Unatrag posljednjih nekoliko desetlje\u0107a svjedo\u010dimo globalnom fenomenu porasta broja alergijskih bolesti. Danas se procjenjuje kako od nekog oblika alergijske bolesti boluje 15-25% svjetskog stanovni\u0161tva. Tijekom pro\u0161losti lije\u010dnici su alergijske bolesti smatrali sasvim \u201eneva\u017enim\u201c bolestima, dok se sada o njima ozbiljno raspravlja na svim dru\u0161tvenim razinama.<\/p>\n\n\n\n
Unato\u010d razli\u010ditim teorijama nastanka alergijskih bolesti, ve\u0107ina se stru\u010dnjaka sla\u017ee kako osnovni uzrok nastanka alergijskih bolesti treba pripisati brojnim promjenama okoli\u0161a. Svakodnevna izlo\u017eenost \u0161tetnim kemikalijama, koje naj\u010de\u0161\u0107e nismo ni svjesni, one\u010di\u0161\u0107enje vode, zraka i hrane, lijekovi i jo\u0161 mnogo toga predstavljaju potencijalne uzro\u010dnike alergija. Stoga nije neobi\u010dno da se alergijske bolesti zovu bolestima modernog \u010dovjeka, jer je zapravo suvremeno dru\u0161tvo napredne tehnologije u kojem \u017eivimo odgovorno za nastanak sve ve\u0107eg broja ovih bolesti.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to je alergija? Alergeni Kome prijeti alergija? Simptomi alergijske bolesti Anafilakti\u010dki \u0161ok (anafilaksija) Dijagnosticiranje alergijskih bolesti Lije\u010denje Slu\u017eba za epidemiologiju NZJZ SD\u017d<\/p>\n\n\n\n Unatrag posljednjih nekoliko desetlje\u0107a svjedo\u010dimo globalnom fenomenu porasta broja alergijskih bolesti. Danas se procjenjuje kako od nekog oblika alergijske bolesti boluje 15-25% svjetskog stanovni\u0161tva. Tijekom pro\u0161losti lije\u010dnici su alergijske bolesti smatrali sasvim \u201eneva\u017enim\u201c bolestima, dok se sada o njima ozbiljno raspravlja na svim dru\u0161tvenim razinama. Unato\u010d razli\u010ditim teorijama nastanka alergijskih bolesti, ve\u0107ina se stru\u010dnjaka sla\u017ee […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":17395,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[95,37],"tags":[],"class_list":["post-5653","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-javnozdravstvene-teme","category-procitajte-i-ovo-nezarazna"],"yoast_head":"\n
Alergija predstavlja neuobi\u010dajen i neprimjeren odgovor imunolo\u0161kog sustava organizma na raznovrsne antigene s kojima je organizam do\u0161ao u dodir. Antigen<\/strong> je bilo koja tvar koju organizam prepoznaje kao \u201estranu\u201c, a samim tim i potencijalno \u0161tetnu, te protiv koje stvara antitijela. Stvaranje antitijela je obrambeni mehanizam koji nam omogu\u0107ava za\u0161titu od svega \u0161to organizam smatra opasnim. Alergeni<\/strong> su antigeni koji izazivaju alergijske bolesti. U slu\u010daju dodira alergena i organizma, organizam se brani proizvodnjom za\u0161titnih antitijela, imunoglobulina, koji su specifi\u010dni za svaki alergen, pa je zato i svaka alergija specifi\u010dna. Reakcija izme\u0111u alergena i specifi\u010dnog protutijela naziva se alergijskom reakcijom<\/strong>. Ovisno o vrsti tkiva u kojem se odvija alergijska reakcija, osloba\u0111aju se mnogobrojne i raznovrsne tvari (histamin, proteaza, heparin, faktor aktivacije trombocita, itd.) koje o\u0161te\u0107uju i\/ili razaraju tkivo i koje su odgovorne za nastanak simptoma alergijskih bolesti. Vrijeme potrebno da se razvije preosjetljivost na antigen, odnosno da organizam stvori protutijela i da se bolest manifestira, nazivamo senzibilizacija.<\/p>\n\n\n\n
Gotovo svaka tvar iz okoli\u0161a mo\u017ee uzrokovati nastanak alergijske reakcije, me\u0111utim ve\u0107ina ih sre\u0107om vrlo rijetko izaziva alergije. Naj\u010de\u0161\u0107i alergeni su:
\u2022 pelud drve\u0107a, trava i korova,
\u2022 lijekovi (penicilin, cefalosporini, sulfonamidi, acetilsalicilna kiselina, itd.),
\u2022 aditivi u namirnicama i pi\u0107ima, konzervansi,
\u2022 otrovi insekata (ose, p\u010dele, str\u0161ljeni, obadi, komarci, itd.)
