Dolaskom proljeća i ljeta povećava se broj sudionika prometa – biciklista, motociklista i pješaka koji žele iskoristiti sve blagodati boljih vremenskih prilika. Posljedično raste i broj prometnih nesreća, uzrokovanih ne samo tehničkim nepravilnostima vozila, lošom infrastrukturom prometnica i nepridržavanjem prometnih propisa, već i određenim rizičnim čimbenicima koji spadaju u područje odgovornosti za zdravlje svakog od nas.
Iako su ozljede u prometu jedan od glavnih uzroka smrti u svijetu, one se mogu i predvidjeti i prevenirati. Dokazano je kako učinkovite intervencije mogu pridonijeti sigurnosti na cestama – zemlje koje su uspješno provele takve intervencije bilježe posljedično smanjivanje broja ozljeda i smrti u prometu. Širenjem takvih intervencija na globalnoj razini može se ostvariti golemi potencijal u spašavanju života i smanjivanju štete.
Promjena ponašanja sudionika prometa predstavlja kritičnu komponentu holističkog „sustava sigurnosti“ na prometnicama. Usvajanje i osnaživanje „dobrih“ zakona vrlo je učinkovito u promjeni ponašanja sudionika prometa i djeluje na ključne rizične čimbenike: brzinu vožnje, konzumaciju alkohola, nekorištenje kaciga, sigurnosnih pojaseva i dječjih autosjedalica. Osnaživanje donošenja takvih zakona ključno je u uspješnom smanjivanju ozljeđivanja u prometu. Ništa manje važno nije ni osiguravanje infrastrukture, kao i povećanje sigurnosti vozila.
Osim 1.25 milijuna smrti zbog ozljeda u prometu na globalnoj razini, ne smiju se zanemariti ni milijuni ozbiljno ozlijeđenih osoba koje žive s dugotrajnim posljedicama i različitim oblicima invaliditeta, a koje su nastale kao rezultat ozljeđivanja u prometu. U svijetu su ozljede u prometu glavni uzrok smrti među mladim osobama u dobi 15-29 godina. Procjenjuje se kako će ozljede u prometu biti do 2030. deveti vodeći uzrok smrti svih dobnih skupina na globalnoj razini. Navedeni porast smrtnosti bit će osobito značajan u slabije i srednje-razvijenim zemljama gdje se očekuje povećana urbanizacija i motorizacija sukladno očekivanom ekonomskom rastu.
KAKO PREVENIRATI OZLJEDE U PROMETU?
1. SMANJITI BRZINU VOŽNJE!
• Brzina je kritični čimbenik rizika za ozljeđivanje u prometu.
• Veća brzina znači veću mogućnost nastanka ozbiljnih ozljeda i smrti kod pješaka, biciklista i motociklista.
• Odrasli pješak ima 20%-tni rizik od smrti u slučaju udarca automobilom koji vozi brzinom manjom od 50 km/h.
• Odrasli pješak ima 60%-tni rizik od smrti u slučaju udarca automobilom koji vozi brzinom od 80 km/h.
• Uvijek se pridržavati ograničenja brzine, osobita pozornost u naseljenim područjima, te u blizini dječjih vrtića i škola.
2. KORISTITI ZAŠTITNU KACIGU!
• Ozljede glave u biciklista i motociklista mogu se prevenirati nošenjem adekvatnih zaštitinih kaciga (integralne, modularne, offroad/cross i sl.).
3. NE KONZUMIRATI ALKOHOL!
• Konzumacija alkohola povećava rizik ne samo nastanka prometne nesreće, već i ozbiljnog ozljeđivanja i smrti u prometu.
• Mladi i netom položeni vozači koji voze pod utjecajem alkohola imaju ne samo povećan rizik nastanka prometne nesreće, već i ozbiljnog ozljeđivanja i smrti u prometu.
4. KORISTITI SIGURNOSNI POJAS!
• Korištenje sigurnosnog pojasa smanjuje rizik smrtnog ishoda vozača i suvozača u prometnoj nesreći za 45-50% , lakšeg ozljeđivanja za 20%, a težeg za 40%.
• Korištenje sigurnosnog pojasa smanjuje rizik za putnike na stražnjim sjedalima vozila za 25% kod fatalnog i ozbiljnog ozljeđivanja te 75% kod lakšeg ozljeđivanja.
5. KORISTITI PRIMJERENE AUTOSJEDALICE ZA DJECU!
• Sigurnosni pojasevi nisu dizajnirani za djecu!
• Koristiti dječje autosjedalice primjerene dobi, visini i težini djeteta!
• Dojenčad i djeca do navršene 1. godine života u autosjedalici imaju za 90% manji rizik smrtnog ishoda tijekom prometne nesreće od djece koja nisu smještena u autosjedalicu.
• Djeca u autosjedalici imaju gotovo 80% manji rizik teškog ozljeđivanja od djece koja su vezana sigurnosnim pojasom.
• Djeca u dobi 4-10 godina smještena u prikladne autosjedalice imaju 77% manji rizik ozljeđivanja tijekom prometne nesreće od one koja nisu.
• Važećim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama u svezi autosjedalica u Hrvatskoj sva djeca visine do 150 cm moraju biti vezana u autosjedalici ili pomoćnom postolju.
• Važećim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama na prednjem sjedalu automobila mogu samo sjediti djeca viša od 150 cm i vezana sigurnosnim pojasom.
6. NE KORISTITI LIJEKOVE KOJI UTJEČU NA SPOSOBNOST VOŽNJE KAO NI LEGALNA/ILEGALNA PSIHOAKTIVNA SREDSTVA!
• Zabranjeno je i kažnjivo koristiti ilegalna psihoaktivna sredstva pri vožnji!
• Ne voziti pod utjecajem legalnih psihoaktivnih lijekova (npr. benzodiazepini, različiti analgetici i sl.) ili drugih lijekova koji umanjuju sposobnost vožnje!
• Uvijek pročitati uputu o lijeku – pozornost na dio koji se odnosi na sposobnost upravljanja vozilima.
7. SMANJITI DISTRAKCIJE/OMETANJA PRI VOŽNJI!
• Distrakcije/ometanja mogu biti vizualne (vidne), auditivne (slušne), manualne i kognitivne.
• Svaka pojedinačna distrakcija, a osobito kombinacija više njih, utječe na smanjivanje sposobnosti vožnje i povećava rizik izazivanja prometne nesreće.
• Distrakcije mogu produžiti potrebno vrijeme reakcije u vožnji (npr. pri kočenju), smanjiti sposobnost vožnje u prometnoj traci (iznenadna skretanja u druge prometne trake ili na pločnik) te smanjiti potreban razmak među vozilima.
• Ne koristiti mobitele tijekom vožnje!
• Ne tipkati tijekom vožnje!
• Koristiti hands-free uređaje tijekom telefoniranja!
• Ne slušati preglasnu glazbu u vozilu!
• Ne okretati se prema suputnicima!
• Ne jesti i ne piti tijekom vožnje!
Prim. mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Odjela za epidemiologiju i prevenciju ozljeda
Služba za epidemiologiju NZJZ SDŽ
