{"id":31964,"date":"2026-10-07T12:09:31","date_gmt":"2026-10-07T10:09:31","guid":{"rendered":"https:\/\/nzjz-split.hr\/?p=31964"},"modified":"2026-10-07T12:09:32","modified_gmt":"2026-10-07T10:09:32","slug":"akrilamid-skriveni-rizik","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/akrilamid-skriveni-rizik\/","title":{"rendered":"Akrilamid – skriveni rizik"},"content":{"rendered":"

Akrilamid, skriveni rizik u slasnom pe\u010denom i pr\u017eenom obroku<\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

U dana\u0161nje vrijeme prehrambene su navike, posebno mladih ljudi, takve da se vrlo \u010desto konzumira hrana iz objekata brze prehrane (engl. fast food<\/em>). Namirnice se u objektima brze prehrane vrlo \u010desto pripremaju pr\u017eenjem i pe\u010denjem, a upravo takav na\u010din pripreme hrane bogate ugljikohidratima mo\u017ee biti izvor visokih koncentracija akrilamida.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Akrilamid<\/strong><\/p>\n\n\n\n

 Akrilamid je u \u010distom obliku bijeli kristal bez mirisa, koji je dobro topiv u vodi i polarnim otapalima.<\/p>\n\n\n\n

\"formula\"<\/figure>\n\n\n\n

Slika 1.<\/strong> Kemijska struktura akrilamida (Badanjak Sabolovi\u0107 i Rimac Brn\u010di\u0107, 2016.) (1)<\/sup><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Akrilamid nastaje ponajprije u namirnicama bogatim ugljikohidratima, osobito onima koje sadr\u017ee puno \u0161kroba poput krumpira, keksa, kruha, te koji se pripremaju na visokim temperaturama – primjerice pr\u017eenjem, pe\u010denjem u pe\u0107nici, pe\u010denjem na \u017earu ili tostiranjem.<\/p>\n\n\n\n

Kroz povijest je akrilamid (C\u2083H\u2085NO) bio poznat kao niskomolekularni organski spoj koji se pojavljivao u industriji, posebice u proizvodnji polimera i pro\u010di\u0161\u0107avanju vode.<\/p>\n\n\n\n

Sumnje o njegovoj \u0161tetnosti pojavile su se u listopadu 1997. kada su stanovnici poluotoka Bj\u00e4re u jugozapadnoj \u0160vedskoj primijetili neobi\u010dne pojave – kod krava se iznenada pojavila paraliza i ugibanje, a u uzgojnim bazenima pojavile su se mrtve ribe koje su plutale na povr\u0161ini.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje uzroka je usmjerilo pa\u017enju na izgradnju velikog \u017eeljezni\u010dkog tunela kroz Hallands\u00e5s, podru\u010dje porozne stijene ispresijecane rasjedima. Naime, tijekom radova izvo\u0111a\u010di su se suo\u010davali s ozbiljnim problemima zbog pukotina koje su uzrokovale prodor vode, a koje su sanirali ubrizgavanjem sredstva za brtvljenje Rhoca-Gil, koje je sadr\u017eavalo toksi\u010dni akrilamid. Ubrizgano je oko 1.400 tona sredstva za brtvljenje koje je prouzro\u010dilo kontaminaciju podzemnih i povr\u0161inskih voda u okolnom poljoprivrednom podru\u010dju, a radnici su prijavljivali neurolo\u0161ke simptome poput utrnulosti. Zbog straha od daljnje kontaminacije poduzete su drasti\u010dne mjere: mlijeko i mlije\u010dni proizvodi su uni\u0161tavani, povr\u0107e je ostavljano na poljima, a stoka je bila uklonjena i spaljena. Uslijedili su prosvjedi, sudski postupci i ostavke politi\u010dkih i industrijskih \u010delnika. Iako nisu zabilje\u017eene izravne ljudske \u017ertve, zabrinutost je ostala zbog mogu\u0107ih dugoro\u010dnih posljedica izlo\u017eenosti akrilamidu, koji Me\u0111unarodna agencija za istra\u017eivanje raka (IARC) klasificira kao vjerojatni kancerogen za ljude.(2)<\/p>\n\n\n\n

Tijekom narednih godina \u0160vedska je nastavila prou\u010davati akrilamid, te je dana 24. travnja 2002. Swedish National Food Administration<\/em> (\u0160vedska nacionalna uprava za hranu), zajedno sa skupinom istra\u017eiva\u010da sa Stockholm University, upozorila javnost na mogu\u0107e zdravstvene rizike povezane s konzumacijom pr\u017eene i pe\u010dene hrane poput krumpira i kruha. Naime, istra\u017eivanja su pokazala da se i u termi\u010dki obra\u0111enoj hrani bogatoj \u0161krobom mogu stvoriti visoke razine akrilamida, \u010dak i do 500 puta ve\u0107e nego \u0161to je dopu\u0161teno u pitkoj vodi prema standardima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).(3)<\/p>\n\n\n\n

Znanstveni odbor za hranu Europske komisije (Scientific Committee on Food<\/em>) 3. srpnja 2002. razmatrao je nova saznanja o prisutnosti akrilamida u hrani i njihove posljedice za sigurnost hrane. Povod su bila istra\u017eivanja objavljena u \u0160vedskoj u travnju 2002., koja su pokazala da se akrilamid mo\u017ee stvarati tijekom toplinske obrade hrane, osobito pri pr\u017eenju i pe\u010denju \u0161krobom bogatih namirnica. Iako je akrilamid ve\u0107 dugo poznat kao industrijska kemikalija s toksi\u010dnim svojstvima, otkri\u0107e da nastaje u hrani tijekom kuhanja bilo je novo. Istra\u017eivanja su pokazala da se najvi\u0161e razine pojavljuju u pr\u017eenim krumpiri\u0107ima, \u010dipsu, pe\u010denim proizvodima od krumpira, keksima, krekerima i \u017eitaricama za doru\u010dak, dok u sirovoj ili kuhanoj hrani nije prona\u0111en. Procjene su pokazale da prosje\u010dni unos akrilamida hranom u razvijenim zemljama iznosi pribli\u017eno 0,3 – 0,8 \u00b5g \/ kg tjelesne mase dnevno, pri \u010demu djeca i mladi mogu imati ve\u0107i unos zbog ve\u0107e konzumacije grickalica.<\/p>\n\n\n\n

Toksikolo\u0161ka istra\u017eivanja pokazuju da se akrilamid brzo apsorbira u organizmu, mo\u017ee uzrokovati o\u0161te\u0107enja \u017eiv\u010danog sustava (periferna neuropatija), te u pokusima na \u017eivotinjama izaziva tumore u vi\u0161e organa. Tako\u0111er ima genotoksi\u010dna svojstva, odnosno mo\u017ee o\u0161tetiti DNA, \u0161to je povezano s njegovim metabolitom glicidamidom. Zbog takvih svojstava International Agency for Research on Cancer<\/em> (IARC<\/em>) je akrilamid klasificirala kao vjerojatno kancerogen za ljude (skupina 2A). Ipak, dostupni epidemiolo\u0161ki podaci kod ljudi jo\u0161 nisu dovoljni da se to\u010dno procijeni rizik od raka zbog unosa akrilamida hranom.<\/p>\n\n\n\n

