Prometne nesre\u0107e ne doga\u0111aju se slu\u010dajno. One nastaju kao rezultat niza uzro\u010dno-posljedi\u010dnih doga\u0111anja na koje mo\u017eemo i moramo utjecati. Dolaskom prolje\u0107a i ljeta pove\u0107ava se broj sudionika prometa, osobito biciklista, motociklista i pje\u0161aka koji \u017eele iskoristiti sve blagodati boljih vremenskih prilika. Posljedi\u010dno raste i broj prometnih nesre\u0107a, uzrokovanih ne samo tehni\u010dkim neispravnostima vozila, lo\u0161om infrastrukturom prometnica i nepridr\u017eavanjem prometnih propisa, ve\u0107 i odre\u0111enim rizi\u010dnim \u010dimbenicima koji predstavljaju podru\u010dje odgovornosti za zdravlje svakog od nas.<\/p>\n\n\n\n
Posljednji izvje\u0161taj Svjetske zdravstvene organizacije (engl. World Health Organization, WHO) The Global Status Report on Road Safety 2018, naglasio je kako je na globalnoj razini godi\u0161nji broj poginulih u prometnim nesre\u0107ama na cestama ve\u0107 dosegao 1.35 milijuna, dok 20-50 milijuna osoba u svijetu pati od ne-smrtonosnih ozljeda nastalih u prometu, koje su rezultirale odre\u0111enim stupnjem invaliditeta. Prometne nesre\u0107e postale su tako vode\u0107i uzrok smrti kod djece i mladih u dobi 5-29 godina. Vi\u0161e od polovice svih poginulih u prometnim nesre\u0107ama predstavljale su vulnerabilne skupine: pje\u0161aci, biciklisti i motociklisti, osobito u zemljama u razvoju. Prometne nesre\u0107e ne doga\u0111aju se slu\u010dajno. One nastaju kao rezultat niza uzro\u010dno-posljedi\u010dnih doga\u0111anja na koje mo\u017eemo i moramo utjecati. Dolaskom prolje\u0107a i ljeta pove\u0107ava se broj sudionika prometa, osobito biciklista, motociklista i pje\u0161aka koji \u017eele iskoristiti sve blagodati boljih vremenskih prilika. Posljedi\u010dno raste i broj prometnih nesre\u0107a, uzrokovanih ne samo tehni\u010dkim neispravnostima vozila, lo\u0161om infrastrukturom […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5420,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-5655","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized-hr"],"yoast_head":"\n
Prema navodima SZO-a tijekom 2016. slabije i srednje razvijene zemlje bilje\u017eile su vi\u0161u stopu smrtnosti od prometnih nesre\u0107a u odnosu na razvijene zemlje (27.5 u odnosu na 19.2\/100.000 stanovnika). Tako\u0111er je u afri\u010dkoj regiji zabilje\u017eena najvi\u0161a (26.6), a u europskoj regiji najni\u017ea stopa fataliteta uzrokovanog prometnim nesre\u0107ama (9.3\/100.000 stanovnika). Gotovo 93% svih poginulih u prometu na cestama bili su iz slabije i srednje razvijenih zemalja, unato\u010d \u010dinjenici da se u navedenim zemljama nalazi 60% od ukupnog broja vozila u svijetu.
Pod rizikom smrtnog ishoda u prometnim nesre\u0107ama su osobe:
\u2022 ni\u017eeg socio-ekonomskog statusa (\u010dak i u razvijenim zemljama osobe ni\u017eeg socio-ekonomskog statusa imaju vi\u0161i rizik sudjelovanja u prometnoj nesre\u0107i),
\u2022 mla\u0111e \u017eivotne dobi (djeca i mladi u dobi 5-29 godina),
\u2022 mu\u0161kog spola (me\u0111u umrlima u dobi do 25 godina je \u010dak 73% mladih mu\u0161karaca, za koje je ujedno i tri puta ve\u0107i rizik pogibje u prometnoj nesre\u0107i u odnosu na njihove vr\u0161njakinje).
Rizi\u010dni faktori
Sigurnosti na cestama dokazano pridonosi provo\u0111enje Sustava sigurnog pristupa (engl. Safe System Approach) koji osigurava siguran transport svim sudionicima prometa. Takav pristup uzima u obzir ranjivost svakog \u010dovjeka na ozbiljne ozljede ste\u010dene u prometu te prepoznaje sustav djelovanja na ljudske pogre\u0161ke.
Brzina
\u2022 Svako pove\u0107anje prosje\u010dne brzine u prometu direktno je povezano s ve\u0107om vjerojatno\u0161\u0107u i ozbiljnijim posljedicama sudara. Primjerice svaki 1% porast prosje\u010dne brzine pove\u0107ava 4% vjerojatnost fatalnog sudara i 3% sudara s ozbiljnim posljedicama.
\u2022 Rizik smrti za pje\u0161aka kojeg je udarilo vozilo 4.5 puta je ve\u0107i kod brzine vozila od 65 km\/h u odnosu na brzinu od 50 km\/h.
\u2022 Kod frontalnog sudara dvaju vozila vjerojatnost smrti za putnike iznosi 85% kod brzine vozila od 65 km\/h.
Vo\u017enja pod utjecajem alkohola i drugih psihoaktivnih tvari
\u2022 Svaka vo\u017enja pod utjecajem alkohola i\/ili drugih psihoaktivnih tvari povisuje rizik nastanka prometne nesre\u0107e s ozbiljnim ozljedama.
\u2022 U slu\u010daju konzumiranja alkohola, rizik izazivanja prometne nesre\u0107e zna\u010dajno raste ve\u0107 kod koncentracije od 0.04 g\/dl alkohola u krvi.
