacije.<\/p>\n\n\n\n

Izazovi u suzbijanju \u017eohara u budu\u0107nosti vezani su uz njihovu otpornost na insekticide, naro\u010dito kod njema\u010dkog \u017eohara Blattella germanica<\/em>. Suzbijanje je ote\u017eano i radi njihovog skrivenog na\u010dina \u017eivota i brze adaptacije – promjene pona\u0161anja kod nekih populacija.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n

Nevidi<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Za nevide (flebotome) kao prijenosnike “papata\u010di groznice” te ko\u017ene i visceralne li\u0161manijaze je propisano suzbijaju radi spre\u010davanja pojave i \u0161irenja bolesti obvezatnom preventivnom dezinsekcijom – kao posebnom mjerom – u slu\u010daju njihove pojave na podru\u010dju op\u0107ina i gradova u suradnji s veterinarskom slu\u017ebom zbog pregleda pasa. Mjere suzbijanja se provode rezidualnim prskanjem (oro\u0161avanjem) povr\u0161ina na kojima se zadr\u017eavaju, oko 100 m od ku\u0107a ili pasjih (\u017eivotinjskih) nastambi kod epidemiolo\u0161kih indikacija.<\/p>\n\n\n\n

Suzbijanje nevida Phlebotomus spp.<\/em> u na na\u0161em podru\u010dju predstavlja velik javnozdravstveni izazov za koji je vezan niz problema. Pre\u017eivljavanju i razmno\u017eavanju flebotoma pogoduje mediteranska klima (topla, suha ljeta i blage zime). Produ\u017eena sezona aktivnosti zbog porasta temperatura i klimatskih promjena produljuje vrijeme kada postoji rizik od uboda nevida. Nevidi se zadr\u017eavaju u pukotinama zidova, podrumima, \u0161talama, ru\u0161evinama i \u0161piljama – mjesta kojima obiluje ovo podru\u010dje. Moglo bi se re\u0107i da je nedovoljno sustavno pra\u0107enje populacija nevida – entomolo\u0161ki nadzor je sporadi\u010dan. Nedovoljna detekcija i prijava slu\u010dajeva leishmanijaze (i u ljudi i u pasa) ote\u017eava procjenu realnog rizika. Psi kao glavni rezervoari Leishmanie nisu uvijek obuhva\u0107eni redovitim testiranjem. Mogu\u0107nosti suzbijanja nevida su ograni\u010dene. Kemijska kontrola insekticidima ima kratkotrajni u\u010dinak u okoli\u0161u; brzo obnavljanje populacije. Mogu\u0107a je i rezistencija. Biolo\u0161ka kontrola (npr. prirodni predatori, sterilizacija) nije dovoljno razvijena za praksu. Repelenti i za\u0161titne mre\u017ee su djelotvorni, ali rijetko kori\u0161teni u ku\u0107anstvima. Ote\u017eano suzbijanje u ruralnim podru\u010djima s mnogo nedostupnih mikrostani\u0161ta. Suzbijanje je ote\u017eano radi povezanosti sa psima i veterinarskih problema koji uklju\u010duju kontrolu pasa lutalica koji slu\u017ee kao rezervoar Leishmanie, visoki tro\u0161kovi lije\u010denja i profilakse kod ku\u0107nih pasa obeshrabruju vlasnike, postoji i nedostatak cijepljenja i prevencije – iako postoje cjepiva i repelentne ogrlice, njihova primjena nije \u0161iroko rasprostranjena. Gra\u0111ani \u010desto nisu svjesni rizika od nevida (za razliku od krpelja). Nedovoljno se promi\u010du preventivne mjere: mre\u017ee na prozorima, za\u0161titne ogrlice za pse, izbjegavanje boravka na otvorenom u sumrak.<\/p>\n\n\n\n

