Životni stil i suočavanje sa stresom

„Život se sastoji od malih stvari. Vrlo rijetko pojavljuju se prilike u kojima odjednom možemo učiniti puno. Istinska veličina sastoji se u tome da budemo veliki u malim stvarima.”
Charles Simmons

O stresu se često govori i piše,  s njim  se kroz život još češće suočavamo pa je opravdano kazati kako je on neizostavan dio naših životnih iskustava. Zahtjevne situacije očekuju brze i adekvatne reakcije kako bi bile  riješene  na što povoljniji način, po mogućnosti bez negativnih ishoda. Puno je razloga zbog kojih stvari ne ispadnu onako kako smo očekivali, a posljedice toga su frustracija, nelagoda i trpljenje.

Ukoliko iz njih nešto naučimo  o sebi, situaciji i drugima, na dobrom smo putu pozitivnih promjena,  u protivnom može se dogoditi da nam strategije suočavanja sa stresom postanu sve neefikasnije, a  mi sve više frustrirani i u potrazi za krivcem. Neki ljudi imaju slabije kapacitete za suočavanja sa stresom, dok drugi  pokazuju veću otpornost na stres. Bez obzira na navedene razlike, u našim životima postoje mnogi aspekti koji su izravno pod našom kontrolom jer su rezultat naših odabira i odluka, a jedan od njih je životni stil. On govori o tome kako se odnosimo prema sebi i drugima, kakva nam je razina svijesti i funkcionalnosti te kakvo smo okruženje stvorili u materijalnom i estetskom smislu. Kroz dobre odabire gradimo „životne temelje“ koji će nam olakšati upravljanja sa teškim i zahtjevnim životnim situacijama.

O dobrobitima vježbanja ( tjelovježba)  odavno se već puno toga zna. Ono je danas više nego ikada postalo lako dostupno i vrlo raznoliko.  Vježbanjem se smanjuje masno tkivo, a izgrađuje mišićna masa što dovodi do ljepšeg izgleda tijela i osjećaja većeg zadovoljstva. Učvršćivanjem mišića i ligamenata  povećava se opća funkcionalnost te smanjuje mogućnost povreda. Zbog lučenja hormona sreće – endorfina,  vježbanje  je i  vrlo ugodna aktivnost. Tjelesna aktivnost uzrokuje ubrzano disanje i bolju oksidaciju tijela što pospješuje izmjenu tvari u organizmu. Opravdano je kazati kako vježbanjem čuvamo tjelesno i mentalno zdravlje te jačamo  kapacitete za suočavanja sa životnim izazovima.    

San je dio biološkog ritma čovjeka koji je usklađen s ritmovima prirode (izmjene dana i noći). Suvremeni stil života mnogim ljudima je poremetio ritam spavanja dovodeći ih u stanja neispavanosti, razdražljivosti, smanjenih kognitivnih kapaciteta, a u konačnici i stresa. Spavanje je jedina situacija u kojoj se mozak odmara, a sve stanice  u tijelu regeneriraju. Kroz kvalitetnu organizaciju i planiranje dnevnih aktivnosti moguće je osigurati dovoljnu količinu sna  te tako prevenirati  pojavu mentalnih bolesti i demencije.

Razvijanjem interesa i hobija pojedinac otvara prostor za zabavu i relaksaciju jer radi ono što voli, što ga zanima. Isto tako  jača introspekciju i svijesti o sebi te se povezuje s onima koji imaju iste ili slične interese. Ljudi koji imaju hobije ne prepuštaju se trivijalnostima, dosadi i monotoniji, stanjima koja imaju negativan utjecaj na vrijednosni sustav, a samim time i na kvalitetu odabira i odluka.

Upravljati sa stresom moguće je i kroz razumijevanje osobnih granica, za što je potrebno imati jasnu i točnu sliku o sebi. Suvremeni, promjenjivi svijet  pred pojedinca sve češće postavlja zahtjeve za brzim  i adekvatnim prilagodbama ali i  obradama sve većeg broja informacija. Razvoj mozga čovjeka ne prati brzinu  razvoja tehnologije pa sve navedeno kod sve većeg broja ljudi sve češće izazva osjećaj stresa. Tijelo nam šalje  signale kojima  „izražava nezadovoljstvo“ s  načinom našeg življenja. U koliko  signale ignoriramo ili ne prepoznamo na vrijeme može doći do kumulacije stresa te izgaranja. Posljedice mogu biti ozbiljne po psihofizičko zdravlje pojedinca, a samo oporavak dug i neizvjestan. U ovakvim situacijama ponekad rješenje može biti jedino u promjeni prioriteta.     

Smijeh je vidljiva ekspresija naših unutrašnjih pozitivnih stanja izazvanih nekim podražajem. Dok se smijemo dišemo trbušno, duboko što dovodi do opuštanja svih  mišića. Smijanjem se postižu efekti slični onima prilikom  prakticiranja tehnika relaksacije. Smijeh budi optimizam, približava nas drugim ljudima pa je uvijek dobro okružiti se ljudima koji imaju smisla za šalu. Mozak ljudi više je fokusiran  na opažanje negativnih stvari što je ljudskoj vrsti omogućilo preživljavanje do današnjih dana. Kao što je tjelovježbom moguće jačati mišiće, jačanjem svjesnosti moguće je „vježbati mozak“ za opažanje i pamćenje pozitivnih životnih iskustava.

Postoji još puno načina kojima pojedinac može  jačati svoje kapacitete i tako bolje upravljati sa stresom. Zdrava prehrana, izgradnja dobrih odnosa s drugima, prakticiranje tehnika relaksacije te izbjegavanje svih oblika rizičnih ponašanja kao što su opijanje, pušenje duhana, konzumiranje ilegalnih droga, kockanje  i klađenje, spolno rizična ponašanja i sl. Navedena ponašanja smanjuju kvalitetu  života pojedinca, a time i mogućnost očuvanja njegovog mentalnog zdravlja. Ona ga udaljavaju od drugih ali i samog sebe, uskraćuju mu osjećaj zadovoljstva, slobode, smisla života i  korisnosti – mogućnosti iskorištavanja svojih kapaciteta.

Stručni suradnik u Službi za mentalno zdravlje
Katarina Čolak Jurić, prof. psiholog

Share on social media

Facebook
Twitter
LinkedIn
Logo ustanove

NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE