Prije no \u0161to se upustite u avanturu ronjenja kriti\u010dki procijenite sebe i svoje mogu\u0107nosti. Nije naodmet ni podsjetiti se faktora \u201e3N\u201c, koji predstavljaju vode\u0107i uzrok smrti ronilaca, a to su neznanje, neiskustvo i nedisciplina. U na\u0161em \u010dlanku informirajte se o ovoj nimalo bezazlenoj aktivnosti kao i o preporukama za sigurno ronjenje.
\u201cNe mogu objasniti zbog \u010dega volim more. To je potpuno fizi\u010dka stvar: kad ronite, po\u010dnete se osje\u0107ati kao an\u0111eo. Oslobodite se te\u017eine.\u201d
Jacques Cousteau
<\/p>\n\n\n\n
\u010covjekova iskonska ljubav prema morskim dubinama, koja je vjerojatno zapo\u010dela zbog ne ba\u0161 tako idili\u010dne potrage za hranom, a kasnije i za materijalnim dobrima (koralji, biseri, itd.) danas poprima jednu sasvim novu dimenziju. Napredovanjem tehnologije, ronjenje je postalo popularna i relativno lako dostupna aktivnost. Ho\u0107ete li o ronjenju misliti kao o sportu, rekreaciji, ribolovnoj, vojnoj, arheolo\u0161koj ili istra\u017eiva\u010dkoj aktivnosti, ovisi samo i jedino o vama. Tako\u0111er samo i jedino o vama ovisi i ho\u0107ete li biti jedan od onih koji \u0107e tijekom toplih ljetnih mjeseci popustiti pod isku\u0161enjem izazova ronjenja (obi\u010dno povezanim s dobro osmi\u0161ljenim reklamnim kampanjama razli\u010ditih \u201e\u0161kola ronjenja\u201c) i pridru\u017eiti se ljubiteljima morskih dubina.
<\/p>\n\n\n\n
Unato\u010d \u010dovjekovoj stalnoj te\u017enji za istra\u017eivanjem ne\u010deg novog, ronjenje nije bezazlena aktivnost i zahtijeva ispravnu odluku. Prije su se ronjenjem bavili isklju\u010divo zdravi, fizi\u010dki dobro pripremljeni i punoljetni pojedinci koji su pro\u0161li posebnu, ne ba\u0161 laganu ronila\u010dku obuku. Danas prevladava mi\u0161ljenje da se ronjenjem mogu baviti gotovo svi, bez obzira na zdravstveno stanje, fizi\u010dku spremnost i dob (dobna granica se kontinuirano spu\u0161ta), a sve u cilju \u201eobiteljskog u\u017eivanja\u201c u \u010darima morskih dubina. Prije upu\u0161tanja u avanturu ronjenja najva\u017enije je dobro se informirati, te kriti\u010dki procijeniti sebe i svoje sposobnosti, jer smo na\u017ealost svjedoci sve ve\u0107eg broja smrti ronilaca (osobito amatera) na Jadranu. Nije naodmet podsjetiti se tzv. faktora \u201e3 N\u201c koje predstavljaju vode\u0107i uzrok smrti ronilaca: neznanje, neiskustvo i nedisciplina.<\/p>\n\n\n\n
FIZIOLOGIJA RONJENJA
Zaranjanjem ronioca u more pove\u0107ava se tlak oko njega. Kako plu\u0107a ne bi kolabirala, zrak se mora dovoditi tako\u0111er pod visokim tlakom, pa se krv u plu\u0107ima izla\u017ee izvanredno visokim tlakovima u alveolama plu\u0107a (plu\u0107nim mjehuri\u0107ima), \u0161to se naziva hiperbarizam. Stupac morske vode visok oko 9,7 m vr\u0161i pritisak na dno kao sav zrak iznad povr\u0161ine, pa je ronilac na toj dubini izlo\u017een i tlaku zraka i tlaku nastalom zbog te\u017eine same morske vode. Slijede\u0107i va\u017ean u\u010dinak dubine je kompresija (sabijanje) plinova na sve manji volumen (Boyleov zakon). Zbog toga se sve \u0161upljine u tijelu ronioca ispunjene zrakom (uklju\u010divo i plu\u0107a) mogu katkad toliko smanjiti da nastaju te\u0161ka o\u0161te\u0107enja.<\/p>\n\n\n\n
IZLO\u017dENOST I TROVANJA PLINOVIMA
Ronilac koji udi\u0161e zrak izlo\u017een je du\u0161iku (N), kisiku (O2) i ugljik dioksidu (CO2). Du\u0161ik (N) \u010dini 4\/5 zraka, a na razini mora nema utjecaja na tjelesne funkcije. Izlo\u017een visokom tlaku uzrokuje razli\u010dite stupnjeve narkoze zbog toga \u0161to se otapa u mastima \u017eiv\u010danih stanica (membranama i ostalim lipinim strukturama), a to uzrokuje smanjivanje njihove podra\u017eljivosti. Simptomi su sli\u010dni simptomima trovanja alkoholom (u po\u010detku veselost i euforija, zatim smanjivanje opreznosti, a kasnije pospanost, nekoordiniranost i potpuna nesposobnost), zbog \u010dega se narkoza uzrokovana du\u0161ikom \u010desto zvala \u201eopojenost dubinom\u201c ili \u201edubinska ekstaza\u201c.