Ako sa\u017ememo uzroke pote\u0161ko\u0107a, a ujedno i izazova koji nas o\u010dekuju u suzbijanju nevida u budu\u0107nosti mogli bi navesti produ\u017eenu sezonu aktivnosti kao posljedicu klimatskih promjena, nedovoljno sustavan nadzor nevida i leishmanijaze, te\u0161ko\u0107e u provo\u0111enju dugotrajnih i odr\u017eivih mjera suzbijanja, rezervoari me\u0111u psima i divljim \u017eivotinjama kao i niska svijest stanovni\u0161tva i ograni\u010deni resursi za preventivne kampanje.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Buhe<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Buhe su prijenosnici ruralne i urbane kuge, murinog pjegavca, tularemije te uzro\u010dnici alergijskog dermatitisa ljudi (i \u017eivotinja).Iako su buhe prvenstveno ektoparaziti \u017eivotinja one osim ku\u0107nih ljubimaca povremeno ili stalno napadaju ljude. Svojim ubodima buhe kod \u010dovjeka izazivaju neugodu, svrbe\u017e i promjene na ko\u017ei uz mogu\u0107nost sekundarnih infekcija te mogu prenositi razli\u010dite uzro\u010dnike bolesti. Propisana je preventivna dezinsekcija buha u slu\u010daju pojave velike infestacije na zelenim povr\u0161inama, parkovima i \u0161etnicama i obvezatna preventivna dezinsekcija u slu\u010daju pojave zarazne bolesti. Obradu \u017eivotinja i prostora u kojima se zadr\u017eavaju \u017eivotinje provodi veterinarska slu\u017eba. U na\u0161im ruralnim podru\u010djima svjedoci smo javnozdravstvenih problema koji se javljaju uslijed infestacije ku\u0107anstava buhama povezano s dr\u017eanjem i uzgojem \u017eivotinja. Problemi s buhama na \u017eivotinjama, u \u017eivotinjskim nastambama gnojnicama su u veterinarskoj nadle\u017enosti.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Krpelji<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Krpelji su prijenosnici krpeljnog meningoencefalitisa, Q-groznice, Lyme borelioze, murinog pjegavca, tularemije, antraxa, hemorargijske groznice. Zna\u010daj suzbijanja krpelja u humanoj i veterinarskoj medicini je velik jer su oni rezervoari, vektori, ali i izvori brojnih humanih i animalnih patogena. U iznimnim situacijama krpelji mogu prenijeti na ljude odre\u0111ene bolesti koje su zajedni\u010dke \u017eivotinjama i ljudima (zoonoze).Propisano je suzbijanje krpelja obvezatnom preventivnom dezinsekcijom u slu\u010daju pojave zarazne bolesti. Izdvojili bi pse\u0107eg krpelja Rhipicephalus sanguineus koji <\/em>prenosi uzro\u010dnike Mediteranske pjegave groznice na podru\u010dju na\u0161eg priobalja. Za uspjeh u suzbijanju i za\u0161titi od krpelja potrebno je pratiti populacije krpelja, educirati stanovni\u0161tvo o za\u0161titi (odje\u0107a, repelenti, pregled tijela) te razvijati integralne mjere suzbijanja uz povezivanje veterinarskog i javnozdravstvenog sektora.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Mravi<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mravi su mehani\u010dki prijenosnici niza patogenih bakterija. Suzbijanje je od javnozdravstvene va\u017enosti posebice u bolnicama te domovima za nemo\u0107ne i stare osobe. Njihovo je suzbijanje propisano u slu\u010dajevima velike infestacije obvezatnom preventivnom dezinsekcijom kao posebnom mjerom. Na podru\u010dju na\u0161e \u017eupanije posebno u zadnjih nekoliko sezona bilje\u017eimo porast pritu\u017ebi na mrave u ku\u0107ama, zgradama i drugim objektima poput – zdravstvenih ustanova, hotela i restorana, naro\u010dito tijekom ljetnih su\u0161nih mjeseci. Za uspje\u0161no suzbijanje potrebno je ciljati gnijezda i koristiti mamce s odgo\u0111enim djelovanjem i koristiti  integralne mjera suzbijanja (fizi\u010dke barijere, sanitacija, mamci umjesto prskanja) uz ograni\u010denu upotrebu kemikalija u turisti\u010dkim i prehrambenim objektima. Potrebno je razvijati biolo\u0161ke i ekolo\u0161ki prihvatljive alternative u skladu s EU regulativom.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Stjenice<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Stjenice (ku\u0107na stjenica) nemaju zna\u010daj u prijenosu bolesti, ali svojim ubodom izazivaju sna\u017ene alergijske reakcije na tijelu napadnutih osoba. S obzirom na sve ve\u0107u pojavu stjenica te njihovog molestiranja kao posljedice sve masovnijeg globaliziranog turizama cilj suzbijanja stjenica u Republici Hrvatskoj je od za\u0161tite interesa prvenstveno turizma i ekonomskog zna\u010daja. U slu\u010daju ve\u0107e infestacije javnih prometala i pojave infestacije stjenicama u vi\u0161e od jednog hotelsko – preno\u0107i\u0161nog objekta na podru\u010dju jedne op\u0107ine ili grada propisana je obvezatna preventivna dezinsekcija kao posebna mjera.<\/p>\n\n\n\n

