Glavna skupština Ujedinjenih naroda 14. prosinca 1990. proglasila je 1. listopada Međunarodnim danom starijih osoba, ističući značenje iskoristivog potencijala izrazito rastućeg svjetskog starijeg stanovništva.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja „Putovanje u dobnu jednakost“ (The Jourrney to Age Equality) naglašava potrebu za ostvarenjem društva svih generacija i provođenje međunarodne obveze načela Ujedinjenih naroda o zaštiti starijih (Glavna skupština UN-a 1991., rezolucija 46/91), koja su i nastala zbog potrebe društva da se naglasi društveno sudjelovanje, zaštita i dostojanstvo za sve članove društva.
Tijekom sljedećih 50 godina broj starijih osoba u svijetu će porasti od oko 600 milijuna na gotovo 2 milijarde. Danas, jedna od deset osoba ima 60 i više godina; do 2050. godine, jedna od pet osoba će biti u toj dobi. Do 2030. godine broj osoba starijih od 60 godina premašiti će broj mladih od 15 do 24 godine.
Porast broja starijih osoba kao i njihovih specifičnih problema indirektno mijenja i strukturu i funkcioniranje zajednice u cjelini. Pošto se interesi starijih razlikuju od interesa mladih društvena zajednica mora omogućiti starijima da zadovolje svoje potrebe, želje i interese. U suvremenoj civilizaciji koja je sve više orijentirana prema mladima, i u kojoj gotovo da postoji samo “kult mladosti” stavovi su suprotni i prevladavaju pretežno negativni stavovi o starosti.
Iako ih nazivamo mudrima i često tražimo njihove savjete, i unatoč tome što smo svjesni kako je riječ o životnoj fazi koju nitko od nas neće preskočiti, još smo uvijek društvo koje baš i nije načisto s time kakav bi odnos i stav trebali zauzeti prema starijim osobama.
Briga za starije osobe trebala bi biti odgovornost čitavog društva jer utječe na cjelokupni razvoj društva i gospodarski sustav što se u konačnici preslikava i na mikro razinu – obitelj i lokanu zajednicu.
Starije osobe ne bi trebale biti teret društva, već njegov integrativan dio jer unatoč tome što su stariji i nisu radno aktivni, njihova pomoć kroz angažman u zajednici, obitelji i općenito u svakodnevnom životu je dragocjena.
Potrebno je promicati međugeneracijsku solidarnost i dati podršku starijim osobama da budu aktivne, da se angažiraju i da šire svoje socijalne mreže i ostvare svoje interese.
Važno je da stvorimo i zalažemo se za društvo otvoreno za sve generacije.
Povodom Međunarodnog dana starijih osoba navodimo načela Ujedinjenih naroda o skrbi za starije ljude, koju je 1991. usvojila Glavna skupština UN-a. Svrha ovih načela je poboljšanje života ljudi u starijoj dobi:
NEOVISNOST
Starijim ljudima trebalo bi omogućiti sljedeće:
– dostupnost prikladne hrane, vode, stanovanja, odjeće i zdravstvene skrbi kroz osiguranje dohotka, obiteljske podrške i potpore zajednice, te kroz samopomoć;
– mogućnost rada ili pristup drugim aktivnostima kojima bi se osigurao dohodak;
– mogućnost sudjelovanja u odlučivanju kada i prema kojem rasporedu će ići u mirovinu;
– pristup odgovarajućim obrazovnim programima i programima obuke za stjecanje različitih vještina;
– život u sigurnoj sredini koja se može prilagoditi osobnim potrebama i promijenjenim sposobnostima;
– život u vlastitom domu što je duže moguće.
DRUŠTVENO SUDJELOVANJE
Stariji ljudi trebali bi:
– ostati sastavni dio društva, aktivno sudjelovati u tvorbi i provedbi politike koja izravno utječe na njihovo blagostanje, kao i podijeliti svoja znanja i vještine s mlađim generacijama;
– tražiti i stvoriti mogućnost za rad na korist svojoj društvenoj zajednici i za dragovoljno uključivanje u aktivnosti koje su primjerene njihovim interesima i sposobnostima;
– organizirati pokrete ili udruge starijih ljudi.
SKRB
Stariji ljudi bi trebali:
– imati koristi od obiteljske i društvene skrbi i zaštite u skladu s društvenim sustavom i kulturnim vrijednostima društva u kojem žive;
– imati neometan pristup zdravstvenoj skrbi koja će im omogućiti održavanje i postizanje najbolje moguće razine tjelesnoga, duševnog i emotivnog blagostanja, te spriječiti ili odgoditi početak bolesti;
– imati pristup socijalnim i zakonodavnim službama zbog poboljšanja samostalnosti, zaštite i skrbi;
– moći koristiti odgovarajuće razine institucionalizirane skrbi kojom bi im se osigurala zaštita, rehabilitacija te socijalni i duševni poticaji u humanoj i sigurnoj sredini;
– moći ostvariti ljudska prava i temeljne slobode tijekom boravka u bilo kakvoj ustanovi za skrb, liječenje ili prihvat starijih ljudi, uključujući cjelovito poštivanje njihovih vjerovanja, dostojanstva, potreba i privatnosti, kao i prava na odlučivanje o vlastitoj skrbi i kvaliteti življenja.
SAMOISPUNJENJE
Stariji ljudi bi trebali:
– imati mogućnost ostvarenja cjelovita razvitka vlastitih potencijala;
– imati pristup obrazovnim, kulturnim, duhovnim i rekreacijskim sredstvima društva u kojem žive.
DOSTOJANSTVO
Stariji ljudi bi trebali:
– moći dostojanstveno i sigurno živjeti te biti zaštićeni od izrabljivanja i tjelesnog ili duševnog zlostavljanja;
– biti sigurni da će se s njima postupati pošteno bez obzira na dob, spol, rasnu ili etničku pripadnost, invaliditet ili drugi status, kao i da će biti cijenjeni bez obzira na svoj gospodarski doprinos.
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije obilježit će ovaj dan prigodnom Gerontološkom tribinom na temu “Starenje mozga i demencije” koja će se održati 02. listopada 2019. godine u 12.00 sati u biblioteci NZJZ SDŽ.
Pozvani gost predavač je prof. dr. sc. Ivo Lušić, dr. med., spec. neurolog.
Inga Vučica, dr. med., univ. mag. sanit. publ., spec. javnog zdravstva
Voditeljica Odjela / Centara za gerontologiju
Služba za javno zdravstvo i promicanje zdravlja
Literatura:
1. Dostupno na: https://www.un.org/development/desa/ageing/international-day-of-older-persons-homepage/2019unidop.html