Visoki tlak tako\u0111er utje\u010de i na transport kisika (O\u2082) u krvi, pri \u010demu se izrazito pove\u0107ava koli\u010dina kisika otopljenog u krvi, \u0161to mo\u017ee uzrokovati trovanje kisikom koje se o\u010dituje mu\u010dninom, mi\u0161i\u0107nim trzajima, omaglicom, poreme\u0107ajima vida, razdra\u017eljivo\u0161\u0107u i dezorijentacijom.
Sama dubina ne pove\u0107ava tlak ugljik dioksida u alveolama niti pove\u0107ava njegovu proizvodnju dok god ronilac izdi\u0161e onoliko ugljik dioksida koliko ga se stvara. Me\u0111utim, ugljik dioksid se mo\u017ee sakupljati u zraku \u201cmrtvog prostora\u201c ronila\u010dke opreme (maska), odakle ga ronilac ponovno udi\u0161e, \u0161to mo\u017ee uzrokovati depresiju centra za disanje, te se mo\u017ee razviti te\u0161ka respiracijska acidoza, kao i razli\u010diti stupnjevi letargije i narkoze.
Kao zamjena za du\u0161ik \u010desto se koristi helij (He), jer ima malu atomsku gusto\u0107u \u0161to smanjuje otpor u di\u0161nim putovima, te\u017ee se otapa i br\u017ee odstranjuje iz tjelesnih teku\u0107ina. Njegov narkoti\u010dki u\u010dinak je 4-5 puta slabiji od du\u0161ikovog. Me\u0111utim, na velikim dubinama mogu se javiti u\u010dinci u smislu tremora (drhtanja), omaglice i gubitka koordinacije. Du\u0161ik je prikladniji od helija kad se ronilac zadr\u017eava na dnu do 1 sat, te na dubinama manjim od 30 m.<\/p>\n\n\n\n
MOGU\u0106E ZDRAVSTVENE KOMPLIKACIJE PRI RONJENJU
Tijekom ronjenja mogu se javiti dva oblika komplikacija: ozljede (barotrauma) i dekompresijska bolest.<\/p>\n\n\n\n
OZLJEDE (BAROTRAUMA)
Prilikom naglog uranjanja u dubinu, ako ronilac ne udi\u0161e dopunske koli\u010dine zraka, sve tjelesne \u0161upljine ispunjene zrakom pretrpjet \u0107e o\u0161te\u0107enja u smislu prignje\u010denja. Tada mo\u017ee nastati pucanje bubnji\u0107a, krvarenje u srednjem i\/ili unutarnjem uhu, jaka bol i krvarenja iz sinusa, a nisu rijetka ni o\u0161te\u0107enja oka i lica (ako se izgubi zrak iz maske).
Prilikom naglog izranjanja, ako ronilac ne izdi\u0161e zrak iz plu\u0107a, zbog promjene u tlakovima plinova u alveolama mo\u017ee nastati zra\u010dna embolija krvnih \u017eila plu\u0107a, te pneumotoraks (prisutnost slobodnog zraka u pleuralnoj \u0161upljini), a nisu rijetke ni ozljede organa trbu\u0161ne \u0161upljine.<\/p>\n\n\n\n
DEKOMPRESIJSKA BOLEST (KESONSKA BOLEST)
Kad ronilac dulje vrijeme udi\u0161e zrak pod visokim tlakom, pove\u0107ava se koli\u010dina du\u0161ika koji se otapa u tjelesnim teku\u0107inama. Taj se du\u0161ik odnosi u sva tkiva organizma, a kako ne sudjeluje u metaboli\u010dkim procesima, nu\u017eno ga je ukloniti disanjem. Nakon \u0161to se ronilac potpuno zasitio du\u0161ikom, potrebno je nekoliko sati da se tlak du\u0161ika u tkivima izjedna\u010di s tlakom du\u0161ika u plu\u0107nim alveolama.
Brzina kojom ronilac treba izroniti na povr\u0161inu ovisi o dubini do koje se spustio i o vremenu koje je tamo proveo. Postoje specijalne tablice kojih se moraju pridr\u017eavati svi ronioci kod izranjanja. Ako se ronilac zadr\u017ei u moru dovoljno dugo da mu se u tijelu otope velike koli\u010dine du\u0161ika, te se naglo vrati na morsku povr\u0161inu, u tjelesnim teku\u0107inama se stvaraju znatne koli\u010dine mjehuri\u0107a du\u0161ika. Ovisno o koli\u010dinama stvorenih mjehuri\u0107a javljaju se bla\u017ea ili te\u017ea o\u0161te\u0107enja organizma, odnosno dekompresijska ili kesonska bolest. Naziv kesonska bolest potje\u010de od francuske rije\u010di za sanduk (caisse), jer je bolest opisana kod radnika u kesonima ispunjenim komprimiranim zrakom, koji su radili ispod vode (radi iskopavanja temelja za mostove i sl.).
Simptomi dekompresijske bolesti su: umor, bolovi u rukama, nogama i zglobovima i\/ili generalizirani bolovi, slabost, dezorijentiranost, gubitak koncentracije, ko\u017ene manifestacije (cutis marmorata) uz svrbe\u017e, omaglica, paraliza, kratko\u0107a daha, kolaps i nesvjestica. Najte\u017ei problemi nastaju zbog stvaranja mjehuri\u0107a u \u017eiv\u010danom sustavu, pri \u010demu mo\u017ee nastati trajna paraliza i o\u0161te\u0107enja mozga. Mjehuri\u0107i koji se otapaju u plu\u0107nim kapilarama mogu uzrokovati plu\u0107ni edem. Simptomi se javljaju nekoliko minuta do jedan sat nakon nagle dekompresije, ali mogu i nakon vi\u0161e sati.<\/p>\n\n\n\n
SPRJE\u010cAVANJE DEKOMPRESIJSKE BOLESTI
Najbolji na\u010din sprje\u010davanja dekompresijske bolesti je roniti unutar krivulje sigurnosti, imati kvalitetnu, uredno servisiranu i provjerenu opremu, te na temelju iskustva i znanja kriti\u010dki procijeniti svoje trenutne sposobnosti za ronjenjem (obratiti pozornost na pothla\u0111enost, \u201elo\u0161 dan\u201c, sumnju na akutnu bolest, nepredvi\u0111ene probleme, itd.). Osim toga cijelo vrijeme ronjenja treba pomno \u201eslu\u0161ati\u201c \u0161to nam tijelo \u201egovori\u201c.<\/p>\n\n\n\n
LIJE\u010cENJE DEKOMPRESIJSKE BOLESTI
Provodi se u za to posebno namijenjenom ure\u0111aju \u2013 hiperbari\u010dnoj komori (barokomori), koji omogu\u0107ava boravak na pove\u0107anom tlaku, zbog \u010dega ujedno predstavlja i simulator ronjenja (samo \u0161to u njima nema vode). Lije\u010denje unesre\u0107enih ronilaca u barokomori provodi posebno obu\u010den zdravstveni tim prema posebnim protokolima. Lije\u010denje u barokomori je jedino u\u010dinkovito lije\u010denje, a njegovi rezultati su to bolji \u0161to je ronilac prije dopremljen. Na\u017ealost, uvjet brzog dopremanja unesre\u0107enih ronilaca ponekad nije mogu\u0107e zadovoljiti, jer na na\u0161oj obali postoji relativno malen broj barokomora za tretman ronilaca (Pula, Split, Dubrovnik).<\/p>\n\n\n\n
PREPORUKE ZA SIGURNO RONJENJE
\u2022 Djeci nije preporu\u010dljivo ronjenje iz mnogo razloga (nepostojanje adekvatne dje\u010dje opreme, slabija mi\u0161i\u0107na masa, nezavr\u0161en rast kostiju i plu\u0107a, ronilac mora biti samostalan – kod djece jo\u0161 ne postoji potrebna intelektualna i emocionalna zrelost, za sada ne postoje dokazano sigurni protokoli lije\u010denja djece-ronilaca – svi protokoli lije\u010denja sigurni su samo za odrasle osobe)!
\u2022 Nikad nemojte roniti barem 12 sati nakon leta, te 24 sata prije leta avionom!
\u2022 Nikad nemojte roniti sami!
\u2022 Po\u0161tujte vlastita ograni\u010denja i raspolo\u017eenja!
\u2022 Ronite samo s ispravnom i servisiranom opremom!
\u2022 Striktno se pridr\u017eavajte uputa instruktora ronjenja!<\/p>\n\n\n\n
Mr. Ivana Bo\u010dina, dr. med., spec. javnog zdravstva
Odjel za epidemiologiju i prevenciju ozljeda<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prije no \u0161to se upustite u avanturu ronjenja kriti\u010dki procijenite sebe i svoje mogu\u0107nosti. Nije naodmet ni podsjetiti se faktora \u201e3N\u201c, koji predstavljaju vode\u0107i uzrok smrti ronilaca, a to su neznanje, neiskustvo i nedisciplina. U na\u0161em \u010dlanku informirajte se o ovoj nimalo bezazlenoj aktivnosti kao i o preporukama za sigurno ronjenje.\u201cNe mogu objasniti zbog \u010dega […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[80],"tags":[],"class_list":["post-9828","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-aktualno"],"yoast_head":"\n