U budu\u0107nosti \u0107e suzbijanje ku\u0107ne stjenice Cimex lectularius<\/em> predstavljati veliki javnozdravstveni izazov. Ovaj \u0161tetnik se posljednjih decenija ponovo intenzivno \u0161iri, naro\u010dito u urbanim sredinama i turisti\u010dkim objektima, zbog globalnih putovanja i gusto\u0107e naseljenosti.<\/p>\n\n\n\n

Kod suzbijanja stjenica niz je problema i izazova. Ku\u0107ne stjenice razvile su otpornost na mnoge \u010desto kori\u0161tene preparate (posebno piretroide), \u0161to zna\u010dajno smanjuje efikasnost standardnih kemijskih tretmana. Suzbijanje stjenica ote\u017eava njihov na\u010din \u017eivota. Skrivaju se u pukotinama namje\u0161taja, zidova i madraca, pa ih je u ranoj fazi infestacije te\u0161ko otkriti. Te\u0161ko je posti\u0107i eradikaciju populacije jer \u010dak i mali broj pre\u017eivjelih jedinki mo\u017ee brzo obnoviti infestaciju, jer \u017eenke pola\u017eu veliki broj jaja, a populacija se brzo \u0161iri. Stjenice imaju ogroman psiholo\u0161ki i socijalni utjecaj – ubodi stjenica ne prenose bolesti, ali uzrokuju nesanicu, stres, anksioznost i socijalnu stigmu, \u0161to dodatno optere\u0107uje zdravstveni sustav. Bilo bi potrebno primjenjivati integralne mjere suzbijanja \u0161to zna\u010di da \u0107e uspje\u0161no suzbijanje zahtijevati  kombinaciju fizi\u010dkih (toplina, para, hladno\u0107a), mehani\u010dkih (usisavanje, za\u0161titne navlake), kemijskih i biolo\u0161kih metoda, uz stalni monitoring. Brzo otkrivanje infestacije klju\u010dno je uspjeh. Izazov \u0107e biti razvoj i primjena metoda za rano otkrivanje infestacije, jer je suzbijanje u po\u010detnoj fazi znatno uspje\u0161nije. Potrebna je i edukacija korisnika jer uspjeh zavisi i od pravilnog pona\u0161anja ljudi (pravovremeno prijavljivanje infestacija, higijena, spre\u010davanje uno\u0161enja stjenica prtljagom i rabljenim namje\u0161tajem).<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

\u0160tetni glodavci<\/em><\/strong><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Osim \u0161to su uzro\u010dnici velikih ekonomskih \u0161teta koji uni\u0161tavaju imovinu i zalihe hrane glodavci su rezervoar ili prijenosnik \u010ditavog niza bolesti \u010dovjeka kao \u0161to su: kuga, virusne hemoragijske groznice, hemoragijska groznica s bubre\u017enim sindromom, leptospiroza, tularemija, murini tifus, toksoplazmoza, tripanosomijaza, li\u0161manijaza, salmoneloza, trihineloza, bolest \u0161takorskog ugriza – Sodoku, bjesno\u0107a itd.  Suzbijanjem glodavaca od javnozdravstvene va\u017enosti u Hrvatskoj (posebno mi\u0161eva i \u0161takora) uklanja se rizik od pojave i prijenosa zaraznih bolesti, uklanjaju se \u0161tete koje nastaju uni\u0161tavanjem i one\u010di\u0161\u0107enjem hrane te se spre\u010dava kontaminacija povr\u0161ina, prostora i objekata koji su pod sanitarnim nadzorom, a propisana je provedba preventivne deratizacije – kao posebne mjere – na povr\u0161inama, u prostorima i objektima koji su pod sanitarnim nadzorom.<\/p>\n\n\n\n

