{"id":32379,"date":"2026-11-04T14:05:26","date_gmt":"2026-11-04T13:05:26","guid":{"rendered":"https:\/\/nzjz-split.hr\/?p=32379"},"modified":"2026-11-04T14:05:27","modified_gmt":"2026-11-04T13:05:27","slug":"akrilamid-skriveni-rizik-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/akrilamid-skriveni-rizik-2\/","title":{"rendered":"Akrilamid – skriveni rizik"},"content":{"rendered":"

Akrilamid, skriveni rizik u slasnom pe\u010denom i pr\u017eenom obroku<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U dana\u0161nje vrijeme prehrambene su navike, posebno mladih ljudi, takve da se vrlo \u010desto konzumira hrana iz objekata brze prehrane (engl. fast food<\/em>). Namirnice se u objektima brze prehrane vrlo \u010desto pripremaju pr\u017eenjem i pe\u010denjem, a upravo takav na\u010din pripreme hrane bogate ugljikohidratima mo\u017ee biti izvor visokih koncentracija akrilamida.<\/p>\n\n\n\n

Akrilamid<\/strong><\/p>\n\n\n\n

 Akrilamid je u \u010distom obliku bijeli kristal bez mirisa, koji je dobro topiv u vodi i polarnim otapalima.<\/p>\n\n\n\n

\"formula\"<\/figure>\n\n\n\n

Slika 1.<\/strong> Kemijska struktura akrilamida (Badanjak Sabolovi\u0107 i Rimac Brn\u010di\u0107, 2016.) (1)<\/p>\n\n\n\n

Akrilamid nastaje ponajprije u namirnicama bogatim ugljikohidratima, osobito onima koje sadr\u017ee puno \u0161kroba poput krumpira, keksa, kruha, te koji se pripremaju na visokim temperaturama \u2013 primjerice pr\u017eenjem, pe\u010denjem u pe\u0107nici, pe\u010denjem na \u017earu ili tostiranjem.<\/p>\n\n\n\n

Kroz povijest je akrilamid (C\u2083H\u2085NO) bio poznat kao niskomolekularni organski spoj koji se pojavljivao u industriji, posebice u proizvodnji polimera i pro\u010di\u0161\u0107avanju vode.<\/p>\n\n\n\n

Sumnje o njegovoj \u0161tetnosti pojavile su se u listopadu 1997. kada su stanovnici poluotoka Bj\u00e4re u jugozapadnoj \u0160vedskoj primijetili neobi\u010dne pojave \u2013 kod krava se iznenada pojavila paraliza i ugibanje, a u uzgojnim bazenima pojavile su se mrtve ribe koje su plutale na povr\u0161ini.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje uzroka je usmjerilo pa\u017enju na izgradnju velikog \u017eeljezni\u010dkog tunela kroz Hallands\u00e5s, podru\u010dje porozne stijene ispresijecane rasjedima. Naime, tijekom radova izvo\u0111a\u010di su se suo\u010davali s ozbiljnim problemima zbog pukotina koje su uzrokovale prodor vode, a koje su sanirali ubrizgavanjem sredstva za brtvljenje Rhoca-Gil, koje je sadr\u017eavalo toksi\u010dni akrilamid. Ubrizgano je oko 1.400 tona sredstva za brtvljenje koje je prouzro\u010dilo kontaminaciju podzemnih i povr\u0161inskih voda u okolnom poljoprivrednom podru\u010dju, a radnici su prijavljivali neurolo\u0161ke simptome poput utrnulosti. Zbog straha od daljnje kontaminacije poduzete su drasti\u010dne mjere: mlijeko i mlije\u010dni proizvodi su uni\u0161tavani, povr\u0107e je ostavljano na poljima, a stoka je bila uklonjena i spaljena. Uslijedili su prosvjedi, sudski postupci i ostavke politi\u010dkih i industrijskih \u010delnika. Iako nisu zabilje\u017eene izravne ljudske \u017ertve, zabrinutost je ostala zbog mogu\u0107ih dugoro\u010dnih posljedica izlo\u017eenosti akrilamidu, koji Me\u0111unarodna agencija za istra\u017eivanje raka (IARC) klasificira kao vjerojatni kancerogen za ljude.(2)<\/p>\n\n\n\n

