Prometne nesreće ne događaju se slučajno. One nastaju kao rezultat niza uzročno-posljedičnih događanja na koje možemo i moramo utjecati. Dolaskom proljeća i ljeta povećava se broj sudionika prometa, osobito biciklista, motociklista i pješaka koji žele iskoristiti sve blagodati boljih vremenskih prilika. Posljedično raste i broj prometnih nesreća, uzrokovanih ne samo tehničkim neispravnostima vozila, lošom infrastrukturom prometnica i nepridržavanjem prometnih propisa, već i određenim rizičnim čimbenicima koji predstavljaju područje odgovornosti za zdravlje svakog od nas.
Posljednji izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije (engl. World Health Organization, WHO) The Global Status Report on Road Safety 2018, naglasio je kako je na globalnoj razini godišnji broj poginulih u prometnim nesrećama na cestama već dosegao 1.35 milijuna, dok 20-50 milijuna osoba u svijetu pati od ne-smrtonosnih ozljeda nastalih u prometu, koje su rezultirale određenim stupnjem invaliditeta. Prometne nesreće postale su tako vodeći uzrok smrti kod djece i mladih u dobi 5-29 godina. Više od polovice svih poginulih u prometnim nesrećama predstavljale su vulnerabilne skupine: pješaci, biciklisti i motociklisti, osobito u zemljama u razvoju.
Prema navodima SZO-a tijekom 2016. slabije i srednje razvijene zemlje bilježile su višu stopu smrtnosti od prometnih nesreća u odnosu na razvijene zemlje (27.5 u odnosu na 19.2/100.000 stanovnika). Također je u afričkoj regiji zabilježena najviša (26.6), a u europskoj regiji najniža stopa fataliteta uzrokovanog prometnim nesrećama (9.3/100.000 stanovnika). Gotovo 93% svih poginulih u prometu na cestama bili su iz slabije i srednje razvijenih zemalja, unatoč činjenici da se u navedenim zemljama nalazi 60% od ukupnog broja vozila u svijetu.
Pod rizikom smrtnog ishoda u prometnim nesrećama su osobe:
• nižeg socio-ekonomskog statusa (čak i u razvijenim zemljama osobe nižeg socio-ekonomskog statusa imaju viši rizik sudjelovanja u prometnoj nesreći),
• mlađe životne dobi (djeca i mladi u dobi 5-29 godina),
• muškog spola (među umrlima u dobi do 25 godina je čak 73% mladih muškaraca, za koje je ujedno i tri puta veći rizik pogibje u prometnoj nesreći u odnosu na njihove vršnjakinje).
Rizični faktori
Sigurnosti na cestama dokazano pridonosi provođenje Sustava sigurnog pristupa (engl. Safe System Approach) koji osigurava siguran transport svim sudionicima prometa. Takav pristup uzima u obzir ranjivost svakog čovjeka na ozbiljne ozljede stečene u prometu te prepoznaje sustav djelovanja na ljudske pogreške.
Brzina
• Svako povećanje prosječne brzine u prometu direktno je povezano s većom vjerojatnošću i ozbiljnijim posljedicama sudara. Primjerice svaki 1% porast prosječne brzine povećava 4% vjerojatnost fatalnog sudara i 3% sudara s ozbiljnim posljedicama.
• Rizik smrti za pješaka kojeg je udarilo vozilo 4.5 puta je veći kod brzine vozila od 65 km/h u odnosu na brzinu od 50 km/h.
• Kod frontalnog sudara dvaju vozila vjerojatnost smrti za putnike iznosi 85% kod brzine vozila od 65 km/h.
Vožnja pod utjecajem alkohola i drugih psihoaktivnih tvari
• Svaka vožnja pod utjecajem alkohola i/ili drugih psihoaktivnih tvari povisuje rizik nastanka prometne nesreće s ozbiljnim ozljedama.
• U slučaju konzumiranja alkohola, rizik izazivanja prometne nesreće značajno raste već kod koncentracije od 0.04 g/dl alkohola u krvi.
• U slučaju konzumiranja psihoaktivnih tvari rizik izazivanja prometne nesreće ovisi o vrsti psihoaktivne tvari. Primjerice kod vozača koji su koristili amfetamine, rizik je veći pet puta u odnosu na vozače koji ga nisu konzumirali.