\u2022 grinje,
\u2022 ku\u0107ne \u017eivotinje (sastojci ko\u017ee, krzna ili \u017eljezdanih izlu\u010devina),
\u2022 ku\u0107na pra\u0161ina,
\u2022 perje,
\u2022 prehrambene namirnice (jaja, agrumi, jagode, kikiriki, \u0161koljke, ra\u010di\u0107i, ra\u017e, soja, mlijeko, ora\u0161asti plodovi, itd.),
\u2022 fizikalni \u010dimbenici (toplina, hladno\u0107a, sun\u010deva svjetlost, itd.).<\/p>\n\n\n\n
Alergijske bolesti su \u010de\u0161\u0107e u mla\u0111ih osoba, me\u0111u gradskim stanovni\u0161tvom te u osoba vi\u0161eg socijalno-ekonomskog statusa. To su vrlo u\u010destale bolesti, tako da smo zapravo svi potencijalni \u201ckandidati\u201c alergijskih bolesti, koje se mogu pojaviti bilo kad tijekom \u017eivota u raznovrsnim oblicima. Me\u0111utim, poznato je kako je sklonost alergiji nasljedna, odnosno da se alergije \u010de\u0161\u0107e javljaju u obiteljima koje imaju pozitivnu anamnezu alergijskih bolesti. To ne zna\u010di da se naslje\u0111uje to\u010dno odre\u0111ena alergija, ve\u0107 da postoji ve\u0107a \u201esklonost\u201c razvijanju alergijske bolesti, \u0161to ovisi i o duljini izlo\u017eenosti nekom alergenu, prethodnoj i\/ili postoje\u0107oj infekciji i mnogim drugim \u010dimbenicima. Ako su oba roditelja alergi\u010dna, velika je vjerojatnost da \u0107e i dijete biti alergi\u010dno. Osobe koje imaju nasljednu sklonost razvijanju IgE protutijela na alergene nazivamo atopi\u010darima (osobe s atopijskom konstitucijom), a nastale alergijske bolesti atopijskim bolestima (astma, alergijski rinitis, alergijski konjunktivitis, alergije probavnog sustava, itd.).<\/p>\n\n\n\n
Alergijska reakcija mo\u017ee biti lokalna (na jednom mjestu) ili generalizirana (anafilakti\u010dki \u0161ok). Ovisno o tome koje je tkivo\/organ\/organski sustav zahva\u0107en alregijskom reakcijom, razlikuju se i simptomi alergijske reakcije:
\u2022 Nos (npr. alergijski rinitis\/peludna hunjavica) – svrbe\u017e, crvenilo nosa, vodenasto-sluzavi iscjedak iz nosa, kihanje.
\u2022 O\u010di (npr. alergijski konjunktivitis) \u2013 crvenilo spojnica\/konjunktiva, svrbe\u017e, suzenje.
\u2022 Di\u0161ni sustav (npr. astma) – svrbe\u017e u \u017edrijelu, otekline sluznice, suh i podra\u017eajni ka\u0161alj, ote\u017eano disanje, osje\u0107aj nedostatka zraka, osje\u0107aj pritiska u prsnom ko\u0161u.