Tijekom narednih godina \u0160vedska je nastavila prou\u010davati akrilamid, te je dana 24. travnja 2002. Swedish National Food Administration<\/em> (\u0160vedska nacionalna uprava za hranu), zajedno sa skupinom istra\u017eiva\u010da sa Stockholm University, upozorila javnost na mogu\u0107e zdravstvene rizike povezane s konzumacijom pr\u017eene i pe\u010dene hrane poput krumpira i kruha. Naime, istra\u017eivanja su pokazala da se i u termi\u010dki obra\u0111enoj hrani bogatoj \u0161krobom mogu stvoriti visoke razine akrilamida, \u010dak i do 500 puta ve\u0107e nego \u0161to je dopu\u0161teno u pitkoj vodi prema standardima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).(3)<\/p>\n\n\n\n

Znanstveni odbor za hranu Europske komisije (Scientific Committee on Food<\/em>) 3. srpnja 2002. razmatrao je nova saznanja o prisutnosti akrilamida u hrani i njihove posljedice za sigurnost hrane. Povod su bila istra\u017eivanja objavljena u \u0160vedskoj u travnju 2002., koja su pokazala da se akrilamid mo\u017ee stvarati tijekom toplinske obrade hrane, osobito pri pr\u017eenju i pe\u010denju \u0161krobom bogatih namirnica. Iako je akrilamid ve\u0107 dugo poznat kao industrijska kemikalija s toksi\u010dnim svojstvima, otkri\u0107e da nastaje u hrani tijekom kuhanja bilo je novo. Istra\u017eivanja su pokazala da se najvi\u0161e razine pojavljuju u pr\u017eenim krumpiri\u0107ima, \u010dipsu, pe\u010denim proizvodima od krumpira, keksima, krekerima i \u017eitaricama za doru\u010dak, dok u sirovoj ili kuhanoj hrani nije prona\u0111en. Procjene su pokazale da prosje\u010dni unos akrilamida hranom u razvijenim zemljama iznosi pribli\u017eno 0,3 \u2013 0,8 \u00b5g \/ kg tjelesne mase dnevno, pri \u010demu djeca i mladi mogu imati ve\u0107i unos zbog ve\u0107e konzumacije grickalica.<\/p>\n\n\n\n

Toksikolo\u0161ka istra\u017eivanja pokazuju da se akrilamid brzo apsorbira u organizmu, mo\u017ee uzrokovati o\u0161te\u0107enja \u017eiv\u010danog sustava (periferna neuropatija), te u pokusima na \u017eivotinjama izaziva tumore u vi\u0161e organa. Tako\u0111er ima genotoksi\u010dna svojstva, odnosno mo\u017ee o\u0161tetiti DNA, \u0161to je povezano s njegovim metabolitom glicidamidom. Zbog takvih svojstava International Agency for Research on Cancer<\/em> (IARC<\/em>) je akrilamid klasificirala kao vjerojatno kancerogen za ljude (skupina 2A). Ipak, dostupni epidemiolo\u0161ki podaci kod ljudi jo\u0161 nisu dovoljni da se to\u010dno procijeni rizik od raka zbog unosa akrilamida hranom.<\/p>\n\n\n\n

Odbor je zaklju\u010dio da je rije\u010d o postoje\u0107em, ali ranije neprepoznatom riziku, a ne o novoj tvari u prehrambenom lancu. Zbog njegove dokazane genotoksi\u010dnosti i kancerogenosti koja je dokazana na \u017eivotinjama nije postavljen PDU (Prihvatljivi dnevni unos \u2013 koli\u010dina tvari koja se mo\u017ee konzumirati cijeli \u017eivot bez \u0161tetnih u\u010dinaka). Preporu\u010duje se primjena na\u010dela smanjenja izlo\u017eenosti na najni\u017eu razumno mogu\u0107u razinu (ALARA princip \u2013 As Low As Reasonably Achievable<\/em>), te daljnja istra\u017eivanja o mehanizmima nastanka akrilamida u hrani. Tako\u0111er se preporu\u010duje izbjegavanje pretjeranog pr\u017eenja ili pe\u010denja hrane, umjerena konzumacija pr\u017eene i masne hrane, te uravnote\u017eena prehrana s mnogo vo\u0107a i povr\u0107a. Poseban naglasak stavljen je na potrebu za me\u0111unarodnom suradnjom i dodatnim istra\u017eivanjima kako bi se razvile metode za smanjenje stvaranja akrilamida u prehrambenoj industriji i ku\u0107anstvima.(4)<\/p>\n\n\n\n

Proces nastajanja akrilamida<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Glavni mehanizam nastanka akrilamida u hrani povezan je s Maillardovom reakcijom, kemijskim procesom izme\u0111u aminokiselina i reduciraju\u0107ih \u0161e\u0107era koji se odvija tijekom zagrijavanja hrane bogate ugljikohidratima. Aminokiselina asparagin, reagira s glukozom ili fruktozom pri visokim temperaturama, pri \u010demu dolazi do stvaranja akrilamida. Proces uklju\u010duje vi\u0161e me\u0111ukoraka, uklju\u010duju\u0107i formiranje Schiffove baze i njezinu daljnju razgradnju. Koli\u010dina nastalog akrilamida ovisi o temperaturi, vremenu obrade, sadr\u017eaju \u0161e\u0107era i aminokiselina u hrani koja se obra\u0111uje, koli\u010dini vlage te pH vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to u\u0111e u organizam, akrilamid se brzo razgra\u0111uje i ve\u0107inom izlu\u010duje unutar jednog dana, bez zna\u010dajnog zadr\u017eavanja u tijelu. Ipak, mo\u017ee se vezati za DNA, \u0161to upu\u0107uje na mogu\u0107nost o\u0161te\u0107enja genetskog materijala i potencijalni kancerogeni u\u010dinak, osobito kroz promjene na kromosomima. Iako za ljude nema dovoljno jasnih dokaza, istra\u017eivanja na \u017eivotinjama pokazuju da mo\u017ee imati \u0161tetne u\u010dinke na razvoj, \u017eiv\u010dani sustav i reprodukciju. (5)<\/p>\n\n\n\n

Izvori izlo\u017eenosti akrilamidu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Najve\u0107i rizik uno\u0161enja visokih koncentracija akrilamida prehranom su pe\u010deni i pr\u017eeni proizvodi od krumpira, razne vrste kruha, \u017eitarice za doru\u010dak, pekarski proizvodi, pr\u017eena kava, zamjena za kavu, grickalice, te dje\u010dja hrana. Osim prehrane, profesionalna izlo\u017eenost u industriji te pu\u0161enje duhana dodatno pove\u0107avaju rizik izlo\u017eenosti akrilamidu.  <\/p>\n\n\n\n

Zakonski propisi<\/strong><\/p>\n\n\n\n

 Zakonska regulativa Europske unije o akrilamidu je Uredba (EU) 2017\/2158 \u043ed 20. studenog 2017. o uspostavi mjera za ubla\u017eavanje u\u010dinaka i razina referentnih vrijednosti radi smanjenja prisutnosti akrilamida u hrani. Kao \u0161to je ve\u0107 iz naziva Uredbe vidljivo, Uredba ne postavlja najve\u0107e dopu\u0161tene koncentracije akrilamida u odre\u0111enim vrstama namirnica nego propisuje tzv. referentne razine i mjere za smanjenje akrilamida u hrani kojih bi se subjekti u poslovanju s hranom trebali dr\u017eati. Razine akrilamida mogu se smanjiti pristupom u kojem se ubla\u017eavaju u\u010dinci, kao \u0161to je provedba dobre higijenske prakse i primjena postupaka koji se temelje na na\u010delima analize opasnosti i kriti\u010dnih kontrolnih to\u010daka (HACCP).<\/p>\n\n\n\n

Glavni naputci prethodno navedene Uredbe kako smanjiti ili ubla\u017eiti u\u010dinak akrilamida su:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  1. Odabir sirovina: koristiti sorte, npr. krumpira s manjim koli\u010dinama reduciraju\u0107ih \u0161e\u0107era, te krumpire koji su pravilno skladi\u0161teni i transportirani \u00a0(na temperaturama vi\u0161im od 6o<\/sup>C i dovoljne vla\u017enosti).<\/li>\n\n\n\n
  2. Smanjenje vremena pr\u017eenja i pe\u010denja<\/li>\n\n\n\n
  3. Smanjenje temperature pr\u017eenja i pe\u010denja daje proizvode svjetlije boje kao \u0161to je preporuka (zlatno-\u017euta boja, a ne tamnosme\u0111a). Kontrolom boje gotovog proizvoda mo\u017ee se utjecati na sadr\u017eaj akrilamida.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

    Preporuka je pr\u017eiti krumpir na temperaturi 160 \u2013 175 \u00b0C, te pe\u0107i krumpir na temperaturi 180 \u2013 220 \u00b0C, a ne na vi\u0161im temperaturama kako se ne bi prepekao (pe\u0107i do zlatno \u017eute boje, a ne tamno sme\u0111e).<\/p>\n\n\n\n

    \"krumpir\"<\/figure>\n\n\n\n
      \n
    • Ispiranje krumpira i namakanje prije pr\u017eenja i pe\u010denja (na taj na\u010din se pove\u0107ava koli\u010dina vode u krumpiru). Udio vlage u kona\u010dnom proizvodu ne smije biti manji od 1,0 %.<\/li>\n\n\n\n
    • Upotreba enzima asparaginaze za smanjenje nastanka akrilamida.<\/li>\n\n\n\n
    • Za fine pekarske proizvode razmotriti blago sni\u017eavanje pH-vrijednosti dodatkom kiselih sastojaka ili produ\u017eiti fermentaciju. Pripremati tijesta s ve\u0107om koli\u010dinom vlage i ve\u0107om debljinom jer se u njima onda razvija manje akrilamida nego u tankim i suhim proizvodima.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
      \"kroasan\"<\/figure>\n\n\n\n
        \n
      1. Provoditi redovite, periodi\u010dne analize koli\u010dine akrilamida u namirnicama, te uspore\u0111ivati s referentnim vrijednostima zadanim u Uredbi. Ukoliko su analizom dobivene vrijednosti akrilamida ve\u0107e od referentnih vrijednosti, subjekti u poslovanju s hranom trebaju preispitati mjere za ubla\u017eavanje u\u010dinaka akrilamida, te ponoviti analizu. Akrilamid \u010desto nije mogu\u0107e potpuno ukloniti, ali se odabirom sirovine i na\u010dinom pripreme namirnica mo\u017ee bitno utjecati na koncentraciju akrilamida u gotovom proizvodu.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n
        \"prepe\u010denac\"<\/figure>\n\n\n\n

        U skladu s definicijom iz Uredbe Vije\u0107a (EEZ) br. 315\/93 akrilamid je kontaminant, te stoga predstavlja opasnost kemijske naravi u prehrambenom lancu. (6)<\/p>\n\n\n\n

