Search

Q-groznica

Q-groznica je najčešća zoonoza, rasprostranjena u cijelom svijetu, posebice u ruralnim područjima. U našoj zemlji, Q-groznica se redovito pojavljuje krajem zime ili u proljeće, za vrijeme janjenja ovaca, pa je izrazito sezonska. To je bolest nekih divljih i gotovo svih domaćih životinja, među kojima se održava i prenosi preko vektora (krpelji).

U Australiji je 1935. godine Derrick prvi put u zapazio i opisao do tada nepoznatu bolest i dao joj ime Query fever (engl. query = upitnik, pitanje). Bolest  je ubrzo otkrivena u mnogim drugim zemljama i na svim kontinentima. U Europi je Q-groznica potvrđena tijekom Drugog svjetskog rata. Tada su je opisali Amerikanci potvrdivši epidemijsku pojavu upala pluća među vojnicima stacioniranim u Italiji i na Korzici. Nijemci su, kod svojih vojnika  stacioniranih u Grčkoj, zapazili bolest koju su nazvali “balkanskom gripom“, a za koju se potvrdilo da je zapravo Q-groznica. U Hrvatskoj je prve slučajeve utvrdio Mihaljević 1948. godine u Klinici za infektivne bolesti u  Zagrebu.
Q-groznica je najčešća zoonoza, rasprostranjena u cijelom svijetu, posebice u ruralnim područjima. U stočarskim predjelima Q-groznica je endemska bolest. To je bolest nekih divljih i gotovo svih domaćih životinja, među kojima se održava i prenosi preko vektora (krpelji). Od domaćih životinja najčešći rezervoar i izvor bolesti za čovjeka su ovce i koze, iako to mogu biti i konji, goveda, mačke, perad i psi. U nas su kao izvor infekcije najvažnije ovce, potom koze i goveda. Kod domaćih životinja bolest je kronična, najčešće bez vidljivih simptoma. Za vrijeme trudnoće u životinja, vrsta bakterija koje izazivaju Q-groznicu (Coxiella burnettii), intenzivno se razmnožava u organima ovce, posebno u maternici, plodovim ovojima i posteljici.
Bakterija koja uzrokuje groznicu je otporna, pa može dugo preživjeti u sasušenim životinjskim ekskretima, na vuni ovaca, sijenu, gnojivu, prašini i u mlijeku. Čovjek se uglavnom zarazi udisanjem inficiranog aerosola (npr. rad u vrtu sa zaraženim stajskim gnojivom ili boravak blizu stada na ispaši).
U našoj zemlji, Q-groznica se redovito pojavljuje krajem zime ili u proljeće, za vrijeme janjenja ovaca, pa je izrazito sezonska. Prijašnjih je godina Q-groznica kod nas bila učestalija i povezana s nomadskom ispašom ovaca. Stočari iz Bosne dovodili su svoju stoku na ispašu u Slavoniju i sjeverozapadnu Hrvatsku, a u proljeće, upravo za vrijeme janjenja, vraćali su se kući i kraće se zadržavali blizu naseljenih mjesta. Danas više nema takve ispaše, ali postoji autohtona Q-groznica, naročito u stočarskim krajevima u Istri, Dalmaciji, na otocima i drugdje.
Q-groznica se pojavljuje sporadično ili u manjim ili većim epidemijama. Na našem području najveći broj oboljelih zabilježen je 2003. godine.
Prije par godina zabilježena je pojavnost Q-groznice na otoku Braču, gdje je oboljelo pet osoba koje su boravile na području Blaca na kojem su stada ovaca na ispaši, te još dvoje oboljelih koji su bili u kontaktu s ovčjim gnojivom.
Inkubacija Q-groznice je relativno duga, najčešće 2 – 3 tjedna. Bolest u pravilu nastupa naglo s vrlo visokom temperaturom uz izražene opće simptome. Otprilike u  polovice oboljelih uz opće simptome razvija se i upala pluća (atipična pneumonija). Q-groznica završava potpunim ozdravljenjem, spontano ili uz liječenje antibioticima. Smrtnost je manja od 1%.
Preboljenjem bolesti stječe se dugotrajna, najčešće i doživotna imunost. Pasterizacijom mlijeka na 67,2° C 30 minuta ili na 71,6° C 15 sekundi, ili  kuhanjem (vrenjem) inaktivira se uzročnik Q-groznice.

Mr. sc. Diana Nonković, dr. med., spec. epidemiologije
Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti NZJZ SDŽ

Podijeli na društvenim mrežama

Facebook
Twitter
LinkedIn
Logo ustanove

NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Pregled privatnosti

Neophodni kolačići

Ovi kolačići omogućuju interakciju s uslugom ili internetskom lokacijom kako biste mogli pristupiti osnovnim značajkama za pružanje te usluge. Odnose se na zatraženu uslugu kao što je, npr. identifikator sesije trenutačnog posjeta. Ne spremaju informacije kojima se može identificirati korisnika.

Statistički kolačići

Ovi kolačići omogućuju prikupljanje podataka u agregiranom obliku bez identificiranja korisnika. Služe za praćenje ponašanja korisnika na internetskoj stranici u svrhu istraživanja tržišta i praćenja analitike. Navedeni uvidi omogućuju internetskoj stranici poboljšavanje sadržaja i razvijanje boljih značajki koje unaprjeđuju korisnički doživljaj.

Marketinški kolačići

Ovi kolačići omogućuju prikupljanje informacija o navikama i ponašanju korisnika na internetskoj stranici radi objavljivanja relevantnih oglasa za korisnika usklađenih s njegovim interesima. Također se mogu koristiti i za mjerenje učinkovitosti kampanja.