Odbor je zaklju\u010dio da je rije\u010d o postoje\u0107em, ali ranije neprepoznatom riziku, a ne o novoj tvari u prehrambenom lancu. Zbog njegove dokazane genotoksi\u010dnosti i kancerogenosti koja je dokazana na \u017eivotinjama nije postavljen PDU (Prihvatljivi dnevni unos – koli\u010dina tvari koja se mo\u017ee konzumirati cijeli \u017eivot bez \u0161tetnih u\u010dinaka). Preporu\u010duje se primjena na\u010dela smanjenja izlo\u017eenosti na najni\u017eu razumno mogu\u0107u razinu (ALARA princip – As Low As Reasonably Achievable<\/em>), te daljnja istra\u017eivanja o mehanizmima nastanka akrilamida u hrani. Tako\u0111er se preporu\u010duje izbjegavanje pretjeranog pr\u017eenja ili pe\u010denja hrane, umjerena konzumacija pr\u017eene i masne hrane, te uravnote\u017eena prehrana s mnogo vo\u0107a i povr\u0107a. Poseban naglasak stavljen je na potrebu za me\u0111unarodnom suradnjom i dodatnim istra\u017eivanjima kako bi se razvile metode za smanjenje stvaranja akrilamida u prehrambenoj industriji i ku\u0107anstvima.(4)<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Proces nastajanja akrilamida<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Glavni mehanizam nastanka akrilamida u hrani povezan je s Maillardovom reakcijom, kemijskim procesom izme\u0111u aminokiselina i reduciraju\u0107ih \u0161e\u0107era koji se odvija tijekom zagrijavanja hrane bogate ugljikohidratima. Aminokiselina asparagin, reagira s glukozom ili fruktozom pri visokim temperaturama, pri \u010demu dolazi do stvaranja akrilamida. Proces uklju\u010duje vi\u0161e me\u0111ukoraka, uklju\u010duju\u0107i formiranje Schiffove baze i njezinu daljnju razgradnju. Koli\u010dina nastalog akrilamida ovisi o temperaturi, vremenu obrade, sadr\u017eaju \u0161e\u0107era i aminokiselina u hrani koja se obra\u0111uje, koli\u010dini vlage te pH vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to u\u0111e u organizam, akrilamid se brzo razgra\u0111uje i ve\u0107inom izlu\u010duje unutar jednog dana, bez zna\u010dajnog zadr\u017eavanja u tijelu. Ipak, mo\u017ee se vezati za DNA, \u0161to upu\u0107uje na mogu\u0107nost o\u0161te\u0107enja genetskog materijala i potencijalni kancerogeni u\u010dinak, osobito kroz promjene na kromosomima. Iako za ljude nema dovoljno jasnih dokaza, istra\u017eivanja na \u017eivotinjama pokazuju da mo\u017ee imati \u0161tetne u\u010dinke na razvoj, \u017eiv\u010dani sustav i reprodukciju. (5)<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Izvori izlo\u017eenosti akrilamidu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Najve\u0107i rizik uno\u0161enja visokih koncentracija akrilamida prehranom su pe\u010deni i pr\u017eeni proizvodi od krumpira, razne vrste kruha, \u017eitarice za doru\u010dak, pekarski proizvodi, pr\u017eena kava, zamjena za kavu, grickalice, te dje\u010dja hrana. Osim prehrane, profesionalna izlo\u017eenost u industriji te pu\u0161enje duhana dodatno pove\u0107avaju rizik izlo\u017eenosti akrilamidu.  <\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Zakonski propisi<\/strong><\/p>\n\n\n\n

 Zakonska regulativa Europske unije o akrilamidu je Uredba (EU) 2017\/2158 \u043ed 20. studenog 2017. o uspostavi mjera za ubla\u017eavanje u\u010dinaka i razina referentnih vrijednosti radi smanjenja prisutnosti akrilamida u hrani. Kao \u0161to je ve\u0107 iz naziva Uredbe vidljivo, Uredba ne postavlja najve\u0107e dopu\u0161tene koncentracije akrilamida u odre\u0111enim vrstama namirnica nego propisuje tzv. referentne razine i mjere za smanjenje akrilamida u hrani kojih bi se subjekti u poslovanju s hranom trebali dr\u017eati. Razine akrilamida mogu se smanjiti pristupom u kojem se ubla\u017eavaju u\u010dinci, kao \u0161to je provedba dobre higijenske prakse i primjena postupaka koji se temelje na na\u010delima analize opasnosti i kriti\u010dnih kontrolnih to\u010daka (HACCP).<\/p>\n\n\n\n

Glavni naputci prethodno navedene Uredbe kako smanjiti ili ubla\u017eiti u\u010dinak akrilamida su:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  1. Odabir sirovina: koristiti sorte, npr. krumpira s manjim koli\u010dinama reduciraju\u0107ih \u0161e\u0107era, te krumpire koji su pravilno skladi\u0161teni i transportirani \u00a0(na temperaturama vi\u0161im od 6o<\/sup>C i dovoljne vla\u017enosti).<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n
      \n
    1. Smanjenje vremena pr\u017eenja i pe\u010denja<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n
        \n
      1. Smanjenje temperature pr\u017eenja i pe\u010denja daje proizvode svjetlije boje kao \u0161to je preporuka (zlatno-\u017euta boja, a ne tamnosme\u0111a). Kontrolom boje gotovog proizvoda mo\u017ee se utjecati na sadr\u017eaj akrilamida.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n
        <\/div>\n\n\n\n

        Preporuka je pr\u017eiti krumpir na temperaturi 160 – 175 \u00b0C, te pe\u0107i krumpir na temperaturi 180 – 220 \u00b0C, a ne na vi\u0161im temperaturama kako se ne bi prepekao (pe\u0107i do zlatno \u017eute boje, a ne tamno sme\u0111e).<\/p>\n\n\n\n

        \"krumpir\"<\/figure>\n\n\n\n
        <\/div>\n\n\n\n
          \n
        • Ispiranje krumpira i namakanje prije pr\u017eenja i pe\u010denja (na taj na\u010din se pove\u0107ava koli\u010dina vode u krumpiru). Udio vlage u kona\u010dnom proizvodu ne smije biti manji od 1,0 %.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
            \n
          • Upotreba enzima asparaginaze za smanjenje nastanka akrilamida.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
              \n
            • Za fine pekarske proizvode razmotriti blago sni\u017eavanje pH-vrijednosti dodatkom kiselih sastojaka ili produ\u017eiti fermentaciju. Pripremati tijesta s ve\u0107om koli\u010dinom vlage i ve\u0107om debljinom jer se u njima onda razvija manje akrilamida nego u tankim i suhim proizvodima.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
              <\/div>\n\n\n\n
              \"kroasan\"<\/figure>\n\n\n\n
              <\/div>\n\n\n\n
                \n
              1. Provoditi redovite, periodi\u010dne analize koli\u010dine akrilamida u namirnicama, te uspore\u0111ivati s referentnim vrijednostima zadanim u Uredbi. Ukoliko su analizom dobivene vrijednosti akrilamida ve\u0107e od referentnih vrijednosti, subjekti u poslovanju s hranom trebaju preispitati mjere za ubla\u017eavanje u\u010dinaka akrilamida, te ponoviti analizu. Akrilamid \u010desto nije mogu\u0107e potpuno ukloniti, ali se odabirom sirovine i na\u010dinom pripreme namirnica mo\u017ee bitno utjecati na koncentraciju akrilamida u gotovom proizvodu.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n
                \"prepe\u010denac\"<\/figure>\n\n\n\n
                <\/div>\n\n\n\n

                U skladu s definicijom iz Uredbe Vije\u0107a (EEZ) br. 315\/93 akrilamid je kontaminant, te stoga predstavlja opasnost kemijske naravi u prehrambenom lancu. (6)<\/p>\n\n\n\n

                U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko dalmatinske \u017eupanije, u Slu\u017ebi za zdravstvenu ekologiju, na Odjelu za kemijske analize hrane i predmeta op\u0107e uporabe analize hrane na sadr\u017eaj akrilamida provode se od 2020. U tom periodu je tehnikom LC MS\/MS-a (teku\u0107inska kromatografija s tandemskom masenom spektrometrijom) analizirano vi\u0161e od 2000 uzoraka hrane (pe\u010denih i pr\u017eenih krumpira, kruha, finih pekarskih proizvoda, kave itd.). U oko 5% uzoraka koncentracija akrilamida bila je ve\u0107a od propisanih referentnih vrijednosti iz Uredbe 2017\/ 2158 \u043ed 20. studenog 2017. o uspostavi mjera za ubla\u017eavanje u\u010dinaka i razina referentnih vrijednosti radi smanjenja prisutnosti akrilamida u hrani. U velikom broju uzoraka, a posebno u proizvodima od krumpira, koncentracije akrilamida su bile blizu zakonski propisanih referentnih vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n

                Akrilamid je va\u017ean problem u sigurnosti hrane jer je \u0161iroko prisutan i mo\u017ee imati \u0161tetne u\u010dinke na zdravlje. Budu\u0107i da nastaje tijekom uobi\u010dajenih i \u010destih na\u010dina pripreme hrane, njegovu izlo\u017eenost te\u0161ko je u potpunosti izbje\u0107i. Mladi ljudi danas \u010desto konzumiraju hranu iz fast food objekata, poput pomfrita, \u010dipsa i raznih pr\u017eenih proizvoda, koji mogu sadr\u017eavati pove\u0107ane koli\u010dine akrilamida zbog na\u010dina pripreme na visokim temperaturama. Takve prehrambene navike mogu dovesti do ve\u0107eg unosa akrilamida u organizam, osobito ako se takva hrana konzumira redovito.<\/p>\n\n\n\n

                Zbog toga je va\u017eno dodatno informirati mlade o tome kako nastaje akrilamid i koje su njegove mogu\u0107e dugoro\u010dne posljedice za zdravlje. Edukacija o zdravijim na\u010dinima prehrane i pripreme hrane mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju izlo\u017eenosti, te potaknuti dono\u0161enje boljih prehrambenih izbora.<\/p>\n\n\n\n

                Postoji opravdana zabrinutost vezana za konzumaciju hrane s pove\u0107anim sadr\u017eajem akrilamida zbog mogu\u0107ih dugoro\u010dnih posljedica, pa je va\u017eno primjenjivati mjere za njegovo smanjenje i informirati potro\u0161a\u010de. Zato su potrebna daljnja istra\u017eivanja i redovita kontrola kako bi se bolje razumjeli njegovi u\u010dinci i razvile u\u010dinkovitije strategije za smanjenje njegove prisutnosti u hrani.<\/p>\n\n\n\n