Nekorištenje kacige, sigurnosnog pojasa i dječje sjedalice
• Pravilno nošena kaciga smanjuje za 42% rizik fatalne ozljede te za 69% smanjuje rizik nastanka ozljede glave.
• Korištenje sigurnosnog pojasa smanjuje rizik od smrti za 45-50% kod vozača i suvozača, te smanjuje za 25% rizik smrti i ozbiljnih ozljeda kod putnika na stražnjem sjedalu.
• Korištenje dječje sjedalice u vozilu smanjuje rizik smrti djece putnika za 60%.
Ometanja (distrakcije) u vožnji
• Vozači koji koriste mobitel u vožnji imaju četiri puta veću vjerojatnost da će izazvati sudar u odnosu na vozače koji ga ne koriste.
• Korištenje mobitela tijekom vožnje usporava reflekse vozača, usporava vrijeme reakcije na prometne znakove i signale, kao i mogućnost održavanja pravocrtne vožnje te poželjne distance među vozilima.
• Tipkanje također povećava vjerojatnost sudara.
Loša cestovna infrastruktura
• Način projektiranja cesta, kao i njihovo održavanje, umnogome utječe na njihovu sigurnost. Ceste bi trebale biti takve da osiguraju potrebnu sigurnost svim sudionicima cestovnog prometa – pješacima, biciklistima i motociklistima, a ne samo vozačima. Postavljenje posebnih staza, signalizacije na križanjima, kružnih tokova i uspornika pridonosi općenitom smanjivanju rizika od prometnih nesreća svim sudionicima prometa.
Tehnička neispravnost vozila
• Tehnička neispravnost vozila je često kritična točka u izbjegavanju prometnih nesreća kao i ozbiljnih ozljeda i smrti. Tehnička sigurnost vozila na cestama trebala bi biti po državnim utjecajem od proizvodnje do izlaska vozila na ceste, što zahtijeva provedbu određenih zakona i standardnih procedura, primjerice obveznu ugradnju elektroničke kontrole stabilnosti, zračnih jastuka i sigurnosnih pojaseva u vozila. Nepostojanje takvih temeljnih standarda za sva vozila umogome povećava rizik nastanka prometnih nesreća.
Neadekvatna skrb sudionicima prometnih nesreća
• Odgađanje i loša organizacija skrbi za sve sudionike prometnih nesreća također povećava rizik ozljeda i smrti. Pravodobna skrb za unesrećene je ključna – odgađanje od nekoliko minuta može činiti razliku između života i smrti. Pritom je važna ne samo bolnička skrb, već i skrb koja se daje na mjestu događanja.
Neprovođenje zakona o cestovnom prometu
• Učinkovito provođenje zakona o sigurnosti cestovnog prometa podrazumijeva postojanje zakona na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini (npr. o dozvoljenoj koncentraciji alkohola u krvi, korištenju kaciga, sigurnosnih pojaseva i dječjih sjedalica, ograničenju brzine, itd.), njihovo redovito ažuriranje i prilagodbu na nove uvjete, kao i postojanje represivnih mjera.
Svi zajedno možemo doprinijeti sigurnosti na cestama, stoga nemojmo zaboraviti temeljne mjere prevencije:
1. SMANJITI BRZINU VOŽNJE!
2. KORISTITI SIGURNOSNI POJAS!
3. NE KONZUMIRATI ALKOHOL I/ILI PSIHOAKTIVNE TVARI!
4. SMANJITI DISTRAKCIJE/OMETANJA PRI VOŽNJI!
5. KORISTITI AUTOSJEDALICE ZA DJECU!
6. KORISTITI KACIGU!
Mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva
Odjel za epidemiologiju i prevenciju ozljeda
Literatura:
1. Dostupno na: https://www.who.int/publications/i/item/9789241565684 , pristup 31. 05. 2021.
2. Dostupno na: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/road-traffic-injuries , pristup 31. 05. 2021
3. Dostupno na: https://www.who.int/data/gho/data/themes/topics/topic-details/GHO/road-traffic-mortality , pristup 31. 05. 2021