\u2022 U slu\u010daju konzumiranja psihoaktivnih tvari rizik izazivanja prometne nesre\u0107e ovisi o vrsti psihoaktivne tvari. Primjerice kod voza\u010da koji su koristili amfetamine, rizik je ve\u0107i pet puta u odnosu na voza\u010de koji ga nisu konzumirali.
Nekori\u0161tenje kacige, sigurnosnog pojasa i dje\u010dje sjedalice
\u2022 Pravilno no\u0161ena kaciga smanjuje za 42% rizik fatalne ozljede te za 69% smanjuje rizik nastanka ozljede glave.
\u2022 Kori\u0161tenje sigurnosnog pojasa smanjuje rizik od smrti za 45-50% kod voza\u010da i suvoza\u010da, te smanjuje za 25% rizik smrti i ozbiljnih ozljeda kod putnika na stra\u017enjem sjedalu.
\u2022 Kori\u0161tenje dje\u010dje sjedalice u vozilu smanjuje rizik smrti djece putnika za 60%.
Ometanja (distrakcije) u vo\u017enji
\u2022 Voza\u010di koji koriste mobitel u vo\u017enji imaju \u010detiri puta ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e izazvati sudar u odnosu na voza\u010de koji ga ne koriste.
\u2022 Kori\u0161tenje mobitela tijekom vo\u017enje usporava reflekse voza\u010da, usporava vrijeme reakcije na prometne znakove i signale, kao i mogu\u0107nost odr\u017eavanja pravocrtne vo\u017enje te po\u017eeljne distance me\u0111u vozilima.
\u2022 Tipkanje tako\u0111er pove\u0107ava vjerojatnost sudara.
Lo\u0161a cestovna infrastruktura
\u2022 Na\u010din projektiranja cesta, kao i njihovo odr\u017eavanje, umnogome utje\u010de na njihovu sigurnost. Ceste bi trebale biti takve da osiguraju potrebnu sigurnost svim sudionicima cestovnog prometa \u2013 pje\u0161acima, biciklistima i motociklistima, a ne samo voza\u010dima. Postavljenje posebnih staza, signalizacije na kri\u017eanjima, kru\u017enih tokova i uspornika pridonosi op\u0107enitom smanjivanju rizika od prometnih nesre\u0107a svim sudionicima prometa.
Tehni\u010dka neispravnost vozila
\u2022 Tehni\u010dka neispravnost vozila je \u010desto kriti\u010dna to\u010dka u izbjegavanju prometnih nesre\u0107a kao i ozbiljnih ozljeda i smrti. Tehni\u010dka sigurnost vozila na cestama trebala bi biti po dr\u017eavnim utjecajem od proizvodnje do izlaska vozila na ceste, \u0161to zahtijeva provedbu odre\u0111enih zakona i standardnih procedura, primjerice obveznu ugradnju elektroni\u010dke kontrole stabilnosti, zra\u010dnih jastuka i sigurnosnih pojaseva u vozila. Nepostojanje takvih temeljnih standarda za sva vozila umogome pove\u0107ava rizik nastanka prometnih nesre\u0107a.
Neadekvatna skrb sudionicima prometnih nesre\u0107a
\u2022 Odga\u0111anje i lo\u0161a organizacija skrbi za sve sudionike prometnih nesre\u0107a tako\u0111er pove\u0107ava rizik ozljeda i smrti. Pravodobna skrb za unesre\u0107ene je klju\u010dna – odga\u0111anje od nekoliko minuta mo\u017ee \u010diniti razliku izme\u0111u \u017eivota i smrti. Pritom je va\u017ena ne samo bolni\u010dka skrb, ve\u0107 i skrb koja se daje na mjestu doga\u0111anja.
Neprovo\u0111enje zakona o cestovnom prometu
\u2022 U\u010dinkovito provo\u0111enje zakona o sigurnosti cestovnog prometa podrazumijeva postojanje zakona na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini (npr. o dozvoljenoj koncentraciji alkohola u krvi, kori\u0161tenju kaciga, sigurnosnih pojaseva i dje\u010djih sjedalica, ograni\u010denju brzine, itd.), njihovo redovito a\u017euriranje i prilagodbu na nove uvjete, kao i postojanje represivnih mjera.
Svi zajedno mo\u017eemo doprinijeti sigurnosti na cestama, stoga nemojmo zaboraviti temeljne mjere prevencije:
1. SMANJITI BRZINU VO\u017dNJE!
2. KORISTITI SIGURNOSNI POJAS!
3. NE KONZUMIRATI ALKOHOL I\/ILI PSIHOAKTIVNE TVARI!
4. SMANJITI DISTRAKCIJE\/OMETANJA PRI VO\u017dNJI!
5. KORISTITI AUTOSJEDALICE ZA DJECU!
6. KORISTITI KACIGU!
Mr. Ivana Bo\u010dina, dr. med., spec. javnog zdravstva
Odjel za epidemiologiju i prevenciju ozljeda
Literatura:
1. Dostupno na: https:\/\/www.who.int\/publications\/i\/item\/9789241565684<\/a> , pristup 31. 05. 2021.
2. Dostupno na: https:\/\/www.who.int\/news-room\/fact-sheets\/detail\/road-traffic-injuries<\/a> , pristup 31. 05. 2021
3. Dostupno na: https:\/\/www.who.int\/data\/gho\/data\/themes\/topics\/topic-details\/GHO\/road-traffic-mortality<\/a> , pristup 31. 05. 2021<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"