Virus COVID-a 19 ušao je u naš život i promijenio nam svakodnevne navike na način kojeg nitko nije mogao predvidjeti. Kako bi se minimizirao rizik od virusa, mnogi od nas provode više vremena kod kuće što doprinosi psihološkom stresu, a uzrokuje i negativne zdravstvene navike kao što je: prejedanje, sjedilački način života uz smanjenu tjelesnu aktivnost, pojačanu uporabu alkohola i duhana kao i pretjeranu izloženost ekranima što ima za posljedicu poremećaje sna. Sva navedena ponašanja povezuju se s kroničnim bolestima i mogu utjecati na naš imunitet.
Dok, s jedne strane ne postoji hrana, pojedini nutrijent ili dodatak prehrani kojim bi prevenirali infekciju COVID-om 19, uravnotežena prehrana koja sadržava dovoljne količine makronutrijenata i razne mikronutrijente predstavlja uvjet za optimalan rad imunosnog sustava.
Zapadnjački tip prehrane i pretilost predstavljaju glavne čimbenike rizika teže kliničke slike COVID-a 19. Uporaba alkohola i duhana također imaju štetan učinak na imunosni sustav. Stoga su važne preventivne mjere: kontrola tjelesne težine, smanjenje stope pušenja i ograničena konzumacija alkohola. Za jačanje imuniteta važan je i kvalitetan san. Adekvatne promjene stila života vezano uz prehranu, tjelesnu aktivnost, spavanje, unos alkohola i pušenje duhana mogu biti saveznici u izgradnji imuniteta potrebnog za sprječavanje rizika od infekcije kao i pomoć u prevenciji razvoja teže bolesti COVID-om 19.
Potrebno je da ostanemo proaktivni kako bismo očuvali aktivan stil života u razdoblju socijalne distance. Ukoliko i niste direktno pogođeni infekcijom COVID-19 ili pak niste ni pozitivni na spomenuti virus, sama pandemija je nesumnjivo imala drastičan učinak na vašu svakodnevnu rutinu, što u konačnici negativno utječe na cjelokupno zdravlje.
Što nam je raditi kako bismo sačuvali zdravlje i aktivan stil života u ovim vremenima?
– Ostanimo aktivni: Bez obzira na zatvorene gimnastičke dvorane i fitness centre, postoje brojni načini za postizanje tjelesne aktivnosti koji se ne kose sa smjernicama o propisanoj socijalnoj distanci i izbjegavanju većih skupina ljudi. Aerobik možemo sasvim uspješno raditi i kod kuće. Ako izbjegavamo gužve, ne znači da moramo izbjegavati prirodu. Žustra šetnja ili joggiranje na otvorenom još se može smatrati relativno sigurnim. Sklekovi, čučnjevi, skokovi s raznoženjem i odručenjem sjajni su načini za održavanje dobre forme.
– Adekvatan san: Za cjelokupno zdravlje važan je kvalitetan san. Iako količina sna koja nam je potrebna za zdravlje i optimalno funkcioniranje uglavnom ovisi o pojedinoj osobi, prema smjernicama CDC-a (Centra za sprečavanje i kontrolu bolesti), odraslim osobama u dobi od 18 do 60 godina preporučuje se sedam do osam sati spavanja svake noći.
– Prehrana: Ključna je samodisciplina i izbjegavanje “emocionalnog jedenja” uzrokovanog stresom, što može biti povezano s drastičnim promjenama koje nosi pandemija COVID-om 19. Prema CDC-u, cjelovita prehrana bazirana na tamnom, lisnatom povrću, narančama i rajčicama puna je vitamina, vlakana i minerala. U svoju svakodnevnu prehranu moramo uvesti naviku konzumacije nutritivno bogatih namirnica umjesto grickalica ili “brze hrane”.
– Briga o sebi: Posvetite si vrijeme, kao biste se brinuli o samome sebi. U tom smislu, pružajte potporu i drugima oko sebe. Dobrobit za zdravlje može biti meditacija, opuštanje, kvalitetno vrijeme provedeno sa svojom obitelji, osobna njega i sl.
– Zdravstvena njega: Ukoliko su vam propisani određeni lijekovi, svakako ih uzimajte prema preporuci liječnika. Kronična stanja kao što su: hipertenzija, dijabetes, astma i brojna druga treba stalno provjeravati i uzimati propisanu terapiju. U slučaju bilo kakve zabrinutosti potrebno je kontaktirati svog liječnika. S obzirom na pandemijske uvjete, dostupna rješenja u komunikacijskom smislu su telefon i elektronska pošta za stanja koja nisu nužno vezana uz COVID-19.
– Strategije protiv stresa i tjeskobe: Nove mjere opreza u zaustavljanju širenja virusa COVID-19 izazivaju stres i tjeskobu, ali kako bismo ih svladali moramo prihvatiti mjere na pozitivan način. Pozitivne strategije suočavanja sa stresom uključuju vježbanje, meditaciju, čitanje, unaprjeđenje određenih vještina ili hobija i sl. Ovo razdoblje trebamo iskoristiti kako bismo povećali svakodnevno ponavljanje pozitivnih aktivnosti, ali i kako bismo razvili novu čak bolju rutinu kojoj smo morali pribjeći zbog trenutne pandemije.
– Ostanite povezani: Kako bismo smanjili tjeskobu i osjećaj malodušnosti tijekom izolacije može nam pomoći razgovor s bliskim osobama. Uz pomoć naprednih tehnologija možemo biti povezani s onima koje volimo, ali od kojih smo trenutno razdvojeni.
Spomenute smjernice imaju za cilj poboljšati naše cjelokupno zdravlje i dobrobit. Ipak, moramo biti svjesni da iako nas zdrava prehrana, tjelesna aktivnost, dovoljno odmora i briga o mentalnom zdravlju čini otpornijima, to nije lijek niti jamstvo za imunitet koji bi nas čuvao od zaraze COVID-om 19.
Katja Matešan, prof.
Služba za javno zdravstvo i promicanje zdravlja