                <\/div>\n\n\n\n

                Sanja Lueti\u0107, dipl. ing. kemije<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                Slu\u017eba za zdravstvenu ekologiju NZJZ SD\u017d<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                <\/div>\n\n\n\n

                Literatura:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                1.  Beljan S. Akrilamidi u pekarskim proizvodima. 2017.<\/p>\n\n\n\n

                2.  Reynolds T. Acrylamide and Cancer: Tunnel Leak in Sweden Prompted Studies. CancerSpectrum Knowledge Environment. 2002 Jun 19;94(12):876\u20138. doi:10.1093\/jnci\/94.12.876<\/p>\n\n\n\n

                3.  L\u00d6FSTEDT RE. Science Communication and the Swedish Acrylamide \u2018Alarm\u2019. J Health Commun. 2003 Sep;8(5):407\u201332. doi:10.1080\/713852123<\/p>\n\n\n\n

                4.  Opinion of the Scientific Committee on Food on new findings regarding the presence of acrylamide in food. 2002.<\/p>\n\n\n\n

                5.  Dearfield KL, Abernathy CO, Ottley MS, Brantner JH, Hayes PF. Acrylamide: its metabolism, developmental and reproductive effects, genotoxicity, and carcinogenicity. Mutation Research\/Reviews in Genetic Toxicology. 1988 Jan;195(1):45\u201377. doi:10.1016\/0165-1110(88)90015-2<\/p>\n\n\n\n

                6.  UREDBA KOMISIJE (EU) 2017\/2158 \u043ed 20. studenog 2017. o uspostavi mjera za ubla\u017eavanje u\u010dinaka i razina referentnih vrijednosti radi smanjenja prisutnosti akrilamida u hrani.<\/p>\n\n\n\n

