Search

Mladi i glazbeni festivali – Što slušaš?

Posljednjih šest godina, početkom srpnja Split i okolni otoci postaju prava meka ljubitelja elektroničke glazbe. Prvo izdanje Ultre održano je u Miamiju, SAD, 1999. i od tada Ultra music festival (UMF) ima kultni status najvećeg svjetskog festivala takve vrste. Po mnogo čemu, to je događaj vrijedan pažnje.

Jedni ističu veliki broj posjetitelja iz više od 140 zemalja svijeta, drugi ističu promociju jedne male zemlje poput Hrvatske. Osim ekonomskog aspekta, festival ovakvih razmjera u fokus stavlja nove trendove u glazbi.
Kroz povijest, razvijali su se različiti glazbeni ukusi, oblikovali novi glazbeni pravci unutar postojećih ili stvarali sasvim novi žanrovi.  Pošto je elektronička glazba  izraz koji se koristi za svu glazbu nastalu pomoću elektroničkih uređaja, ne treba nas čuditi činjenica da je upravo ova vrsta glazbe  doživjela najbrži razvoj u proteklih 50 godina jer je išla u korak s razvojem tehnike i tehnologije.
Glazba je sastavni dio života. Slušamo je dok se vozimo u javnom prijevozu, obavljamo svakodnevnu kupovinu, na ulicama i trgovima. Glazba je pozadina na filmskim platnima, pratnja na svim važnim životnim događanjima. Njezin utjecaj vidljiv je u svim područjima  života. Mogli bi parafrazirati narodnu poslovicu „Glazba je kao sol. Bez glazbe se može, ali je bez okusa.“
Kao najjednostavniji razlog slušanja glazbe može se navesti činjenica da glazba pruža zadovoljstvo. To se osobito očituje kod mladih, jer je glazba povezana s nekim njihovim najintenzivnijim, ali i najintimnijim iskustvima u životu (Christenson i sur., 2003.).
O važnosti glazbe u životima mladih govori i podatak da  njih 95%  sluša glazbu svakodnevno, a svaki drugi srednjoškolac naše Županije aktivno sluša glazbu četiri i više sati dnevno.
Glazba utječe na raspoloženje, poboljšava trenutno emocionalno stanje, oslobađa nas napetosti, ublažava osjećaj osamljenosti. Osim toga, slušanje glazbe povezuje se s pripadnošću određenoj vršnjačkoj skupini što je mladima vrlo važno u njihovom procesu sazrijevanja.  
U posljednje vrijeme sve se češće govori o povezanosti vrste glazbe koju mladi slušaju i rizičnih ponašanja kojima su ti isti mladi skloni. Prema novinskim natpisima stječe se dojam kako je elektronička glazba povezana s pojačanom konzumacijom sintetičkih droga. Kako ne bi bili pod utjecajem predrasuda ili neprovjerenih izjava, uzet ćemo u obzir samo provjerene činjenice. Prema iskustvu liječnika Hitne medicinske službe na UMF 2017.  više od polovice intervencija, završilo je bolničkim liječenjem zbog politoksikomanije (istovremenog uzimanja više opojnih sredstava) i alkoholiziranosti. Prema provedenom istraživanju na području toksikološke analize biološkog otpada iz kemijskih toaleta raspoređenih  na nekoliko lokacija tijekom UMF 2017., utvrđena je prisutnost sintetičkih droga, što implicira konzumaciju istih među posjetiteljima festivala.
Naravno, to ne znači kako svi posjetitelji elektroničkih festivala konzumiraju psihostimulanse niti da elektronička glazba potiče konzumaciju.
Vrlo je važno istaknuti kako konzumacijom bilo kakvih psihostimulansa ugrožavamo zdravlje. Pojačana opasnost krije se u konzumaciji tzv. novih droga. To su sintetičke droge, koje se proizvode u  kućnim laboratorijima, u nekontroliranim uvjetima, bez poznatog kemijskog sastava i farmakološkog djelovanja, što implicira nepoznate razmjere štetnog djelovanja. Tržište novih droga je veoma dinamično. Procjene su kako godišnje „osvane“ 120-150 novih spojeva. Često se stječe dojam kako su nove droge uglavnom prisutne na inozemnom tržištu.
Prema podatcima istraživanja provedenog u našoj Županiji tijekom 2017., čak 4.5% petnaestogodišnjaka izjavilo kako je probalo neku od navedenih novih droga, te da su im nove droge dostupne na hrvatskom ilegalnom tržištu.
Glazba je ljubav, glazba je život. Festivali su mjesta gdje se mladi upoznaju i stvaraju sjećanja! Apeliramo na odgovorno ponašanje kako bi ta sjećanja ostala  lijepa i izmamila osmijeh na lice!
Neka nas kroz život prati pjesma, ali bez rizika za zdravlje!

Roberta Matković, prof. sociologije
Služba za mentalno zdravlje
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije

Literatura:

1.    Christenson H.L. i Roberts D.F. (1998). Substance Use in Popular Movies and Music. Washington, DC: National Youth Anti-Drug Media Campaign, Office of National Drug Control Policy, and Department of Health and Human Services, Substance Abuse and Mental Health Services Administration.
2.    Christenson, P.G., Roberts, D.F. i Douglas, A.G. (2003). The Effects of Violent Music on Children and Adolescents. U: D. Gentile (ur.), Media Violence and Children (153-170). Washington, DC: Praeger.
3.    Kasalo, Mate. Iskustva sa terena HMS. Okrugli stol „Nove droge“. Nastavni zavod za javno zdravstvo. Split, 13. 12. 2017. g.
4.    Lonsdale, A. i North, A. (2011). Why do we listen to music? A uses and gratifications analysis. British Journal of Psychology, 102(1), 108-134.
5.    Matković, R., Kovačić Borković, D.. Navike i ponašanja na internetu djece i mladih SDŽ – rezultati istraživanja. Stručni skup Županijskog vijeća za voditelje školskih preventivnih programa. Obrtna tehnička škola. Split, 25. 5. 2018. g.
6.    Matković, Roberta. Nove droge-rezultati istraživanja. Okrugli stol „Nove droge“. Nastavni zavod za javno zdravstvo. Split, 13. 12. 2017. g.
7.    Pezerović, A.,  Vučković, M.. (2016.) Jesmo li ono što slušamo? Povezanost rizičnih ponašanja s vrstama glazbe koju mladi slušaju. Rad za rektorovu nagradu. Zagreb: Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada.
8.    Saarikallio, S. i Erkkila, J. (2007). The role of music in adolescents’ mood regulation. Psychology of Music, 35(1), 88-109.
9.    Smoljanović, A. (2016.) Dokazivanje novih psihoaktivnih droga u biološkim uzorcima urina primjenom GC-MS metode. Diplomski rad. Split: Kemijsko tehnološki fakultet i Medicinski fakultet.

Podijeli na društvenim mrežama

Facebook
Twitter
LinkedIn
Logo ustanove

NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE