Povijest NZJZ SDŽ
Povijest sadašnjeg Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije započinje 1922. godine, kada je dr. Josip Škarić osnovao Bakteriološku stanicu u Splitu. Iste godine dr. Andrija Sfarčić osniva Institut za proučavanje i suzbijanje malarije u Trogiru uz pomoć Rockefellerove zaklade i prof. dr. Petera Mühlensa iz Instituta za proučavanje tropskih bolesti u Hamburgu. Institut u Trogiru 1929. godine mijenja naziv u Higijenski zavod Trogir.
Udruživanjem navedenih matičnih ustanova 01. prosinca 1929. godine nastaje Higijenski zavod Split. Nakon utemeljenja, Higijenski zavod Split objedinjuje cjelokupan rad na proučavanju i suzbijanju svih akutnih i kroničnih zaraznih te socijalno uvjetovanih bolesti na području Primorske banovine s nadležnošću od Nina do Dubrovnika te u livanjskom, duvanjskom i glamočkom kotaru, kao i travničkoj oblasti. U cilju suzbijanja malarije područje odgovornosti Zavoda obuhvaćalo je prostore od Raba i Paga te mostarsku oblast uz primorski dio Zetske banovine.
Godine 1933. Zavod useljava u novu namjensku zgradu na splitskim Gripama, sagrađenu na inicijativu dr. Andrije Štampara sredstvima Rockefellerove donacije, u kojoj i danas djeluje njegov pravni i povijesni sljednik Nastavni zavod za javno zdravstvo. Prelaskom u novi prostor i kadrovski ojačan, Zavod nastavlja sustavnu borbu protiv zaraznih i tropskih bolesti uz velike uspjehe na području suzbijanja malarije u ovom dijelu Europe, što je 1955. godine rezultiralo iskorijenjivanjem autohtone malarije. Zavod nastavlja djelovati i tijekom Drugog svjetskog rata, kao i u poslijeratnom razdoblju, kada prilagođava svoje djelovanje tadašnjim javnozdravstvenim izazovima osnivajući nove medicinske jedinice poput dispanzera, te nadalje provodi higijensko-epidemiološku i socijalno-medicinsku djelatnost u novim uvjetima.
Godine 1961. Higijenski zavod preimenovan je u Zavod za zaštitu zdravlja Split, čija se djelatnost postupno okreće drugačijoj zdravstvenoj problematici poput praćenja kroničnih nezaraznih bolesti, mentalnih oboljenja, ovisnosti i traumatizama te području medicine rada. Od 1964. godine u Zavodu se organizira i provodi, u suradnji sa Školom narodnog zdravlja „Dr. Andrija Štampar“ iz Zagreba, poslijediplomska nastava i specijalizacija liječnika primarne zdravstvene zaštite, te drugi oblici stručnog usavršavanja zdravstvenih djelatnika.
Tijekom 1975. godine Zavod postaje nastavna baza iz preventivnih disciplina za Medicinski studij u Splitu kao dio Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U Zavodu djeluje i javnozdravstvena biblioteka, jedinstvena takve vrste u Dalmaciji.
Osamdesetih godina prošlog stoljeća epidemiološke i mikrobiološke aktivnosti Zavoda poprimaju nove i suvremenije sadržaje, epidemiologija kroničnih nezaraznih bolesti postaje bitna sastavnica javnozdravstvenog rada, širi se djelatnost zdravstvene ekologije, a područje socijalne medicine, temeljeno na Štamparovim načelima, nastavlja s konceptom razvoja preventivne medicine i javnog zdravstva na našim prostorima.
Povijesnu 1991. godinu Zavod dočekuje u „posebnim uvjetima rada“, provodeći preventivno-medicinsku zaštitu u zoni svoje odgovornosti nad teritorijem, postrojbama HV-a, u smještaju izbjeglica, taborištima prognanika, te kroz različite oblike edukacije. Zavod uz rame političkih promjena u državi mijenja ime i organizaciju te postaje Zavod za javno zdravstvo Županije splitsko-dalmatinske. U razdoblju Domovinskog rata, Zavod je zabilježen kao čuvar ne samo zdravstvenih već i državotvornih stečevina, a njegove djelatnice i djelatnici kao požrtvovni, hrabri i zaslužni sudionici ratnih događanja.
Novo tisućljeće Zavod dočekuje kao respektabilna javnozdravstvena ustanova, okrenuta suvremenoj javnozdravstvenoj problematici, znanstveno-istraživačkom radu i edukaciji. Zavod postaje nastavnom bazom Medicinskog fakultata Sveučilišta u Splitu 01. lipnja 2006. godine te stječe naziv Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, kojeg nosi i danas.
Ustroj sadašnjeg Nastavnog zavoda sačinjava osam Službi s tristotinjak djelatnika (Služba za epidemiolgiju zaraznih bolesti, Služba za epidemiologiju i prevenciju nezaraznih bolesti, Služba za kliničku mikrobiologiju, Služba za zdravstvenu ekologiju, Služba za školsku i adolescentnu medicinu, Služba za mentalno zdravlje, Služba za javno zdravstvo i promicanje zdravlja i Služba za zajedničke poslove). Djelatnost Nastavnog zavoda razgranata je diljem Splitsko-dalmatinske županije osiguravajući raznovrsnu kvalitetu usluga, ne samo u gradu Splitu, već i u Imotskom, Kaštelima, Makarskoj, Omišu, Sinju, Solinu, Trogiru i Vrgorcu te na otocima Braču, Hvaru i Visu. Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije uspješno se održao i u kontinuitetu razvijao u skladu s promjenama na području javnozdravstvene medicine te se nalazi u samom vrhu nositelja javnozdravstvene misli u Republici Hrvatskoj s ciljem očuvanja i unaprjeđenja zdravlja stanovnika naše Županije, a i šire. Stoga će svojim djelovanjem i nadalje doprinositi dobrobiti svakog pojedinca i zajednice, poštujući tradiciju preventivne medicine kao postojani čuvar zdravlja budućih naraštaja.
Članak uredili:
mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva,
Josip Bakić, dipl. ing., Katja Matešan prof.
Literatura:
1. Monografija „90 godina u službi zdravlja“. Ur. Stella Fatović-Ferenčić i sur., Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, Split, 2012.
2. Monografija „60 godina Zavoda za zaštitu zdravlja u Splitu“, Ur. Sivije Ćurin i sur., Biblioteka Zavoda za zaštitu zdravlja Split, Split, 1982. NZJZ SDŽ, 2013. Designed by ThemeKat Powered by Warp Theme Framework