                <\/div>\n\n\n\n

                <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                Akrilamid, skriveni rizik u slasnom pe\u010denom i pr\u017eenom obroku U dana\u0161nje vrijeme prehrambene su navike, posebno mladih ljudi, takve da se vrlo \u010desto konzumira hrana iz objekata brze prehrane (engl. fast food). Namirnice se u objektima brze prehrane vrlo \u010desto pripremaju pr\u017eenjem i pe\u010denjem, a upravo takav na\u010din pripreme hrane bogate ugljikohidratima mo\u017ee biti izvor […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":31922,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[95],"tags":[],"class_list":["post-31964","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-javnozdravstvene-teme"],"yoast_head":"\nNZJZ SD\u017d - Akrilamid - skriveni rizik<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/akrilamid-skriveni-rizik\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_GB\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"NZJZ SD\u017d - Akrilamid - skriveni rizik\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/akrilamid-skriveni-rizik\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"NZJZ SD\u017d\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/NzjzSdz\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2026-10-07T10:09:31+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2026-10-07T10:09:32+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/s_l_3.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"800\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"645\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Ivana\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Ivana\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Estimated reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"11 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/akrilamid-skriveni-rizik\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/akrilamid-skriveni-rizik\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Ivana\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/d4edbad591a948af8cd09b72b624197f\"},\"headline\":\"Akrilamid – skriveni rizik\",\"datePublished\":\"2026-10-07T10:09:31+00:00\",\"dateModified\":\"2026-10-07T10:09:32+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/akrilamid-skriveni-rizik\\\/\"},\"wordCount\":1984,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/akrilamid-skriveni-rizik\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/10\\\/s_l_3.png\",\"articleSection\":[\"Javnozdravstvene teme\"],\"inLanguage\":\"en-GB\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/akrilamid-skriveni-rizik\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/akrilamid-skriveni-rizik\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/akrilamid-skriveni-rizik\\\/\",\"name\":\"NZJZ SD\u017d - Akrilamid - skriveni rizik\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/akrilamid-skriveni-rizik\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/akrilamid-skriveni-rizik\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/10\\\/s_l_3.png\",\"datePublished\":\"2026-10-07T10:09:31+00:00\",\"dateModified\":\"2026-10-07T10:09:32+00:00\",\"description\":\"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/akrilamid-skriveni-rizik\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-GB\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/akrilamid-skriveni-rizik\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-GB\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/akrilamid-skriveni-rizik\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/10\\\/s_l_3.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/10\\\/s_l_3.png\",\"width\":2817,\"height\":2271,\"caption\":\"kroasan\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/akrilamid-skriveni-rizik\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Naslovnica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Akrilamid – skriveni rizik\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/\",\"name\":\"NZJZ SD\u017d\",\"description\":\"Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko - dalmatinske \u017eupanije\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-GB\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#organization\",\"name\":\"Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko - dalmatinske \u017eupanije\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-GB\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/05\\\/nzjz-sdz-favicon-bg.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/05\\\/nzjz-sdz-favicon-bg.png\",\"width\":220,\"height\":220,\"caption\":\"Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko - dalmatinske \u017eupanije\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/NzjzSdz\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/d4edbad591a948af8cd09b72b624197f\",\"name\":\"Ivana\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-GB\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/litespeed\\\/avatar\\\/f97b0586ae40a2bdc19519865286c20b.jpg?ver=1790796806\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/litespeed\\\/avatar\\\/f97b0586ae40a2bdc19519865286c20b.jpg?ver=1790796806\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/litespeed\\\/avatar\\\/f97b0586ae40a2bdc19519865286c20b.jpg?ver=1790796806\",\"caption\":\"Ivana\"}}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"NZJZ SD\u017d - Akrilamid - skriveni rizik","description":"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/akrilamid-skriveni-rizik\/","og_locale":"en_GB","og_type":"article","og_title":"NZJZ SD\u017d - Akrilamid - skriveni rizik","og_description":"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.","og_url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/akrilamid-skriveni-rizik\/","og_site_name":"NZJZ SD\u017d","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/NzjzSdz","article_published_time":"2026-10-07T10:09:31+00:00","article_modified_time":"2026-10-07T10:09:32+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/s_l_3.png","width":800,"height":645,"type":"image\/png"}],"author":"Ivana","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Ivana","Estimated reading time":"11 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/akrilamid-skriveni-rizik\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/akrilamid-skriveni-rizik\/"},"author":{"name":"Ivana","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#\/schema\/person\/d4edbad591a948af8cd09b72b624197f"},"headline":"Akrilamid – skriveni rizik","datePublished":"2026-10-07T10:09:31+00:00","dateModified":"2026-10-07T10:09:32+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/akrilamid-skriveni-rizik\/"},"wordCount":1984,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/akrilamid-skriveni-rizik\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/s_l_3.png","articleSection":["Javnozdravstvene teme"],"inLanguage":"en-GB","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/nzjz-split.hr\/akrilamid-skriveni-rizik\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/akrilamid-skriveni-rizik\/","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/akrilamid-skriveni-rizik\/","name":"NZJZ SD\u017d - Akrilamid - skriveni rizik","isPartOf":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/akrilamid-skriveni-rizik\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/akrilamid-skriveni-rizik\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/s_l_3.png","datePublished":"2026-10-07T10:09:31+00:00","dateModified":"2026-10-07T10:09:32+00:00","description":"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/akrilamid-skriveni-rizik\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-GB","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/nzjz-split.hr\/akrilamid-skriveni-rizik\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-GB","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/akrilamid-skriveni-rizik\/#primaryimage","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/s_l_3.png","contentUrl":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/s_l_3.png","width":2817,"height":2271,"caption":"kroasan"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/akrilamid-skriveni-rizik\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Naslovnica","item":"https:\/\/nzjz-split.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Akrilamid – skriveni rizik"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#website","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/","name":"NZJZ SD\u017d","description":"Teaching Institute for Public Health, Split - Dalmatia County","publisher":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/nzjz-split.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-GB"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#organization","name":"Teaching Institute for Public Health, Split - Dalmatia County","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-GB","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/nzjz-sdz-favicon-bg.png","contentUrl":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/nzjz-sdz-favicon-bg.png","width":220,"height":220,"caption":"Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko - dalmatinske \u017eupanije"},"image":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/NzjzSdz"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#\/schema\/person\/d4edbad591a948af8cd09b72b624197f","name":"Ivana","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-GB","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/litespeed\/avatar\/f97b0586ae40a2bdc19519865286c20b.jpg?ver=1790796806","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/litespeed\/avatar\/f97b0586ae40a2bdc19519865286c20b.jpg?ver=1790796806","contentUrl":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/litespeed\/avatar\/f97b0586ae40a2bdc19519865286c20b.jpg?ver=1790796806","caption":"Ivana"}}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/31964","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=31964"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/31964\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31973,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/31964\/revisions\/31973"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/31922"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=31964"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=31964"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=31964"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}