Suzbijanje glodavaca suo\u010deno je s nizom problema i izazova koji ote\u017eavaju u\u010dinkovitu kontrolu njihove populacije. Od biolo\u0161kih i ekolo\u0161kih \u010dimbenika koji pogoduju razvoju glodavaca spomenut \u0107emo njihovu brzu reprodukciju, prilagodljivost i otpornost na rodenticida. Glodavci se razmno\u017eavaju izuzetno brzo, pa se populacija lako obnovi i nakon provedene deratizacije. Lako se prilago\u0111avaju novim uvjetima, mijenjaju navike ishrane i skloni\u0161ta. Zabilje\u017eena je otpornost na pojedine aktivne tvari (posebno kod Rattus norvegicus), \u0161to smanjuje u\u010dinkovitost kemijskih mjera suzbijanja. Na razvoj populacije glodavaca povoljni utje\u010de urbanizacija zajedno s postoje\u0107im komunalnim problemima. Velike koli\u010dine sme\u0107a i organskih ostataka koji se stvaraju uslijed neadekvatnog odlaganja otpada osiguravaju im stalan izvor hrane. Kanalizacijska mre\u017ea, osobito ako je zapu\u0161tena idealno je stani\u0161te za \u0161takore, posebice u gradovima. Tako\u0111er, mjesta bez komunalne infrastrukture \u010desto su \u017eari\u0161ta glodavaca. U provedbi deratizacijskih programa, ako oni nisu sistematski, pojavljuju se organizacijski i institucionalni izazovi ako nema koordinacije izme\u0111u javnog zdravstva, komunalnih slu\u017ebi i lokalne samouprave i ako su ograni\u010deni resursi u vidu financijskih sredstava. Zakonski i regulativni problemi prisutni su u nekim situacijama radi izostanka kontrole provedbe deratizacije i radi neujedna\u010dene primjena propisa kod nekih lokalnih zajednica. Nekad su prisutni i tehni\u010dko-tehnolo\u0161ki izazovi u vidu nedovoljne primjene integralnih mjera suzbijanja glodavaca gdje kad fizikalne, mehani\u010dke, biolo\u0161ke i preventivne mjere nisu dovoljno zastupljene u odnosu na kemijske. Negdje je prisutna niska svest i suradnja stanovni\u0161tva kad ne sura\u0111uju pri provedbi deratizacije – ne pu\u0161taju ekipe u objekte, ne uklanjaju hranu i otpatke, ne odr\u017eavaju higijenu prostora.<\/p>\n\n\n\n

Sa\u017eeto re\u010deno, u\u010dinkovito suzbijanje glodavaca zahtjeva integralni pristup, stalno pra\u0107enje populacija, kombinaciju kemijskih i nekemijskih mjera, edukaciju stanovni\u0161tva, bolju suradnju dionika i dosljedniju primjenu propisa.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Koji nas izazovi o\u010dekuju u suzbijanju \u0161tetnika od javnozdravstvene va\u017enosti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ukupno gledaju\u0107i postoje \u201estari\u201c problemi vezani uz suzbijanje javnozdravstvenih \u0161tetnika koji su vezani uz samu prirodu \u0161tetnika i \u201enovi\u201c problemi kao rezultat promjena nastalih uslijed globalizacije na podru\u010dju turizma, prometa i transporta (primjer \u0161irenja invazivnih vrsta, porast infestacije stjenicama), urbanizacije, promjene klime (primjeri \u0161irenja areala invazivnih vrsta, produ\u017eavanje i promjene sezone aktivnosti \u0161tetnika, u poja\u010dana infestacija u ku\u0107anstvima i objektima uslijed su\u0161e) i dr.<\/p>\n\n\n\n

