{"id":31953,"date":"2026-10-07T10:34:54","date_gmt":"2026-10-07T08:34:54","guid":{"rendered":"https:\/\/nzjz-split.hr\/?p=31953"},"modified":"2026-10-07T11:20:50","modified_gmt":"2026-10-07T09:20:50","slug":"bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\/","title":{"rendered":"Bakterijske infekcije gornjeg respiratornog sustava"},"content":{"rendered":"<p class=\"has-medium-font-size wp-block-paragraph\"><strong>Uvod<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Respiratorne infekcije (RI) uzrokuje vi\u0161e od 500 razli\u010ditih vrsta ili tipova mikroorganizama. To su naj\u010de\u0161\u0107e infekcije kod ljudi, ali u zna\u010dajnom broju slu\u010dajeva s blagom klini\u010dkom slikom. Etiolo\u0161ka dijagnoza nekada se vrlo rijetko postavljala, me\u0111utim nakon pandemije COVID-19 i uvo\u0111enja novih dijagnosti\u010dkih metoda, danas se postavlja u zna\u010dajno ve\u0107em broju. Prema istra\u017eivanjima provedenim u nekim europskim zemljama, gotovo polovica ambulantno propisanih antibiotika daje se za lije\u010denje respiratornih infekcija, kao \u0161to su ka\u0161alj \/ bronhitis, faringitis i rinosinusitis, koje su u pravilu virusne etiologije. Primjena antibiotika u virusnim respiratornim infekcijama vi\u0161estruko je \u0161tetna. Mogu\u0107nosti sprje\u010davanja RI su ograni\u010dene, a najvi\u0161e smo to svi zajedno iskusili u pandemiji COVID-19.<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:17px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Infekcije respiratornog sustava obzirom na anatomsku gra\u0111u dijelimo na:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>infekcije <strong>gornjeg<\/strong> respiratornog sustava kao \u0161to su: prehlada (febrilni respiratorni katar), akutni rinosinusitis, faringitis \/ tonzilitis, laringitis i rijetke, ali ozbiljne bolesti poput difterije i pertusisa. Ovdje zbog anatomske povezanosti ubrajamo i konjunktivitis, sinusitis, otitis media i infekcije usne \u0161upljine, te<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-white-color has-text-color has-link-color wp-elements-1\"><\/li>\n\n\n\n<li>infekcije <strong>donjeg<\/strong> respiratornog sustava kao \u0161to su: akutni bronhitis, bronhiolitis (posebno kod dojen\u010dadi i male djece), pneumonija, cisti\u010dna fibroza, empijem, apsces plu\u0107a, itd.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<div style=\"height:37px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Infekcije gornjeg respiratornog sustava<\/strong> u preko 80 % slu\u010dajeva uzrokovane su virusima kao \u0161to su rinovirus, adenovirus, virus parainfluence, RSV (respiratorni sincicijski virus), virusi influence te koronavirusi. Odnos u\u010destalosti bakterijskih uzro\u010dnika u odnosu na virusne varira ovisno o metodologiji studija, dobi pacijenta i \/ ili godi\u0161njem dobu. Bakterije su rijetko primarni uzro\u010dnici, a \u010desto se na\u0111u kao sekundarna komplikacija virusnih infekcija, kao \u0161to je npr. slu\u010daj kod invazivnog mastoiditisa. Pandemija COVID-19 i protuepidemijske mjere koje su se tada primjenjivale u cijelom svijetu zna\u010dajno su promijenile cirkulaciju respiratornih patogena. Tako se 2020. smanjio broj o\u010dekivanih virusnih i bakterijskih infekcija, a nakon popu\u0161tanja mjera dolazi do njihovog ponovnog javljanja. Gljivice se rijetko na\u0111u kao primarni uzro\u010dnici ovih infekcija, naj\u010de\u0161\u0107e u usnoj \u0161upljini. Istra\u017eivanja i klini\u010dke smjernice navode viruse kao dominantne uzro\u010dnike ovih infekcija.<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:17px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Bakterijske infekcije gornjeg respiratornog sustava<\/strong> uklju\u010duju bakterijski faringitis, akutni bakterijski sinusitis, akutni otitis media (AOM) naj\u010de\u0161\u0107e kod djece, invazivne bolesti uzrokovane respiratornim bakterijama (npr. invazivna pneumokokna bolest), te rje\u0111e infekcije&nbsp; kao \u0161to su pertusis ili difterija koje se mogu javljati i u obliku epidemija u podru\u010djima sa slabije procijepljenom populacijom. Kod ve\u0107ine ovih infekcija na osnovu klini\u010dke slike ne mo\u017ee se sa sigurno\u0161\u0107u razlikovati virusnu od bakterijske etiologije bez dodatnih dijagnosti\u010dkih postupaka, me\u0111u kojima je vrlo va\u017ena mikrobiolo\u0161ka dijagnostika. Racionalna primjena antibiotika kako za respiratorne, tako i za ostale infekcije klju\u010dna je u sprje\u010davanju antimikrobne rezistencije, pa je stoga preporu\u010dljiva etiolo\u0161ka dijagnostika u svrhu ciljanog lije\u010denja.