Search

Gerontologija i gerijatrija: u čemu je razlika?

Starenje je sastavni dio života. Taj je proces jedino u ljudskoj populaciji evolucijski promijenjen, pa je prosječan životni vijek ljudi zahvaljujući visokoj medicinskoj skrbi, kvalitetnim uvjetima života i modernoj tehnologiji produžen nekoliko puta u odnosu na dužinu života ljudi prvih civilizacija. Velika vitalnost ljudske populacije i njena dobra prilagodljivost uvjetima okoline omogućili su opstanak ljudi u često nepovoljnim uvjetima okoliša.

Gerontologija (grč. geron-starac, logos-znanost) je znanost koja proučava promjene organizma u normalnom procesu starenja i bavi se tjelesnim i psihičkim svojstvima starijeg organizma, te socijalno-ekonomskim posebnostima i problemima starijih osoba. Elie Metchnikoff s Pasteurovog instituta u Parizu prvi je put upotrijebio ovaj termin 1903. u biološkoj studiji proučavanja starenja i razvoja vlastitih teorija o tome kako se životni vijek može produžiti. Njegove su teorije o korisnim crijevnim bakterijama (on je izumio polje koje će kasnije biti poznato kao probiotici) postavile temelje za istraživanje starenja i dugovječnosti.

Gerijatrija (grč. geron-starac, iatreia-liječenje) predstavlja interdisciplinarnu medicinsku znanost koja se bavi proučavanjem bolesnih stanja u osoba starije dobi, njihovim sprečavanjem i liječenjem. Termin gerijatrija uveo je 1909. godine liječnik iz SAD-a Ignaz Natscher u članku „Geriatrics“ u New York Medical Journal. Razvoj moderne gerijatrije započeo je u drugoj polovici 20. stoljeća kada su u kliničkoj medicini stvoreni preduvjeti za razvoj gerijatrije kao posebne discipline.

O posebnostima organizma osoba starije dobi podatci postoje još od davnina. Hipokrat (460.-377. p.n.e.) je uočio neke bolesti koje su češće u starijoj dobi. Opisivao je promjene organizma starijih osoba navodivši tegobe pluća i dišnih putova-otežano disanje i kašalj, tegobe kostiju i zglobova-bolovi u zblobovima i otežano kretanje, slabljenje vida, sluha, teškoće s mokraćnim putovima-otežano mokrenje…Galen (129-199) je opazio da je organizam starog organizma hladan  i da su sve funkcije organizma oslabljene. Slavni umjetnik Leonardo da Vinci (1452.-1518.) proučavajući anatomiju ljudskog tijela prikazao je i promjene krvnih žila organizma osoba starije dobi.

Razmatranja o pojmovima fiziološkog i patološkog starenja oduvijek su bila predmet zanimanja. Treba istaknuti da vrlo rijetko svi organski sustavi slabe istovremeno, već obično jedan ili više organskih sustava stari brže od ostalih dijelova organizma. S jedne strane starenje je neminovna i redovita pojava kod svih živih bića, pa je prema tome i normalan fiziološki proces. S druge strane postoje upadljive sličnosti između staračke involucije i nekih patoloških fenomena.

Posljednih stotinu godina prosječna se dužina života značajno produljila, tako da se danas starije stanovništvo dijeli u tri dobne skupine; mlađa 65-74 godine, srednja 75-84 godine i stara 85 i više godina. Vremenske su granice navedenih razdoblja jako varijabilne i ovise o brojnim biološkim, psihološkim i socijalnim značajkama.

Podijeli na društvenim mrežama

Facebook
Twitter
LinkedIn
Logo ustanove

NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE