Q-groznica je najčešća zoonoza, rasprostranjena u cijelom svijetu, posebice u ruralnim područjima. U našoj zemlji, Q-groznica se redovito pojavljuje krajem zime ili u proljeće, za vrijeme janjenja ovaca, pa je izrazito sezonska. To je bolest nekih divljih i gotovo svih domaćih životinja, među kojima se održava i prenosi preko vektora (krpelji).
U Australiji je 1935. godine Derrick prvi put u zapazio i opisao do tada nepoznatu bolest i dao joj ime Query fever (engl. query = upitnik, pitanje). Bolest je ubrzo otkrivena u mnogim drugim zemljama i na svim kontinentima. U Europi je Q-groznica potvrđena tijekom Drugog svjetskog rata. Tada su je opisali Amerikanci potvrdivši epidemijsku pojavu upala pluća među vojnicima stacioniranim u Italiji i na Korzici. Nijemci su, kod svojih vojnika stacioniranih u Grčkoj, zapazili bolest koju su nazvali “balkanskom gripom“, a za koju se potvrdilo da je zapravo Q-groznica. U Hrvatskoj je prve slučajeve utvrdio Mihaljević 1948. godine u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu.
Q-groznica je najčešća zoonoza, rasprostranjena u cijelom svijetu, posebice u ruralnim područjima. U stočarskim predjelima Q-groznica je endemska bolest. To je bolest nekih divljih i gotovo svih domaćih životinja, među kojima se održava i prenosi preko vektora (krpelji). Od domaćih životinja najčešći rezervoar i izvor bolesti za čovjeka su ovce i koze, iako to mogu biti i konji, goveda, mačke, perad i psi. U nas su kao izvor infekcije najvažnije ovce, potom koze i goveda. Kod domaćih životinja bolest je kronična, najčešće bez vidljivih simptoma. Za vrijeme trudnoće u životinja, vrsta bakterija koje izazivaju Q-groznicu (Coxiella burnettii), intenzivno se razmnožava u organima ovce, posebno u maternici, plodovim ovojima i posteljici.
Bakterija koja uzrokuje groznicu je otporna, pa može dugo preživjeti u sasušenim životinjskim ekskretima, na vuni ovaca, sijenu, gnojivu, prašini i u mlijeku. Čovjek se uglavnom zarazi udisanjem inficiranog aerosola (npr. rad u vrtu sa zaraženim stajskim gnojivom ili boravak blizu stada na ispaši).
U našoj zemlji, Q-groznica se redovito pojavljuje krajem zime ili u proljeće, za vrijeme janjenja ovaca, pa je izrazito sezonska. Prijašnjih je godina Q-groznica kod nas bila učestalija i povezana s nomadskom ispašom ovaca. Stočari iz Bosne dovodili su svoju stoku na ispašu u Slavoniju i sjeverozapadnu Hrvatsku, a u proljeće, upravo za vrijeme janjenja, vraćali su se kući i kraće se zadržavali blizu naseljenih mjesta. Danas više nema takve ispaše, ali postoji autohtona Q-groznica, naročito u stočarskim krajevima u Istri, Dalmaciji, na otocima i drugdje.
Q-groznica se pojavljuje sporadično ili u manjim ili većim epidemijama. Na našem području najveći broj oboljelih zabilježen je 2003. godine.
Prije par godina zabilježena je pojavnost Q-groznice na otoku Braču, gdje je oboljelo pet osoba koje su boravile na području Blaca na kojem su stada ovaca na ispaši, te još dvoje oboljelih koji su bili u kontaktu s ovčjim gnojivom.
Inkubacija Q-groznice je relativno duga, najčešće 2 – 3 tjedna. Bolest u pravilu nastupa naglo s vrlo visokom temperaturom uz izražene opće simptome. Otprilike u polovice oboljelih uz opće simptome razvija se i upala pluća (atipična pneumonija). Q-groznica završava potpunim ozdravljenjem, spontano ili uz liječenje antibioticima. Smrtnost je manja od 1%.
Preboljenjem bolesti stječe se dugotrajna, najčešće i doživotna imunost. Pasterizacijom mlijeka na 67,2° C 30 minuta ili na 71,6° C 15 sekundi, ili kuhanjem (vrenjem) inaktivira se uzročnik Q-groznice.
Mr. sc. Diana Nonković, dr. med., spec. epidemiologije
Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti NZJZ SDŽ
