Klimatske promjene i pridružene promjene vremenskih prilika, uključujući porast temperature zraka, globalnog su karaktera. Zbog valova velikih vrućina očekuje se porast prevalencije mnogih zdravstvenih problema.

Visoke temperature, vruće i sparno vrijeme, s visokim postotkom vlage u zraku, predstavljaju opterećenje za organizam.

Tko je pod povećanim rizikom?

Opasnosti pregrijavanja tijela osobito su izražene kod kroničnih bolesnika i starijih osoba, čiji je organizam već oslabljen brojnim bolestima. Naime, fizičke promjene metabolizma koje nastaju s godinama nepovoljno utječu na mehanizam regulacije tjelesne temperature. Koža starijih ljudi je tanja i nudi slabiju zaštitu od sunca. Slabljenje kognitivnih sposobnosti također može utjecati na senzornu sposobnost starijih osoba i spriječiti ih da “osjećaju” toplinu. Osobe s demencijom možda neće osjetiti toplinu i često će odjenuti previše slojeva odjeće.

Zdravstveni problemi koji povećavaju rizik od hipertermije:
  • oslabljen rad žlijezda znojnica je dio fiziološkog procesa starenja
  • kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti, bolesti pluća i bubrega, šećerna bolest
  • oboljeli od Alzheimerove bolesti i drugih demencija
  • osobe na terapiji diureticima, sedativima, anksioliticima, lijekovima za srčane bolesti i povišeni krvni tlak
  • debljina
  • pijenje alkoholnih pića i velikih količina kave (koja djeluje dehidrirajuće)

Posljedice po zdravlje

Toplinski poremećaji (toplinska sinkopa, toplinski grčevi, sunčanica, toplinska iscrpljenost i toplinski udar) skupina su srodnih bolesti uzrokovanih dugotrajnom izloženošću visokim temperaturama, ograničenim unosom tekućine ili poremećajem tjelesnih mehanizama za reguliranjem tjelesne temperature. Pod normalnim okolnostima tijelo se hladi znojenjem. Međutim u uvjetima jako visoke temperature, a naročito povećane vlažnosti zraka, sam mehanizam znojenja nije dovoljan. Znoj neće isparavati s kože, što onemogućava otpuštanje tjelesne topline, a tjelesna temperatura raste.
  • Toplinska sinkopa je stanje iznenadne vrtoglavice i naglog gubitka svijesti koje nastaje usljed tjelesne aktivnosti u uvjetima povišene vanjske temperature. Potrebno je skloniti osobu s vrućine u hladniji prostor, staviti noge u povišeni položaj i kada osoba dođe svijesti dati joj piti vodu ili prirodne negazirane voćne sokove.
  • Toplinski grčevi su bolni grčevi mišića koji najčešće zahvaćaju ruke, noge ili mišiće trbuha. Javljaju se usljed napornog fizičkog rada na visokim temperaturama, kada se osoba jako znoji, a nedovoljno nadoknađuje izgubljenu tekućinu i elektrolite. Iako tjelesna temperatura i puls obično ostaju normalni tijekom toplinskog grča, koža je često vlažna i hladna. Odmah treba prestati s fizičkom aktivnošću i skloniti se u sjenu ili klimatizirani prostor. Nadoknaditi izgubljenu tekućinu i sol (piti vodu sa soli, prirodne negazirane voćne sokove, nikako alkohol i kofeinske napitke!).
  • Toplinska iscrpljenost je poremaćaj organizma koji ukazuje na smanjenu sposobnost otpuštanja topline iz tijela. Simptomi koji ukazuju na toplinsku iscrpljenost su umor, slabost, glavobolja, mučnina, hladna i vlažna koža, otežano znojenje, ubrzani puls. Odmah se treba skloniti u hladniji prostor i piti puno tekućine. Ukoliko se osoba ubrzo ne osjeća bolje potrebno je pozvati liječničku pomoć.
  • Toplinski udar je najteži oblik hipertermije. Sličan je sunčanici, ali on ne mora nastati kao direktna posljedica izlaganja suncu. Naime, toplinski udar nastaje zbog povišene tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama. Termoregulacijski mehanizmi organizma prestaju funkcionirati, a tijelo nije više u stanju otpuštati višak topline u okolinu. Najčešće se javlja za vrijeme ljetnih sparina kada je vlažnost zraka visoka, pa su znojenje i prirodno hlađenje organizma otežani. Posljedično raste i unutarnja temperatura tijela.

Znaci toplinskog udara:
– nastaje naglo, osoba je zbunjena i dezorijentirana s iznenadnim gubitkom svijesti i padom tlaka
– koža je jako vruća (osjeti se na dodir rukom), suha je i crvena
– puls je jedva pipljiv i ubrzan (do 160-180 u min.)
– tjelesna temperatura je povišena, preko 39°C

Toplinski udar u najtežim slučajevima završava komom i smrću. Temperatura viša od 40°C trajno oštećuje unutarnje organe i mozak. Odmah treba pozvati liječničku pomoć, a osobu prenijeti u hladniji prostor, smjestiti je u vodoravan položaj, skinuti joj odjeću i početi s vanjskim hlađenjem – hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone, špricati kožu vodom temperature 25-30˚C (ne ledenom vodom!) uz istovremeno stvaranje umjetnog vjetra ventilatorom, lepezom ili novinama. Ne stavljati led na kožu (opasnost od vazokonstrikcije krvnih žila kože i stvaranja daljnje nemogućnosti otpuštanja topline iz tijela). Hlađenje treba trajati sve dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38°C. Ne davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol za snižavanje temperature! Osobe bez svijesti postaviti u bočni ležeći položaj.