<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:17px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Naj\u010de\u0161\u0107i <strong>klini\u010dki sindromi<\/strong> u kojima treba razmi\u0161ljati o mogu\u0107im bakterijskim uzro\u010dnicima su:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Faringitis<\/strong> (upala \u017edrijela \/ tonzila):<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<div style=\"height:17px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Faringitis ve\u0107inom uzrokuju virusi, a od bakterija daleko naj\u010de\u0161\u0107i uzro\u010dnik je <em>Streptococcus pyogenes<\/em> ili beta hemoliti\u010dki streptokok skupine A (BHS-A) koji uzrokuje pribli\u017eno 20 &#8211; 30 % slu\u010dajeva faringitisa u djece (u dobi 5 &#8211; 15 godina). Kod odraslih se udio kre\u0107e izme\u0111u 5 i 15 %, ali kod njih postoji ve\u0107i rizik od invazivnih komplikacija, kao \u0161to su na primjer mastoiditis ili retrofaringealni apsces. Vrlo rijetko i druge bakterije mogu biti uzro\u010dnici. Ovo je razlog za provo\u0111enje mikrobiolo\u0161ke dijagnostike prema klini\u010dkim smjernicama. Mo\u017ee se raditi brzi antigenski test (BAT) za dokaz <em>Streptococcus pyogenes<\/em> ili kultura.<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:17px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Sinusitis<\/strong> (upala sinusa):<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<div style=\"height:17px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema nekim istra\u017eivanjima smatra se kako ve\u0107inu akutnih sinusitisa uzrokuju virusi. Prema smjernicama HDKM za bakteriolo\u0161ku dijagnostiku infekcija respiratornog sustava, sinusitise se mo\u017ee podijeliti na akutne i kroni\u010dne.<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:17px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Akutni sinusitis<\/em> etiolo\u0161ki mo\u017eemo podijeliti na:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>alergijski kojem obi\u010dno prethodi alergijski rinitis, zatim<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-white-color has-text-color has-link-color wp-elements-2\"><\/li>\n\n\n\n<li>izvanbolni\u010dki kod kojeg uzro\u010dnici mogu biti virusi, bakterije ili gljive, a \u010desto mogu biti mije\u0161ane infekcije (virusi i bakterije) i na kraju<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-white-color has-text-color has-link-color wp-elements-3\"><\/li>\n\n\n\n<li>bolni\u010dki kod kojeg su na \u017ealost \u010desto na\u0111u uzro\u010dnici bolni\u010dkih infekcija koji su u pravilu multiplo rezistentne bakterije.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<div style=\"height:37px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Kroni\u010dni sinusitis<\/em> mo\u017ee imati razli\u010ditu etiologiju, npr. kao posljedica kirur\u0161kog zahvata, ili prisustva nosnih polipa, a javlja se i kod imunodeficijentnih pacijenata.<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:17px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Akutni otitis media (AOM):<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<div style=\"height:17px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">AOM \u010desto nastaje kao komplikacija virusne infekcije gornjih di\u0161nih putova osobito u male djece (varira prema dobi). U sadr\u017eaju dobivenom iz srednjeg uha nakon puknu\u0107a bubnji\u0107a, ili napravljene paracenteze u pravilu se na\u0111u bakterije, ali u zna\u010dajnom broju slu\u010dajeva i virusi. Od bakterija osobito kod djece naj\u010de\u0161\u0107i uzro\u010dnici su <em>Streptococcus pneumoniae<\/em>, <em>Haemophilus influenzae<\/em> i <em>Moraella catarrhalis<\/em>. Rje\u0111e, bakterijski uzro\u010dnici mogu biti <em>Alloiococcus otitidis<\/em> (koji je na\u0111en i kao uzro\u010dnik akutnog sinusitisa), zatim <em>Staphylococcus aureus<\/em>, <em>Streptococcus pyogenes<\/em> i enterobakterije. Kod kroni\u010dne upale \u010desto su mije\u0161ane infekcije, a izme\u0111u ostalih bakterija kao uzro\u010dnika mogu se na\u0107i <em>S. aureus<\/em> &#8211; MRSA, <em>Pseudomonas aeruginosa<\/em> i anaerobne bakterije. Obzirom da je u pravilu te\u0161ko razlu\u010diti virusnu od bakterijske etiologije mikrobiolo\u0161ka dijagnostika AOM je va\u017ena i trebalo bi je raditi kad god je mogu\u0107e dobiti adekvatan uzorak sadr\u017eaja iz srednjeg uha.<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:17px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kolonizacija \/ klicono\u0161tvo<\/strong> oportunisti\u010dkih bakterija na sluznicama gornjeg respiratornog sustava mo\u017ee se na\u0107i kod dijela zdrave populacije. Tako npr. <em>Streptococcus pyogenes<\/em> (BHS-A) kolonizira \u017edrijelo 10 &#8211; 20 % zdrave \u0161kolske djece, dok je u odraslih to znatno rje\u0111e. Kod jedne tre\u0107ine osoba mla\u0111ih od 5 godina, a u nekim populacijama i kod preko 50 % djece, mo\u017ee se u nazofarinksu na\u0107i klicono\u0161tvo <em>Streptococcus pneumoniae<\/em>, <em>Haemophilus influenzae<\/em> ili <em>Moraxella catarrhalis<\/em>. Obzirom na anatomsku povezanost ove bakterije \u010desto mogu biti uzro\u010dnici upale srednjeg uha, sinusitisa ili egzacerbacije kroni\u010dnih bolesti. <em>Staphylococcus aureus<\/em> kolonizira vestibulum nosa kod otprilike 20 &#8211; 30 % ljudi u op\u0107oj populaciji, a mo\u017ee kolonizirati i ko\u017eu, \u017edrijelo i druge sluznice. Zna\u010daj klicono\u0161tva <em>S. aureus<\/em> (osobito MRSA) pove\u0107ava rizik od autoinfekcije npr. kod kirur\u0161kog zahvata, ili prijenosa u zdravstvenim ustanovama. Stoga je tra\u017eenje klicono\u0161tva <em>S. aureus<\/em> (MRSA) sve \u010de\u0161\u0107a pretraga u mikrobiolo\u0161kom laboratoriju.<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:17px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Naj\u010de\u0161\u0107i bakterijski uzro\u010dnici infekcija gornjeg respiratornog sustava su:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><em>Streptococcus pyogenes<\/em> (BHS-A) kao najva\u017eniji bakterijski uzro\u010dnik akutnog faringitisa kod djece i adolescenata.<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-white-color has-text-color has-link-color wp-elements-4\"><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><em>Streptococcus pneumoniae<\/em> (pneumokok) koji je \u010dest uzro\u010dnik akutnog otitis media (AOM), bakterijskog sinusitisa i nekih invazivnih bolesti povezivanih s di\u0161nim putovima.<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-white-color has-text-color has-link-color wp-elements-5\"><\/li>\n\n\n\n<li><em>Haemophilus influenzae<\/em> (HI)i ne samo tip-B (HI-B): va\u017ean kod AOM i akutnog sinusitisa.<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-white-color has-text-color has-link-color wp-elements-6\"><\/li>\n\n\n\n<li><em>Moraxella catarrhalis<\/em> koja je \u010dest uzro\u010dnik AOM i akutnog sinusitisa (osobito kod djece).<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<div style=\"height:37px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111u rijetkim bakterijskim uzro\u010dnicima infekcija gornjeg respiratornog sustava navest \u0107emo neke na koje ne bi smjeli zaboraviti obzirom na rijetku pojavu takvih infekcija, barem u Hrvatskoj:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><em>Bordetella pertussis<\/em>, ili <em>Corynebacterium diphtheriae<\/em>, koji se rijetko javljaju u zemljama s visokim cijepnim statusom, a mogu uzrokovati specifi\u010dne klini\u010dke slike koje mogu biti dosta te\u0161ke.<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-white-color has-text-color has-link-color wp-elements-7\"><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>U Hrvatskoj (a i u nekim Europskim zemljama) se tijekom 2023. i 2024. pojavila epidemija hripavca koji se godinama prije toga javljao samo sporadi\u010dno. U navedene dvije godine prema podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj su zabilje\u017eene 6.654 oboljele osobe. U NZJZ SD\u017d-u od rujna 2023. zapo\u010delo je testiranje na pertusis molekularnom metodom (PCR). Od tada pa do kraja 2024. napravljeno je 16.321 testiranje i bilo je 2.338 pozitivnih nalaza.<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-white-color has-text-color has-link-color wp-elements-8\"><\/li>\n\n\n\n<li><strong><em>Mycoplasma pneumoniae<\/em><\/strong> mo\u017ee (u gornjem di\u0161nom sustavu) uzrokovati faringitis, ali \u010de\u0161\u0107e uzrokuje infekcije donjeg di\u0161nog sustava.<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-white-color has-text-color has-link-color wp-elements-9\"><\/li>\n\n\n\n<li><em>Staphylococcus aureus<\/em> u gornjem di\u0161nom sustavu mo\u017ee biti uzro\u010dnik infekcije, ali naj\u010de\u0161\u0107e ako do\u0111e do komplikacija, a ne kao primarni uzro\u010dnik.<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-white-color has-text-color has-link-color wp-elements-10\"><\/li>\n\n\n\n<li>Od mogu\u0107ih i u Hrvatskoj izuzetno rijetkih bakterijskih uzro\u010dnika navest \u0107emo neke koji se, mogu na\u0107i u mikrobiolo\u0161kom nalazu &#8211; npr: <em>Klebsiella ozaenae<\/em> kao uzro\u010dnik ozene i <em>Klebsiella rhinoscleromatis<\/em> kao uzro\u010dnik rinoskleroma, <em>Neisseria gonorrhoeae<\/em> kao uzro\u010dnik gonokoknog faringitisa, te spiroheta <em>Borrelia vincentii<\/em> u kombinaciji s anaerobnim fuziformnim \u0161tapi\u0107ima kao uzro\u010dnici Vincentove angine.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<div style=\"height:37px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uzorci za mikrobiolo\u0161ku dijagnostiku bakterijskih infekcija gornjeg respiratornog sustava prema klini\u010dkim sindromima uz neke napomene za lije\u010dnike ordinarijuse su:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Bris konjunktive<\/strong> &#8211; kako smo ranije rekli ovdje ga ubrajamo zbog anatomske povezanosti. Uzro\u010dnik konjunktivitisa je naj\u010de\u0161\u0107e virus, a rijetko mo\u017ee biti neka od bakterija, koje ina\u010de uzrokuju respiratorne infekcije. Me\u0111utim vrlo rijetko, primjerice u slu\u010daju sumnje na klamidijsku infekciju ili gonokoknu infekciju novoro\u0111en\u010deta, potrebno je zatra\u017eiti ciljanu obradu uzorka.<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-white-color has-text-color has-link-color wp-elements-11\"><\/li>\n\n\n\n<li><strong>Bris nosa<\/strong> prema smjernicama nije uzorak za dijagnostiku infekcije, osim izuzetno kod dvije vrlo rijetke bolesti &#8211; ozene i rinoskleroma. S druge strane ovaj uzorak se preporu\u010duje u svrhu tra\u017eenja klicono\u0161tva <em>Staphylococcus aureus<\/em> (MRSA) prilikom preoperativne obrade ili u slu\u010dajevima tvrdokornih piodermija.<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-white-color has-text-color has-link-color wp-elements-12\"><\/li>\n\n\n\n<li><strong>Bris nazofarinksa<\/strong> kao ni bris nosa nije uzorak za dijagnostiku bakterijske infekcije, \u010dak ni kod sumnje na pertusis, jer metoda kultivacije daje lo\u0161e rezultate, me\u0111utim ve\u0107ina laboratorija danas koristi molekularnu metodu (PCR). Iz brisa nazofarinksa mo\u017ee se dobiti uzro\u010dnika difterije ili meningokokno klicono\u0161tvo, ali i u tim slu\u010dajevima je potrebno zatra\u017eiti ciljanu obradu uzorka.<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-white-color has-text-color has-link-color wp-elements-13\"><\/li>\n\n\n\n<li><strong>Punktat sinusa<\/strong> je invazivna metoda koja se rijetko primjenjuje u slu\u010daju sinusitisa i to prvenstveno u terapijske svrhe, ali materijal dobiven ovim na\u010dinom je dobar uzorak za mikrobiolo\u0161ku dijagnostiku.<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-white-color has-text-color has-link-color wp-elements-14\"><\/li>\n\n\n\n<li><strong>Timpanocentezom<\/strong> dobivena teku\u0107ina ili uzeta brisom nakon perforacije bubnji\u0107a, odli\u010dni su uzorci za mikrobiolo\u0161ku dijagnostiku AOM, dok brisovi nazofarinksa ili vanjskog zvukovoda nisu dobri uzorci.<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-white-color has-text-color has-link-color wp-elements-15\"><\/li>\n\n\n\n<li><strong>Bris \u017edrijela<\/strong> je uzorak u kojem prvenstveno tra\u017eimo <em>Streptococcus pyogenes<\/em>. Vrlo rijetko mo\u017eemo dokazati difteriju, gonokokni faringitis, Vincentovu anginu ili tra\u017eiti klicono\u0161tvo meningokoka, a u tim slu\u010dajevima jako je va\u017eno zatra\u017eiti ciljanu pretragu.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<div style=\"height:37px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mikrobilo\u0161ku dijagnostiku uzoraka iz <strong>usne \u0161upljine<\/strong> obzirom na anatomsku povezanost mo\u017eemo svrstati i u respiratorni i u probavni sustav. Bris usne \u0161upljine u pravilu se \u0161alje na mikolo\u0161ku obradu, jer je u usnoj \u0161upljini (ne ra\u010dunaju\u0107i tonzile i farinks) naj\u010de\u0161\u0107a infekcija kandidijaza. \u010ce\u0161\u0107e se javlja kod imunokompromitiranih bolesnika, a ponekad i poslije antibiotske terapije. Bakterije kao uzro\u010dnici infekcija u usnoj \u0161upljini mogu se (rijetko) javiti kod sijaloadenitisa pripadaju\u0107ih \u017elijezda slinovnica. U podru\u010dju zubi i desni, bakterije uzrokuju dentalni karijes koji se javlja kao posljedica biofilma zbog lo\u0161ije oralne higijene, zatim gingivitis i parodontitis, te odontogene apscese. Bakteriolo\u0161ka dijagnostika ovih stanja se rijetko tra\u017ei jer se u pravilu radi o mije\u0161anim infekcijama koje uklju\u010duju i anaerobne bakterije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Epidemiolo\u0161ki gledano za vrijeme trajanja pandemije COVID-19 do\u0161lo je do promjena u o\u010dekivanoj pojavnosti vi\u0161e virusnih i bakterijskih respiratornih infekcija, a isto tako i nakon pandemije. Primjerice u sezoni 2020. \/ 2021. do\u0161lo je do naglog pada laboratorijski potvr\u0111enih slu\u010dajeva gripe (i zbog uvo\u0111enja protuepidemijskih mjera). Osim navedenog, zabilje\u017een je i zna\u010dajan pad broja invazivnih bakterijskih bolesti (<em>Streptococcus pneumoniae<\/em>, <em>Haemophilus influenzae<\/em>, <em>Streptococcus pyogenes<\/em>) u mnogim zemljama. Smanjene su i komplikacije poput AOM-a i broj hospitalizacija djece zbog infekcija gornjih di\u0161nih putova. Nakon popu\u0161tanja mjera (2021. &#8211; 2023.), do\u0161lo je do \u201epovratka\u201c respiratornih