Poseban izazov postaje izbor preparata u suzbijanju \u0161tetnika od javnozdravstvene va\u017enosti. Uslijed rigoroznih propisi Europske unije stalno se smanjuje popis dozvoljenih sredstava za suzbijanje uz ograni\u010denja za upotrebu kemikalija, uz sve ja\u010di pritisak da se koriste ekolo\u0161ki prihvatljive metode. Izdvojili bi problematiku sve manjeg broja dozvoljenih preparata za u\u010dinkovito suzbijanje sme\u0111eg \u017eohara, stjenica i muha.<\/p>\n\n\n\n

Javlja se potreba za kori\u0161tenjem i razvojem novih metoda biokontrole (poput sterilnih kukaca) isto kao i za razvojem digitalnog nadzora za pra\u0107enje populacija (kori\u0161tenjem senzora, GIS-a, dronova). Potrebna je javnozdravstvena edukacija jer \u0107e bez promjene ljudskog pona\u0161anja (higijena, otpad, skladi\u0161tenje hrane) uspjeh u suzbijanju \u0161tetnika uvijek  biti ograni\u010den.<\/p>\n\n\n\n

Na kraju, izazovi za uspje\u0161no suzbijanje \u0161tetnika od javnozdravstvene va\u017enosti na na\u0161em podru\u010dju u budu\u0107nosti, odnosit \u0107e se na posljedice klimatskih promjena i \u0161irenje invazivnih vrsta s urbanizacijom i \u0161irenjem uzro\u010dnika bolesti, s otporno\u0161\u0107u \u0161tetnika na kemikalije, s ograni\u010denjima u upotrebi kemikalija zbog turizma i za\u0161tite okoli\u0161a, te s potrebom za primjenom integralnih mjera i ekolo\u0161kim pristupom suzbijanju, kao i na edukaciju stanovni\u0161tva i turista o preventivnim mjerama.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Dr. sc. Toni \u017ditko, dipl. ing. biologije<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Slu\u017eba za epidemiologiju NZJZ SD\u017d<\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n
\"ddd<\/figure>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n

<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Javnozdravstvena va\u017enost \u0161tetnika i vode\u0107i izazovi u njihovom suzbijanju u Splitsko-dalmatinskoj \u017eupaniji Problemi koji su povezani sa \u0161tetnicima od javnozdravstvene va\u017enosti stalno su prisutni na na\u0161em podru\u010dju, pa ih vrijedi izdvojiti zajedno s izazovima s kojima se susre\u0107emo kod njihova suzbijanja. Kako je propisano suzbijanje \u0161tetnih \u010dlankono\u017eaca i glodavaca od javnozdravstvene va\u017enosti u Hrvatskoj? Suzbijanje […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":30091,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[95],"tags":[],"class_list":["post-30088","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-javnozdravstvene-teme"],"yoast_head":"\nNZJZ SD\u017d - Javnozdravstvena va\u017enost \u0161tetnika<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_GB\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"NZJZ SD\u017d - Javnozdravstvena va\u017enost \u0161tetnika\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"NZJZ SD\u017d\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/NzjzSdz\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2026-04-02T06:11:46+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2026-04-03T09:02:15+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/ddd_1.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"800\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"533\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Ivana\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Ivana\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Estimated reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"17 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Ivana\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/d4edbad591a948af8cd09b72b624197f\"},\"headline\":\"Javnozdravstvena va\u017enost \u0161tetnika\",\"datePublished\":\"2026-04-02T06:11:46+00:00\",\"dateModified\":\"2026-04-03T09:02:15+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\\\/\"},\"wordCount\":3311,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/04\\\/ddd_1.jpg\",\"articleSection\":[\"Javnozdravstvene teme\"],\"inLanguage\":\"en-GB\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\\\/\",\"name\":\"NZJZ SD\u017d - Javnozdravstvena va\u017enost \u0161tetnika\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/04\\\/ddd_1.jpg\",\"datePublished\":\"2026-04-02T06:11:46+00:00\",\"dateModified\":\"2026-04-03T09:02:15+00:00\",\"description\":\"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-GB\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-GB\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/04\\\/ddd_1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/04\\\/ddd_1.jpg\",\"width\":3864,\"height\":2576,\"caption\":\"ddd mjere\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Naslovnica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Javnozdravstvena va\u017enost \u0161tetnika\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/\",\"name\":\"NZJZ SD\u017d\",\"description\":\"Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko - dalmatinske \u017eupanije\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-GB\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#organization\",\"name\":\"Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko - dalmatinske \u017eupanije\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-GB\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/05\\\/nzjz-sdz-favicon-bg.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/05\\\/nzjz-sdz-favicon-bg.png\",\"width\":220,\"height\":220,\"caption\":\"Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko - dalmatinske \u017eupanije\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/NzjzSdz\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/d4edbad591a948af8cd09b72b624197f\",\"name\":\"Ivana\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-GB\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/litespeed\\\/avatar\\\/f97b0586ae40a2bdc19519865286c20b.jpg?ver=1777486820\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/litespeed\\\/avatar\\\/f97b0586ae40a2bdc19519865286c20b.jpg?ver=1777486820\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/litespeed\\\/avatar\\\/f97b0586ae40a2bdc19519865286c20b.jpg?ver=1777486820\",\"caption\":\"Ivana\"}}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"NZJZ SD\u017d - Javnozdravstvena va\u017enost \u0161tetnika","description":"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\/","og_locale":"en_GB","og_type":"article","og_title":"NZJZ SD\u017d - Javnozdravstvena va\u017enost \u0161tetnika","og_description":"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.","og_url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\/","og_site_name":"NZJZ SD\u017d","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/NzjzSdz","article_published_time":"2026-04-02T06:11:46+00:00","article_modified_time":"2026-04-03T09:02:15+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/ddd_1.jpg","width":800,"height":533,"type":"image\/jpeg"}],"author":"Ivana","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Ivana","Estimated reading time":"17 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\/"},"author":{"name":"Ivana","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#\/schema\/person\/d4edbad591a948af8cd09b72b624197f"},"headline":"Javnozdravstvena va\u017enost \u0161tetnika","datePublished":"2026-04-02T06:11:46+00:00","dateModified":"2026-04-03T09:02:15+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\/"},"wordCount":3311,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/ddd_1.jpg","articleSection":["Javnozdravstvene teme"],"inLanguage":"en-GB","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/nzjz-split.hr\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\/","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\/","name":"NZJZ SD\u017d - Javnozdravstvena va\u017enost \u0161tetnika","isPartOf":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/ddd_1.jpg","datePublished":"2026-04-02T06:11:46+00:00","dateModified":"2026-04-03T09:02:15+00:00","description":"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-GB","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/nzjz-split.hr\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-GB","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\/#primaryimage","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/ddd_1.jpg","contentUrl":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/ddd_1.jpg","width":3864,"height":2576,"caption":"ddd mjere"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/javnozdravstvena-vaznost-stetnika-i-vodeci-izazovi-u-njihovom-suzbijanju-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Naslovnica","item":"https:\/\/nzjz-split.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Javnozdravstvena va\u017enost \u0161tetnika"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#website","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/","name":"NZJZ SD\u017d","description":"Teaching Institute for Public Health, Split - Dalmatia County","publisher":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/nzjz-split.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-GB"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#organization","name":"Teaching Institute for Public Health, Split - Dalmatia County","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-GB","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/nzjz-sdz-favicon-bg.png","contentUrl":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/nzjz-sdz-favicon-bg.png","width":220,"height":220,"caption":"Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko - dalmatinske \u017eupanije"},"image":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/NzjzSdz"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#\/schema\/person\/d4edbad591a948af8cd09b72b624197f","name":"Ivana","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-GB","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/litespeed\/avatar\/f97b0586ae40a2bdc19519865286c20b.jpg?ver=1777486820","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/litespeed\/avatar\/f97b0586ae40a2bdc19519865286c20b.jpg?ver=1777486820","contentUrl":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/litespeed\/avatar\/f97b0586ae40a2bdc19519865286c20b.jpg?ver=1777486820","caption":"Ivana"}}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/30088","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=30088"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/30088\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30109,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/30088\/revisions\/30109"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/30091"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=30088"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=30088"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=30088"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}