\u2022 Ko\u017ea (npr. kontaktna urtikarija) \u2013 crvenilo i svrbe\u017e ko\u017ee, oteklina, razli\u010dite vrste osipa s mjehuri\u0107ima, erozijama i\/ili krastama
\u2022 Probavni sustav (npr. alergija na odre\u0111enu vrste hrane) \u2013 ote\u010denost sluznice usne \u0161upljine, jezika i \u017edrijela, nemogu\u0107nost gutanja, povra\u0107anje, proljev.<\/p>\n\n\n\n
Anafilakti\u010dki \u0161ok je najopasnija generalizirana manifestacija alergijske reakcije s mogu\u0107im smrtnim ishodom. Nastaje kod osoba koje su ve\u0107 bile u kontaktu s odre\u0111enim alergenom. Uzrokuje ga uzimanje alegena peroralnim putem (prehrambene namirnice, hrana), parenteralnim putem (intravenoznom ili intramuskularnom injekcijom) ili pak ubod insekta (naj\u010de\u0161\u0107e p\u010dela ili osa). Simptomi se javljaju trenutno do jedan sat od kontakta s alergenom. U po\u010detku se o\u010dituje svrbe\u017eom, trnjenjem sluznice usne \u0161upljine, angioedemom (oteklina rahlog potko\u017enog tkiva vje\u0111a i usnica), oticanjem usnica i jezika \u0161to dovodi do ote\u017eanog disanja i gutanja. Ozbiljniji i te\u017ei simptomi su opstrukcija di\u0161nih putova uzrokovana edemom larinksa (grkljana) i epiglotisa (poklopac grkljana), te stezanje bronha (bronhokonstrikcija) \u0161to mo\u017ee uzrokovati te\u0161ku hipoksiju. \u010cest je i kardiovaskularni kolaps pra\u0107en padom krvnog tlaka (hipotenzija), poreme\u0107enim radom srca (tahikardija, aritmija) uz vrtoglavicu, slabost i poreme\u0107aje svijesti do kome. Iako je razvoj ovog \u0161oka brz i neo\u010dekivan, potrebno je trenuta\u010dno djelovati. Ako je \u0161ok uzrokovan uzimanjem neke namirnice ili lijeka potrebno je odmah obustaviti njihovo uzimanje, te bolesniku osigurati brzi transport do najbli\u017ee zdravstvene ustanove u kojoj \u0107e primiti adekvatnu pomo\u0107. U slu\u010daju da je do\u0161lo do prestanka rada srca i disanja nu\u017eno je provesti postupak reanimacije (umjetno disanje i masa\u017ea srca). Va\u017eno je znati da sve osobe koje su razvile anafilakti\u010dku reakciju moraju biti hospitalizirane i pra\u0107ene najmanje 24 sata u jedinicama intenzivne skrbi. Osobe koje su ve\u0107 imale anafilakti\u010dku reakciju (npr. na ubod p\u010dele) moraju uvijek sa sobom nositi set za samopomo\u0107 u kojem se nalazi injekcija s adrenalinom za jednokratnu intramuskularnu primjenu (u setu se mo\u017ee nalaziti uz adrenalin i antihistaminske tablete za \u017evakanje) i primijeniti ga u slu\u010daju kontakta s alergenom.<\/p>\n\n\n\n
Subjektivni iskaz bolesnika (odnosno roditelja ako je rije\u010d o djetetu) te ciljana pitanja iskusnog lije\u010dnika imaju veliku ulogu u otkrivanju uzroka alergije, jer se na temelju iskaza bolesnika odabire skupina alergena i na\u010dini na koji \u0107e se dijagnosti\u010dki ispitati alergija.
\u2022 Ko\u017eni testovi
Ovo je najbr\u017ei, najjednostavniji i najisplativiji na\u010din testiranja na alergene, me\u0111utim \u010desto pokazuje la\u017eno negativne rezltate. Razlikujemo test ubodom lancetom (prick), test uno\u0161enjem alergena u ko\u017eu (intradermalni test), test grebenjem (scratch) i test kontaktnim na\u010dinom (patch). Ako je bolesnik alergi\u010dan na unesenu tvar, reakcija u vidu crvenila i svrbe\u017ea ko\u017ee ili pak prave urtikarije, vidljiva je nakon 15-30 minuta. Reakcija potvr\u0111uje alergiju na unesenu tvar.
\u2022 Provokacijski test
Izvodi se isklju\u010divo u zdravstvenim ustanovama s posebnim odjelima. U bolesnika se izaziva alergijska reakcija bla\u017eeg oblika izravnom primjenom alergena na sluznicu nosa, o\u010diju, bronha ili \u017eeluca. Kako posljedice mogu biti vrlo ozbiljne (jaka alergijska reakcija s mogu\u0107om anafilaksijom) kod izvo\u0111enja ovog testa treba biti iznimno oprezan. Ovi testovi imaju osobitu vrijednost u dokazivanju alergije na lijekove.