virusa, a infekcije su se pojavljivale vrlo neuobi\u010dajeno, obzirom na do tada o\u010dekivano sezonsko javljanje. U pojedinim regijama zabilje\u017een je i pove\u0107ani broj invazivnih bakterijskih bolesti (npr. uzrokovanih sa <em>Streptococcus pyogenes<\/em>). Prema podacima Odbora za pra\u0107enje rezistencije bakterija na antibiotike u RH-a, <em>Streptococcus pyogenes<\/em> je nakon izuzetno niske incidencije tijekom 2020. i 2021. pokazao nagli porast u 2022., a u 2023. incidencija je uvelike nadi\u0161la i onu iz razdoblja prije epidemije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U navedenom razdoblju do\u0161lo je do zna\u010dajnih promjena i u radu Slu\u017ebe za klini\u010dku mikrobiologiju NZJZ SD\u017d-a. Primjerice u 2020. zna\u010dajno je smanjen broj testova na gripu, a nije zabilje\u017een nijedan pozitivan nalaz. Nakon uvo\u0111enja molekularne metode (PCR) u dijagnostici COVID-19 od po\u010detnih tridesetak testova dnevno u prvih nekoliko mjeseci, u slijede\u0107ih par godina do\u0161li smo do brojke od preko 2.000 testiranih svaki dan. Broj mnogih drugih pretraga u istom je periodu bio smanjen. Tako se npr. broj uzoraka brisa \u017edrijela na kulturu <em>S. pyogenes<\/em> prepolovio s proporcionalnim smanjenjem pozitivnih nalaza (Slika 1.).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Interesantno je da je rezistencija na eritromicin i klindamicin u tom razdoblju bila zna\u010dajno ve\u0107a, a sljede\u0107ih nekoliko godina s pove\u0107anjem broja pacijenata i pozitivnih nalaza taj se postotak vratio na ranije vrijednosti (Slika 2).<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:17px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full is-resized\"><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" width=\"584\" height=\"313\" src=\"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/image-1.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-31955\" style=\"aspect-ratio:1.865814696485623;width:584px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/image-1.png 584w, https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/image-1-18x10.png 18w\" sizes=\"(max-width: 584px) 100vw, 584px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<div style=\"height:7px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center wp-block-paragraph\"><strong>Slika 1.<\/strong> Broj uzoraka brisa \u017edrijela i pozitivnih nalaza <em>S. pyogenes<\/em> u NZJZ SD\u017d-u, u razdoblju 2015. &#8211; 2024.<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:37px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full is-resized\"><img decoding=\"async\" width=\"584\" height=\"308\" src=\"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/image.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-31954\" style=\"aspect-ratio:1.896103896103896;width:584px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/image.png 584w, https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/image-18x9.png 18w\" sizes=\"(max-width: 584px) 100vw, 584px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<div style=\"height:7px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center wp-block-paragraph\"><strong>Slika 2.<\/strong> Udio rezistencija <em>S. pyogenes<\/em> na eritromicin i klindamicin u NZJZ SD\u017d-u, u razdoblju 2014. &#8211; 2024.<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:17px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Etiolo\u0161ka dijagnostika infekcija respiratornog sustava prije pandemije COVID-19 provodila se u zna\u010dajno manjem opsegu nego danas. Za vrijeme trajanja pandemije, veliki broj laboratorija nabavio je novu opremu, pove\u0107ao svoje kapacitete i uveo nove testove, prvenstveno za molekularnu dijagnostiku (PCR), \u0161to je dovelo do ve\u0107e dostupnosti molekularnog testiranja za respiratorne patogene. Tako se u NZJZ SD\u017d-u osim rutinskih metoda danas standardno radi multiplex PCR koji sadr\u017ei panel za dijagnostiku respiratornih virusa i bakterijskih uzro\u010dnika nespecifi\u010dnih pneumonija.<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:37px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"has-medium-font-size wp-block-paragraph\"><strong>Zaklju\u010dak<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bakterijske infekcije gornjeg respiratornog sustava va\u017eno je prepoznati, jer je u ukupnom broju ovih infekcija velika ve\u0107ina virusne etiologije. Klju\u010dno je razlikovati (klini\u010dki i dijagnosti\u010dki) koji pacijenti imaju bakterijsku bolest koja zahtijeva antibiotik od onih koji u pravilu zahtijevaju samo simptomatsko lije\u010denje. Pandemija COVID-19 zna\u010dajno je promijenila epidemiologiju respiratornih patogena, ali i laboratorijskog testiranja. U po\u010detku je do\u0161lo do smanjenja broja mnogih uobi\u010dajenih infekcija, a kasnije i do promjena u osjetljivosti, te ponegdje i do porasta invazivnih bakterijskih bolesti. Racionalna dijagnostika, ciljano propisivanje antibiotika i kontinuirani nadzor klju\u010dni su instrumenti s ciljem zaustavljanja porasta antimikrobne rezistencije.