        U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko dalmatinske \u017eupanije, u Slu\u017ebi za zdravstvenu ekologiju, na Odjelu za kemijske analize hrane i predmeta op\u0107e uporabe analize hrane na sadr\u017eaj akrilamida provode se od 2020. U tom periodu je tehnikom LC MS\/MS-a (teku\u0107inska kromatografija s tandemskom masenom spektrometrijom) analizirano vi\u0161e od 2000 uzoraka hrane (pe\u010denih i pr\u017eenih krumpira, kruha, finih pekarskih proizvoda, kave itd.). U oko 5% uzoraka koncentracija akrilamida bila je ve\u0107a od propisanih referentnih vrijednosti iz Uredbe 2017\/ 2158 \u043ed 20. studenog 2017. o uspostavi mjera za ubla\u017eavanje u\u010dinaka i razina referentnih vrijednosti radi smanjenja prisutnosti akrilamida u hrani. U velikom broju uzoraka, a posebno u proizvodima od krumpira, koncentracije akrilamida su bile blizu zakonski propisanih referentnih vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n

        Akrilamid je va\u017ean problem u sigurnosti hrane jer je \u0161iroko prisutan i mo\u017ee imati \u0161tetne u\u010dinke na zdravlje. Budu\u0107i da nastaje tijekom uobi\u010dajenih i \u010destih na\u010dina pripreme hrane, njegovu izlo\u017eenost te\u0161ko je u potpunosti izbje\u0107i. Mladi ljudi danas \u010desto konzumiraju hranu iz fast food objekata, poput pomfrita, \u010dipsa i raznih pr\u017eenih proizvoda, koji mogu sadr\u017eavati pove\u0107ane koli\u010dine akrilamida zbog na\u010dina pripreme na visokim temperaturama. Takve prehrambene navike mogu dovesti do ve\u0107eg unosa akrilamida u organizam, osobito ako se takva hrana konzumira redovito.<\/p>\n\n\n\n

        Zbog toga je va\u017eno dodatno informirati mlade o tome kako nastaje akrilamid i koje su njegove mogu\u0107e dugoro\u010dne posljedice za zdravlje. Edukacija o zdravijim na\u010dinima prehrane i pripreme hrane mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju izlo\u017eenosti, te potaknuti dono\u0161enje boljih prehrambenih izbora.<\/p>\n\n\n\n

        Postoji opravdana zabrinutost vezana za konzumaciju hrane s pove\u0107anim sadr\u017eajem akrilamida zbog mogu\u0107ih dugoro\u010dnih posljedica, pa je va\u017eno primjenjivati mjere za njegovo smanjenje i informirati potro\u0161a\u010de. Zato su potrebna daljnja istra\u017eivanja i redovita kontrola kako bi se bolje razumjeli njegovi u\u010dinci i razvile u\u010dinkovitije strategije za smanjenje njegove prisutnosti u hrani.<\/p>\n\n\n\n

        Sanja Lueti\u0107, dipl. ing. kemije<\/strong><\/p>\n\n\n\n

        Slu\u017eba za zdravstvenu ekologiju NZJZ SD\u017d<\/strong><\/p>\n\n\n\n

        Literatura:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

        1.  Beljan S. Akrilamidi u pekarskim proizvodima. 2017.<\/p>\n\n\n\n

        2.  Reynolds T. Acrylamide and Cancer: Tunnel Leak in Sweden Prompted Studies. CancerSpectrum Knowledge Environment. 2002 Jun 19;94(12):876\u20138. doi:10.1093\/jnci\/94.12.876<\/p>\n\n\n\n

        3.  L\u00d6FSTEDT RE. Science Communication and the Swedish Acrylamide \u2018Alarm\u2019. J Health Commun. 2003 Sep;8(5):407\u201332. doi:10.1080\/713852123<\/p>\n\n\n\n

        4.  Opinion of the Scientific Committee on Food on new findings regarding the presence of acrylamide in food. 2002.<\/p>\n\n\n\n

        5.  Dearfield KL, Abernathy CO, Ottley MS, Brantner JH, Hayes PF. Acrylamide: its metabolism, developmental and reproductive effects, genotoxicity, and carcinogenicity. Mutation Research\/Reviews in Genetic Toxicology. 1988 Jan;195(1):45\u201377. doi:10.1016\/0165-1110(88)90015-2<\/p>\n\n\n\n

        6.  UREDBA KOMISIJE (EU) 2017\/2158 \u043ed 20. studenog 2017. o uspostavi mjera za ubla\u017eavanje u\u010dinaka i razina referentnih vrijednosti radi smanjenja prisutnosti akrilamida u hrani.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

        Akrilamid, skriveni rizik u slasnom pe\u010denom i pr\u017eenom obroku U dana\u0161nje vrijeme prehrambene su navike, posebno mladih ljudi, takve da se vrlo \u010desto konzumira hrana iz objekata brze prehrane (engl. fast food). Namirnice se u objektima brze prehrane vrlo \u010desto pripremaju pr\u017eenjem i pe\u010denjem, a upravo takav na\u010din pripreme hrane bogate ugljikohidratima mo\u017ee biti izvor […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":31922,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[95],"tags":[],"class_list":["post-32379","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-javnozdravstvene-teme"],"yoast_head":"\nNZJZ SD\u017d - Akrilamid - skriveni rizik<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/akrilamid-skriveni-rizik-2\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_GB\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"NZJZ SD\u017d - Akrilamid - skriveni rizik\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/akrilamid-skriveni-rizik-2\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"NZJZ SD\u017d\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/NzjzSdz\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2026-11-04T13:05:26+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2026-11-04T13:05:27+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/s_l_3.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"800\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"645\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Marijana\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Marijana\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Estimated reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"11 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/akrilamid-skriveni-rizik-2\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/akrilamid-skriveni-rizik-2\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Marijana\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/e52cad7bfa5529dac02f3b50be5905b5\"},\"headline\":\"Akrilamid – skriveni rizik\",\"datePublished\":\"2026-11-04T13:05:26+00:00\",\"dateModified\":\"2026-11-04T13:05:27+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/akrilamid-skriveni-rizik-2\\\/\"},\"wordCount\":1977,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/akrilamid-skriveni-rizik-2\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/10\\\/s_l_3.png\",\"articleSection\":[\"Javnozdravstvene teme\"],\"inLanguage\":\"en-GB\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/akrilamid-skriveni-rizik-2\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/akrilamid-skriveni-rizik-2\\\/\",\"name\":\"NZJZ SD\u017d - Akrilamid - skriveni rizik\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/akrilamid-skriveni-rizik-2\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/akrilamid-skriveni-rizik-2\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/10\\\/s_l_3.png\",\"datePublished\":\"2026-11-04T13:05:26+00:00\",\"dateModified\":\"2026-11-04T13:05:27+00:00\",\"description\":\"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/akrilamid-skriveni-rizik-2\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-GB\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/akrilamid-skriveni-rizik-2\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-GB\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/akrilamid-skriveni-rizik-2\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/10\\\/s_l_3.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/10\\\/s_l_3.png\",\"width\":2817,\"height\":2271,\"caption\":\"kroasan\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/akrilamid-skriveni-rizik-2\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Naslovnica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Akrilamid – skriveni rizik\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/\",\"name\":\"NZJZ SD\u017d\",\"description\":\"Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko - dalmatinske \u017eupanije\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-GB\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#organization\",\"name\":\"Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko - dalmatinske \u017eupanije\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-GB\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/05\\\/nzjz-sdz-favicon-bg.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/05\\\/nzjz-sdz-favicon-bg.png\",\"width\":220,\"height\":220,\"caption\":\"Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko - dalmatinske \u017eupanije\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/NzjzSdz\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/e52cad7bfa5529dac02f3b50be5905b5\",\"name\":\"Marijana\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-GB\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/litespeed\\\/avatar\\\/5b2a83fdf904bd8a5ed32d83fe22b54f.jpg?ver=1793827167\",\"url\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/litespeed\\\/avatar\\\/5b2a83fdf904bd8a5ed32d83fe22b54f.jpg?ver=1793827167\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/nzjz-split.hr\\\/wp-content\\\/litespeed\\\/avatar\\\/5b2a83fdf904bd8a5ed32d83fe22b54f.jpg?ver=1793827167\",\"caption\":\"Marijana\"}}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"NZJZ SD\u017d - Akrilamid - skriveni rizik","description":"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/akrilamid-skriveni-rizik-2\/","og_locale":"en_GB","og_type":"article","og_title":"NZJZ SD\u017d - Akrilamid - skriveni rizik","og_description":"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.","og_url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/akrilamid-skriveni-rizik-2\/","og_site_name":"NZJZ SD\u017d","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/NzjzSdz","article_published_time":"2026-11-04T13:05:26+00:00","article_modified_time":"2026-11-04T13:05:27+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/s_l_3.png","width":800,"height":645,"type":"image\/png"}],"author":"Marijana","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Marijana","Estimated reading time":"11 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/akrilamid-skriveni-rizik-2\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/akrilamid-skriveni-rizik-2\/"},"author":{"name":"Marijana","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#\/schema\/person\/e52cad7bfa5529dac02f3b50be5905b5"},"headline":"Akrilamid – skriveni rizik","datePublished":"2026-11-04T13:05:26+00:00","dateModified":"2026-11-04T13:05:27+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/akrilamid-skriveni-rizik-2\/"},"wordCount":1977,"publisher":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/akrilamid-skriveni-rizik-2\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/s_l_3.png","articleSection":["Javnozdravstvene teme"],"inLanguage":"en-GB"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/akrilamid-skriveni-rizik-2\/","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/akrilamid-skriveni-rizik-2\/","name":"NZJZ SD\u017d - Akrilamid - skriveni rizik","isPartOf":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/akrilamid-skriveni-rizik-2\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/akrilamid-skriveni-rizik-2\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/s_l_3.png","datePublished":"2026-11-04T13:05:26+00:00","dateModified":"2026-11-04T13:05:27+00:00","description":"Slu\u017ebene internet stranice Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/akrilamid-skriveni-rizik-2\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-GB","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/nzjz-split.hr\/akrilamid-skriveni-rizik-2\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-GB","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/akrilamid-skriveni-rizik-2\/#primaryimage","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/s_l_3.png","contentUrl":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/s_l_3.png","width":2817,"height":2271,"caption":"kroasan"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/akrilamid-skriveni-rizik-2\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Naslovnica","item":"https:\/\/nzjz-split.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Akrilamid – skriveni rizik"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#website","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/","name":"NZJZ SD\u017d","description":"Teaching Institute for Public Health, Split - Dalmatia County","publisher":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/nzjz-split.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-GB"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#organization","name":"Teaching Institute for Public Health, Split - Dalmatia County","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-GB","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/nzjz-sdz-favicon-bg.png","contentUrl":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/nzjz-sdz-favicon-bg.png","width":220,"height":220,"caption":"Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko - dalmatinske \u017eupanije"},"image":{"@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/NzjzSdz"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/#\/schema\/person\/e52cad7bfa5529dac02f3b50be5905b5","name":"Marijana","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-GB","@id":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/litespeed\/avatar\/5b2a83fdf904bd8a5ed32d83fe22b54f.jpg?ver=1793827167","url":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/litespeed\/avatar\/5b2a83fdf904bd8a5ed32d83fe22b54f.jpg?ver=1793827167","contentUrl":"https:\/\/nzjz-split.hr\/wp-content\/litespeed\/avatar\/5b2a83fdf904bd8a5ed32d83fe22b54f.jpg?ver=1793827167","caption":"Marijana"}}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/32379","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=32379"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/32379\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32380,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/32379\/revisions\/32380"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/31922"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=32379"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=32379"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nzjz-split.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=32379"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}