\u2022 Krvni test
Za kona\u010dnu dijagnozu alergije nu\u017eno je odre\u0111ivanje koncentracije imunoglobulina E (IgE) u krvi. Testom RIST<\/strong> utvr\u0111uje se cjelokupna koli\u010dina IgE, a testom RAST<\/strong> odre\u0111uje se specifi\u010dni IgE za pojedine alergene, \u0161to se izra\u017eava u razredima (1-4 ili 1-6). Pove\u0107an broj eozinofilnih leukocita (eozinofilija) karakteristi\u010dan je za kroni\u010dnu alergijsku upalnu reakciju, pa zato \u010desto odre\u0111ujemo njihov broj u obrisku nosne sluznice (alergijska hunjavica), iska\u0161ljaju (astma) ili u perifernoj krvi.<\/p>\n\n\n\n
Nakon \u0161to je utvr\u0111ena dijagnoza alergijske bolesti, nu\u017eno je koristiti lijekove koje je propisao lije\u010dnik, \u010dime se uspostavlja kontrola alergijske bolesti, te se izbjegavaju mogu\u0107e komplikacije. U lije\u010denju se koriste razli\u010dite skupine lijekova:\u00a0antihistaminici<\/strong>\u00a0(sprje\u010davaju djelovanje histamina),\u00a0kortikosteroidi<\/strong>\u00a0(ubla\u017eavaju upalu i zaustavljaju razvoj alergijske reakcija),\u00a0dekongestivi<\/strong>\u00a0(kapi za nos koje djelovanjem na krvne \u017eile smanjuju oticanje nosne sluznice i ubla\u017eavaju simptome alergije),\u00a0antikolinergici<\/strong>\u00a0(smanjuju u\u010dinak acetilkolina),\u00a0antileukotrijeni<\/strong>\u00a0(sprje\u010davaju upalni u\u010dinak leukotrijena) i\u00a0kromoni<\/strong>\u00a0(inhalacijski protuupalni lijekovi).
Imunoterapija ili hiposenzibilizacija
Imunoterapija, odnosno hiposenzibilizacija je poseban oblik lije\u010denja alergijske bolest primjenom tzv. alergenskih cjepiva. Tom se metodom u organizam bolesnika unose male koli\u010dine alergena u obliku potko\u017enih injekcija ili otopina koje se uzimaju pod jezik, a \u010dije se koncentracije lagano pove\u0107avaju. Na taj se na\u010din bolesnikov imunolo\u0161ki sustav poti\u010de na pove\u0107anje tolerancije prema specifi\u010dnom alergenu. U slu\u010daju kontakta s tim alergenom, simptomi bolesti bit \u0107e znatno bla\u017ei ili se uop\u0107e ne\u0107e razviti. Me\u0111utim, danas se dvoji o uspje\u0161nosti imunoterapije.
Prevencija
Prevencija je najbolji na\u010din lije\u010denja, a kod alergijskih bolesti ona zna\u010di izbjegavanje kontakta s alergenom. U slu\u010daju alergije na prehrambene namirnice nu\u017eno je izbjegavati uzimanje odre\u0111ene namirnice, \u010dak i u najmanjim koli\u010dinama. Kod alergija na pelud potrebno je izjagavati dulji boravak na otvorenom, osobito u vrijeme cvjetanja. Boravak na otvorenom potrebno je uskladiti s peludnim kalendarima koji su karakteristi\u010dni za svako podneblje i za svaku biljnu vrstu. Nakon boravka na otvorenom dobro je oprati kosu i otu\u0161irati se kako bi se sprije\u010dio unos peludi u prostor u kojem se boravi, te istresti i razra\u010diti odje\u0107u koja je no\u0161ena vani. U \u0161etnju i na dulji boravak u prirodi najbolje je oti\u0107i dan nakon ki\u0161e, kad je koncentracija peludi u zraku najmanja. Prilikom ko\u0161enja trave ili rada na otvorenom po\u017eeljno je koristiti za\u0161titnu masku. Kod alergije na pra\u0161inu ili grinje nu\u017eno je ukloniti iz prostora u kojem se boravi \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e tekstilnih predmeta (zavjese, tepisi, tapiserije, pli\u0161ane igra\u010dke, itd.), te je po\u017eeljno nabaviti antialergijske madrace, pokriva\u010de i jastuke. Prostorije treba redovito \u010distiti vla\u017enom krpom, prozra\u010divati ih, odr\u017eavati nisku vla\u017enost i ne zagrijavati ih iznad 22\u00b0C.
\u00a0
Prim. mr. Ivana Bo\u010dina, dr. med., spec. javnog zdravstva <\/p>\n\n\n\n