Go Red for Women je kampanja koju je započelo Američko kardiološko društvo (American Hearth Association) 2004. godine s ciljem podizanja svijesti žena o srčanim bolestima i moždanom udaru kao vodećim uzrocima smrti kod žena. Prvog petka u veljači Go Red For Women okuplja i ujedinjuje milijune ljudi u različitim aktivnostima, od modnih revija do javnozdravstvenih preventivnih kampanja, noseći crveno kako bi podigli svijest i smanjili smrtnost žena od srčanih bolesti i moždanog udara. U više od 50 zemalja diljem svijeta žene se ujedinjuju i dijele svoje priče kako bi ukazale na ovaj problem te educirale obitelj i prijatelje o znakovima i simptomima, čimbenicima rizika i djelovanju u svrhu zaštite zdravlja žena.
01. veljače 2019. godine odjenite i Vi crveno te podržite kampanju Go Red for Women !
Srčano-žilne bolesti su broj 1 ubojica žena u svijetu, uzrokujući 1 od 3 smrti svake godine. Vodeći su uzrok smrti i u Republici Hrvatskoj s 23.504 umrlih osoba 2017. godine, odnosno 44,0% ukupno umrlih. U Splitsko-dalmatinskoj županiji od srčano-žilnih bolesti 2017. godine umrlo je 2.208 osoba (42,2% ukupno umrlih), od čeka 1.259 žena.
Osim što su vodeći uzrok smrti, srčano-žilne bolesti vodeći su uzrok invaliditeta i smanjene kvalitete života osoba koje su pogođene njima. Muškarci imaju veći rizik od srčano-žilnih bolesti u odnosu na žene u premenopauzalnoj dobi, ali nakon ulaska u menopauzu rizik se izjednačava u oba spola. Žene najčešće ne doživljavaju srčano-žilne bolesti kao najveću prijetnju njihovom zdravlju, unatoč tome što te bolesti na globalnoj razini ubiju više žena nego svi karcinomi, tuberkuloza, HIV/AIDS i malarija zajedno.
Iako postoje mnoge sličnosti u simptomima bolesti srca i krvnih žila kod muškaraca i žena, postoje i razlike koje bi mogle spasiti ili ugroziti vaš život ako ih ne prepoznate.
Ako ste imali bolest srca, biste li prepoznali simptome? Mnogima je poznat prizor čovjeka koji se drži za prsa i pada na tlo, ali ima još mnogo toga što trebate znati. Prije nego što osjetite tu bol, naučite znakove upozorenja i nemojte ih zanemariti.
Najčešći simptomi srčanog udara:
- Iznenadna bol jakog intenziteta, lokalizirana u sredini prsnog koša; širi se u lijevu ruku, a ponekad i u desnu ruku, vrat, donju čeljust, trbuh i leđa.
- Nelagoda u prsnom košu, dulja od nekoliko minuta ili dolazi na mahove, a osjeća se kao stiskanje, neugodan pritisak, ispunjenost ili drobljenje.
- Osjećaj nedostatka zraka, nemogućnosti udisanja ili kratkoće daha, često udružen s nelagodom u prsištu i boli.
Ostali simptomi: nagla slabost, mučnina, glavobolja, vrtoglavica, znojenje, poremećaj srčanog ritma, uznemirenost, tjeskoba, gubitak svijesti.
Najčešći simptomi moždanog udara su:
- Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica; osobito zahvaćenost samo jedne strane tijela.
- Iznenadne smetnje govora: otežano izgovaranje, razumijevanje ili gubitak govora.
- Iznenadne smetnje vida: zamagljenje ili gubitak vida.
- Iznenadne smetnje u hodu, vrtoglavice, gubitak ravnoteže.
- Iznenadna jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem
UPAMTITE!
Važno je prepoznati simptome srčanog i moždanog udara te se što hitnije javiti liječniku kako bi se na vrijeme poduzele odgovarajuće dijagnostičke i terapijske mjere. Pravodobnim početkom liječenja (što prije, najbolje unutar prva tri sata), takva se stanja mogu izliječiti.
Što možete učiniti kako bi spriječili srčano-žilne bolesti?
Postoje čimbenici rizika koji pogoduju nastanku srčano-žilnih bolesti. Na neke od njih ne možemo utjecati, kao što su starija životna dob, muški spol i obiteljska sklonost, prethodno preboljeli moždani ili srčani udar. Čimbenici rizika na koje možemo utjecati, mijenjati ih, kontrolirati ili liječiti su:
- pušenje
- povišeni krvni tlak
- nepravilna prehrana
- tjelesna neaktivnost
- pretilost ili prekomjerna težina
- prekomjerna konzumacija alkohola
- povišeni kolesterol i trigliceridi u krvi
- šećerna bolest
- stres
Upoznajte svoje brojeve!