Pošto su toplinom uzrokovani poremećaji preventabilni, važno je znati koje su najvulnerabilnije skupine i što sve treba poduzeti da ne dođe do razvoja poremećaja izazvanih visokim temperaturama okoline.

Preporuke za zaštitu od vrućina za osobe starije životne dobi

  • Planirati dnevne aktivnosti s obzirom na vrućinu (fizički zahtjevnije poslove obaviti ujutro i navečer).
  • Starije osobe ne smiju se izlagati suncu u razdoblju od 10-17 sati, posebno ne stariji kronični bolesnici oboljeli od kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih, respiratornih bolesti, renalne insuficijencije, dijabetesa.
  • Rashladiti svoj dom (zasjeniti prozore, noću i rano ujutro otvoriti prozore), boraviti što više u klimatiziranim prostorima.
  • Prilikom izlaska iz kuće starija osoba treba nositi udobnu laganu odjeću, svijetlih boja od prirodnih materijala i zaštititi glavu šeširom, maramom ili kapom.
  • Ne čekati da se razvije osjećaj žeđi, nego piti tijekom dana često i po malo! Nužno je dnevno uzimanje do 2 litre tekućine (negazirana voda, juhe, variva ili čajevi), a prednost dati laganoj hrani (jesti sezonsko voće i povrće).
  • Osim vode važno je nadoknaditi i znojenjem izgubljene soli da ne bi nastupilo stanje disbalansa elektrolita u organizmu (opasnost od toplinskih grčeva!).
  • Svi koji iz zdravstvenih razloga moraju ograničiti unos tekućine i soli svakako se trebaju posavjetovati s liječnikom. Osim pridržavanja uputa o liječenju i kontrolnih uputa liječnika o uzimanju lijekova nužna je učestalija kontrola krvnog tlaka u starijih osoba.
  • Izbjegavati alkohol, kavu, vruću i “tešku” hranu (pržena, pohana, slatka, jako zasoljena i začinjena jela) jer još dodatno zagrijavaju organizam.
  • Izbjegavati pijenje prehladne tekućine (želučani grčevi!).
  • Važno je redovito održavati osobnu higijenu, tuširati se ili kupati u mlakoj vodi.
  • Pojava glavobolje, mučnine, povraćanja, vrtoglavice, grčeva u mišićima, hladne i vlažne kože, ubrzanog pulsa znak su uzbune za stariju osobu, osobito bolesnu i funkcionalno onesposobljenu. Starija osoba mora se hitno javiti svom izabranom doktoru obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj pomoći.
  • Starije osobe zbog smanjenih aklimatizacijskih mogućnosti, fiziološki nisu u stanju učinkovito se rashladiti kad se temperatura podigne iznad 26°C. Zato svaka ustanova koja skrbi za starije osobe treba osigurati sobu ili prostor koji održava temperaturu na 26°C ili niže.
  • Za starije osobe je važna i stalna tjelesna i psihička aktivnost. Osobito je korisno kretati se u jutarnjim i večernjim satima, po mogućnosti u prirodi (parkovi, šetnice uz more, boravak u vrtovima i sl.). Ukoliko je kretanje otežano, tada je nužno redovito višesatno provjetravanje prostorija u kojoj starija osoba boravi.
  • Prilikom izlaska iz klimatizirane prostorije, ukoliko je velika temperaturna razlika u prostoriji i vanjske temperature (veća od 7°C), izlaz mora biti postepen jer se stariji organizam u kratkom vremenu ne može adaptirati na naglu promjenu temperature.
  • Strogo se treba pridržavati uputa liječenja i kontroliranog uzimanja lijekova te držati lijekove na temperaturi ispod 25°C ili u hladnjaku (pročitati upute o čuvanju lijekova u uputi o lijeku). Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo lijekove za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka.
  • Starija osoba obavezno uz sebe uvijek mora imati svoje osnovne podatke: ime i prezime, godina rođenja, adresa stanovanja i broj telefona kontakt osobe kojoj se može javiti u slučaju potrebe.
  • Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, poznanici, članovi udruga koje skrbe za starije nužno moraju u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci učestalije kontaktirati stariju osobu, a u slučajevima njezine slabije funkcionalne sposobnosti čak i svakodnevno po nekoliko puta.

Važni brojevi telefona
Hitna pomoć – 194
Centar za hitne situacije – 112
Inga Vučica, dr. med., univ. mag. sanit. publ., spec. javnog zdravstva
Služba za javno zdravstvo i promicanje zdravlja NZJZ SDŽ