<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:37px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Vinko Zorani\u0107, dr. med., spec. med. mikrobiologije s parasitologijom<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Slu\u017eba za klini\u010dku mikrobiologiju NZJZ SD\u017d<\/strong><\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:47px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Reference<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Gessner, A., Klimek, L., Kuchar, E., Stelzmueller, I., Fal, A. M., &amp; Kardos, P. (2023). <em>Potential Saving of Antibiotics for Respiratory Infections in Several European Countries: Insights from Market Research Data<\/em>. <em>Antibiotics<\/em>, 12(7), 1174.<br>doi: 10.3390\/antibiotics12071174 <a href=\"https:\/\/www.mdpi.com\/2079-6382\/12\/7\/1174?utm_source=chatgpt.com\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">mdpi.com+1<\/a><\/li>\n\n\n\n<li>Bosch AATM. <em>Viral and Bacterial Interactions in the Upper Respiratory Tract<\/em>. Rev. (2013). <a href=\"https:\/\/pmc.ncbi.nlm.nih.gov\/articles\/PMC3542149\/?utm_source=chatgpt.com\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">PMC<\/a><\/li>\n\n\n\n<li>Smith SS et al. <em>The prevalence of bacterial infection in acute rhinosinusitis.<\/em> (2014). <a href=\"https:\/\/pmc.ncbi.nlm.nih.gov\/articles\/PMC4192102\/?utm_source=chatgpt.com\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">PMC<\/a><\/li>\n\n\n\n<li>Pellegrino R. <em>Acute pharyngitis in children and adults.<\/em> (2023). <a href=\"https:\/\/pmc.ncbi.nlm.nih.gov\/articles\/PMC10746578\/?utm_source=chatgpt.com\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">PMC<\/a><\/li>\n\n\n\n<li>Jama-Kmiecik A. <em>Pathogens Causing Upper Respiratory Tract Infections in\u2026<\/em> (2016). <a href=\"https:\/\/pmc.ncbi.nlm.nih.gov\/articles\/PMC7122309\/?utm_source=chatgpt.com\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">PMC<\/a><\/li>\n\n\n\n<li>Global Burden of Disease \/ Lancet: <em>Global, regional, and national burden of upper respiratory infections<\/em> (GBD analyses 1990\u20132021; 2024\/2025). <a href=\"https:\/\/www.healthdata.org\/research-analysis\/library\/global-regional-and-national-burden-upper-respiratory-infections-and?utm_source=chatgpt.com\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">HealthData+1<\/a><\/li>\n\n\n\n<li>DeBoer DL. <em>Acute Sinusitis &#8211; StatPearls (2023).<\/em> <a href=\"https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/books\/NBK547701\/?utm_source=chatgpt.com\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">NCBI<\/a><\/li>\n\n\n\n<li>Choi SY et al. <em>The Impact of the COVID-19 Pandemic on Otitis Media<\/em> (2022). <a href=\"https:\/\/pmc.ncbi.nlm.nih.gov\/articles\/PMC9696639\/?utm_source=chatgpt.com\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">PMC<\/a><\/li>\n\n\n\n<li>Prasad N. et al. <em>Changes in the Incidence of Invasive Bacterial Disease during the COVID-19 Pandemic<\/em> (2023). <a href=\"https:\/\/pubmed.ncbi.nlm.nih.gov\/36723871\/?utm_source=chatgpt.com\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">PubMed<\/a><\/li>\n\n\n\n<li>CDC &#8211; <em>Increase in Invasive Group A Strep Infections, 2022\u20132023<\/em> (status update). <a href=\"https:\/\/archive.cdc.gov\/www_cdc_gov\/groupastrep\/igas-infections-investigation.html?utm_source=chatgpt.com\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">CDC Archive<\/a><\/li>\n\n\n\n<li>Dunbar R. <em>Impact of COVID-19 on the clinical microbiology laboratory<\/em> (Editorial, 2022). <a href=\"https:\/\/pmc.ncbi.nlm.nih.gov\/articles\/PMC9531327\/?utm_source=chatgpt.com\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">PMC<\/a><\/li>\n\n\n\n<li>Hrvatski izvje\u0161taji (HZJZ &#8211; izvje\u0161taji o gripi 2021. \/ 2022.; izvje\u0161\u0107a o rezistenciji u RH 2021). <a href=\"https:\/\/www.hzjz.hr\/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti\/gripa-u-hrvatskoj-u-sezoni-2021-2022-18-tjedan\/?utm_source=chatgpt.com\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">hzjz.hr+1<\/a><\/li>\n\n\n\n<li>HZJZ &#8211; \u201eHripavac u Hrvatskoj (13. 12. 2024.)\u201c (tablica dobne raspodjele; kumulativno 1. 1. 2023. &#8211; 13. 12. 2024.: <strong>6 654<\/strong>).<\/li>\n\n\n\n<li>Prista\u0161 I, Abram M, Bubonja \u0160onje M, Ti\u0107ac B, Vu\u010dkovi\u0107 D, Tambi\u0107 Andra\u0161evi\u0107 A, <em>Bakteriolo\u0161ka dijagnostika infekcija di\u0161nog sustava<\/em> (Velja\u010da, 2015.)<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<div style=\"height:17px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Uvod Respiratorne infekcije (RI) uzrokuje vi\u0161e od 500 razli\u010ditih vrsta ili tipova mikroorganizama. To su naj\u010de\u0161\u0107e infekcije kod ljudi, ali u zna\u010dajnom broju slu\u010dajeva s blagom klini\u010dkom slikom. Etiolo\u0161ka dijagnoza nekada se vrlo rijetko postavljala, me\u0111utim nakon pandemije COVID-19 i uvo\u0111enja novih dijagnosti\u010dkih metoda, danas se postavlja u zna\u010dajno ve\u0107em broju. Prema istra\u017eivanjima provedenim u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":25207,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[95],"tags":[],"class_list":["post-31953","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-javnozdravstvene-teme"],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v28.4 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>NZJZ SD\u017d - Bakterijske infekcije gornjeg respiratornog sustava<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_GB\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"NZJZ SD\u017d - Bakterijske infekcije gornjeg respiratornog sustava\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"NZJZ SD\u017d\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/NzjzSdz\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2026-10-07T08:34:54+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2026-10-07T09:20:50+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/virusi_bakterije.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1280\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"1043\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Ivana\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Ivana\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Estimated reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"14 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Ivana\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/d4edbad591a948af8cd09b72b624197f\"},\"headline\":\"Bakterijske infekcije gornjeg respiratornog sustava\",\"datePublished\":\"2026-10-07T08:34:54+00:00\",\"dateModified\":\"2026-10-07T09:20:50+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\\\/\"},\"wordCount\":2547,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/12\\\/virusi_bakterije.jpg\",\"articleSection\":[\"Javnozdravstvene teme\"],\"inLanguage\":\"en-GB\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\\\/\",\"name\":\"NZJZ SD\u017d - Bakterijske infekcije gornjeg respiratornog sustava\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/12\\\/virusi_bakterije.jpg\",\"datePublished\":\"2026-10-07T08:34:54+00:00\",\"dateModified\":\"2026-10-07T09:20:50+00:00\",\"description\":\"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-GB\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-GB\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/12\\\/virusi_bakterije.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/12\\\/virusi_bakterije.jpg\",\"width\":1280,\"height\":1043,\"caption\":\"virusi i bakterije\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Naslovnica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Bakterijske infekcije gornjeg respiratornog sustava\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/\",\"name\":\"NZJZ SD\u017d\",\"description\":\"Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko - dalmatinske \u017eupanije\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-GB\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#organization\",\"name\":\"Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko - dalmatinske \u017eupanije\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-GB\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/05\\\/nzjz-sdz-favicon-bg.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/05\\\/nzjz-sdz-favicon-bg.png\",\"width\":220,\"height\":220,\"caption\":\"Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko - dalmatinske \u017eupanije\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/NzjzSdz\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/d4edbad591a948af8cd09b72b624197f\",\"name\":\"Ivana\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-GB\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/litespeed\\\/avatar\\\/f97b0586ae40a2bdc19519865286c20b.jpg?ver=1791401610\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/litespeed\\\/avatar\\\/f97b0586ae40a2bdc19519865286c20b.jpg?ver=1791401610\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/litespeed\\\/avatar\\\/f97b0586ae40a2bdc19519865286c20b.jpg?ver=1791401610\",\"caption\":\"Ivana\"}}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"NZJZ SD\u017d - Bakterijske infekcije gornjeg respiratornog sustava","description":"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\/","og_locale":"en_GB","og_type":"article","og_title":"NZJZ SD\u017d - Bakterijske infekcije gornjeg respiratornog sustava","og_description":"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.","og_url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\/","og_site_name":"NZJZ SD\u017d","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/NzjzSdz","article_published_time":"2026-10-07T08:34:54+00:00","article_modified_time":"2026-10-07T09:20:50+00:00","og_image":[{"width":1280,"height":1043,"url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/virusi_bakterije.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Ivana","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Ivana","Estimated reading time":"14 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\/"},"author":{"name":"Ivana","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#\/schema\/person\/d4edbad591a948af8cd09b72b624197f"},"headline":"Bakterijske infekcije gornjeg respiratornog sustava","datePublished":"2026-10-07T08:34:54+00:00","dateModified":"2026-10-07T09:20:50+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\/"},"wordCount":2547,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/virusi_bakterije.jpg","articleSection":["Javnozdravstvene teme"],"inLanguage":"en-GB","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/nzjz-split.hr\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\/","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\/","name":"NZJZ SD\u017d - Bakterijske infekcije gornjeg respiratornog sustava","isPartOf":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/virusi_bakterije.jpg","datePublished":"2026-10-07T08:34:54+00:00","dateModified":"2026-10-07T09:20:50+00:00","description":"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-GB","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/nzjz-split.hr\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-GB","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\/#primaryimage","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/virusi_bakterije.jpg","contentUrl":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/virusi_bakterije.jpg","width":1280,"height":1043,"caption":"virusi i bakterije"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/bakterijske-infekcije-gornjeg-respiratornog-sustava\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Naslovnica","item":"https:\/\/nzjz-split.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Bakterijske infekcije gornjeg respiratornog sustava"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#website","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/","name":"NZJZ SD\u017d","description":"Teaching Institute for Public Health, Split - Dalmatia County","publisher":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/nzjz-split.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-GB"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#organization","name":"Teaching Institute for Public Health, Split - Dalmatia County","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-GB","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/nzjz-sdz-favicon-bg.png","contentUrl":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/nzjz-sdz-favicon-bg.png","width":220,"height":220,"caption":"Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko - dalmatinske \u017eupanije"},"image":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/NzjzSdz"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#\/schema\/person\/d4edbad591a948af8cd09b72b624197f","name":"Ivana","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-GB","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/litespeed\/avatar\/f97b0586ae40a2bdc19519865286c20b.jpg?ver=1791401610","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/litespeed\/avatar\/f97b0586ae40a2bdc19519865286c20b.jpg?ver=1791401610","contentUrl":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/litespeed\/avatar\/f97b0586ae40a2bdc19519865286c20b.jpg?ver=1791401610","caption":"Ivana"}}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/31953","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=31953"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/31953\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31962,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/31953\/revisions\/31962"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/25207"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=31953"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=31953"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=31953"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}