Ne možemo upravljati onim što ne mjerimo, zbog čega je poznavanje vašeg rizika ključno za sprečavanje srčano-žilnih bolesti. Razgovarajte sa svojim liječnikom već danas kako biste saznali više o vašem krvnom tlaku, kolesterolu, šećeru u krvi i indeksu tjelesne mase (ITM). Zdravlje Vašeg srca ovisi o tome!
PREPORUČENE VRIJEDNOSTI:
• Krvni tlak < 140/90 mm/Hg
• Ukupni kolesterol < 5 mmol/l
• LDL kolesterol < 3 mmol/l
• Glukoza < 6 mmol/l
• Indeks tjelesne mase 20-25 kg/m²
POVIŠENI KRVNI TLAK (HIPERTENZIJA) jedan je od glavnih čimbenika rizika za srčano-žilne bolesti. Jeste li znali da gotovo 50 % osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, a polovica onih koji znaju se ne liječe niti se trude mijenjati štetne životne navike! Poznajete li razinu svog krvnog tlaka i kontrolirate li ga promjenama životnih navika ili lijekovima, smanjiti ćete svoj rizik od srčanog i moždanog udara.
POVIŠENI KOLESTEROL u krvi povezuje se s približno 4 milijuna smrti godišnje. U prehrani birajte nezasićene umjesto zasićenih masnoća. Ako ne možete kontrolirati razinu kolesterola samo prehranom, razgovarajte s liječnikom o tome koja Vam je terapija potrebna.
VISOKA RAZINA ŠEĆERA u krvi može ukazivati na šećernu bolest (dijabetes). Jeste li znali da su srčano-žilne bolesti vodeći uzrok smrti u dijabetičara! Neprepoznata i neliječena šećerna bolest predstavlja povišeni rizik za srčani i moždani udar.
Ako Vam je liječnik već preporučio lijekove, uzimajte ih redovito i prema uputama!
PREKOMJERNA TJELESNA TEŽINA ILI PRETILOST je važan predisponirajući čimbenik za srčano-žilne bolesti, povišenu razinu kolesterola (hiperlipidemiju), dijabetes tipa 2, određene vrste karcinoma i mnoge druge bolesti. Zbog povećane tjelesne mase nastaju brojne komplikacije koje smanjuju kvalitetu života, radnu sposobnost i životni vijek oboljelih. Indeks tjelesne mase se računa tako da se tjelesna masa osobe u kilogramima podijeli s kvadratom visine u metrima (ITM = kg/m²).
RECITE NE PUŠENJU! – pušenje je drugi vodeći uzrok bolesti srca i krvnih žila, nakon visokog krvnog tlaka. Rizik za koronarnu bolest srca je 25% veći u žena koje puše, nego u muškaraca pušača. Svaki drugi pušač će umrijeti zbog posljedica pušenja, a u prosjeku, pušači umiru 10 godina ranije nego nepušači. Jeste li znali da nepušači izloženi duhanskom dimu (pasivno pušenje) imaju 25-30% povećani rizik od razvoja srčano-žilnih bolesti!
PRAVILNA URAVNOTEŽENA PREHRANA blagotvorno djeluje na tvoj srčano-žilni sustav. Pokušaj pojesti 5 porcija (1 porcija = količina pune šake) voća i povrća dnevno i smanji unos zaslađenih pića i voćnih sokova (odaberi vodu). Ograniči unos prerađene i konzervirane hrane koja često sadrži više soli, šećera i masti. Alkohol konzumiraj u preporučenim granicama (muškarci ne više od 2 pića/dan; žene ne više od 1 pića/dan). Pripravi sebi kod kuće zdrave obroke!
BUDITE AKTIVNI SVAKI DAN – penji se stepenicama, hodaj ili vozi bicikl umjesto vožnje automobilom; igra, hodanje, kućni poslovi… sve se to ubraja u tjelesne aktivnosti! Već i 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti svakoga dana smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara!
SMANJITE STRES! Stres je povezan s pušenjem, prekomjernom konzumacijom alkohola i nezdravom prehranom, dokazanim čimbenicima rizika za srčano-žilne bolesti. Ne zaboravite napraviti male stanke u pravilnim razmacima tijekom radnoga dana.
Majda Gotovac, dr. med., specijalist epidemiologije
Služba za epidemiologiju i prevenciju nezaraznih bolesti, NZJZ SDŽ
Literatura:
1. https://www.goredforwomen.org/
2. https://www.heart.org/
3. https://www.world-heart-federation.org/