Search
MENI

Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u Splitsko-dalmatinskoj županiji u osoba starije životne dobi u 2020. godini

Kardiovaskularne bolesti (bolesti cirkulacijskog sustava) vodeći su uzrok smrtnosti i obolijevanja u svijetu i u Hrvatskoj. Danas govorimo o njihovoj globalnoj epidemiji i stoga predstavljaju veliki javnozdravstveni problem.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji je 2020. godine umrlo ukupno 5439 osoba, od čega 4 586 u dobi od 65 i više godina. Od njih je 48% muškaraca i 52% žena starije dobi.
Vodeći uzrok smrti osoba starije dobi su kardiovaskularne bolesti sa 1 866 umrlih osoba i udjelom od 41% u ukupnom mortalitetu. Kod muškaraca je udio kardiovaskularnih bolesti u ukupnom mortalitetu bio 36%, a kod žena 45% (Slike 1, 2, 3).

Slika 1. Uzroci smrti osoba starije dobi u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2020. godine – ukupno

Uzroci smrti osoba starije dobi u SDŽ 2020. - ukupno

Slika 2. Uzroci smrti muškaraca starije dobi u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2020. godine

Uzroci smrti muškaraca starije dobi u SDŽ 2020.

Slika 3. Uzroci smrti žena starije dobi u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2020. godine

Uzroci smrti žena starije dobi u SDŽ 2020.

Među 10 vodećih pojedinačnih uzroka smrti osoba starije dobi u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2020. godine, koji u ukupnom mortalitetu starijih sudjeluju s 64 % nalazi se čak pet dijagnostičkih podskupina/dijagnoza iz skupine kardiovaskularnih bolesti. Na vrhu se nalaze hipertenzivne bolesti s udjelom od 11,1 % u ukupnom mortalitetu osoba u dobi 65 i više godina i Ishemijske bolesti srca s udjelom od 10,2 %. Na četvrtom mjestu su cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 9 %, na devetom Insuficijencija srca s udjelom od 2,6 %, a na desetom mjestu ateroskleroza s udjelom od 2,3 % (Tablica 1).

Tablica 1. Rang ljestvica i udio 10 vodećih uzroka smrti u Splitsko-dalmatinskoj županiji osoba u dobi 65 i više godina, 2020. – ukupno

Šifra MKB-10

Dijagnoza

Broj

Udio %

I10-I15

Hipertenzivne bolesti

511

11,14

I20-I25

Ishemijske bolesti srca

469

10,23

E10-E14

Dijabetes melitus

465

10,14

I60-I69

Cerebrovaskularne bolesti

414

9,03

U071

COVID -19

322

7,02

C33-C34

Zloćudna novotvorina dušnika, dušnica i pluća

223

4,86

C18-C21

Zloćudna novotvorina debelog crijeva, rektuma i anusa

205

4,47

J40-J47

Kronične bolesti donjeg dišnog sustava

122

2,66

I50

Insuficijencija srca

117

2,55

I70

Ateroskleroza

106

2,31

 

Prvih 10 uzroka smrti

2954

64,41

 

Ukupno umrli

4586

100,00

Najčešće dijagnostičke podskupine u ukupnom mortalitetu od kardiovaskularnih bolesti u Splitsko-dalmatinskoj županiji bile su hipertenzivne bolesti s udjelom od 27,4 %  i ishemijske bolesti srca s udjelom od 25,1 %. Slijede cerebrovaskularne bolesti (22,2 %), Ostali oblici srčanih bolesti s udjelom od 17,9 %, bolesti arterija, arteriola i kapilara (6, 6%), kronične reumatske srčane bolesti (0,4 %), bolesti vena, limfnih žila i limfnih čvorova (0,3 %), te akutna reumatska groznica (0,1 %) i plućna bolest srca i bolesti plućne cirkulacije (0,1%) (Tablica 2, Slika 4).

Tablica 2. Umrli zbog kardiovaskularnih bolesti u dobi 65 i više godina prema dijagnostičkim podskupinama u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2020. godine (apsolutni broj, udio, stopa/100.000)

Dijagnostičke skupine

Šifra MKB-10

Broj umrlih

Udio %

Stopa/100.000

Hipertenzivne bolesti

I10-I15

511

27,4

554,9

Ishemične bolesti srca

I20-I25

469

25,1

509,3

Cerebrovaskularne bolesti

I60-I69

414

22,2

449,5

Ostali oblici srčane bolesti

I30-I52

334

17,9

362,7

Bolesti arterija, arteriola i kapilara

I70-I79

123

6,6

133,6

Kronične reumatske srčane bolesti

I05-I09

8

0,4

8,7

Bolesti vena, limfnih žila i limfnih čvorova

I80-I89

5

0,3

5,4

Akupna reumatska groznica

I00-I02

1

0,1

1,1

Plućna bolest srca i bolesti plućne cirkulacije

I26-I28

1

0,1

1,1

Kardiovaskularne bolesti ukupno

I00-I99

1866

100,0

2026,1

Slika 4. Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti osoba starije dobi po pojedinim dijagnostičkim skupinama i spolu u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2020. godine

Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti osoba starije dobi po poje

Najčešća pojedinačna dijagnoza u mortalitetu od kardiovaskularnih bolesti u muškaraca i žena starije dobi je Hipertenzivna bolest srca, zatim slijede kronična ishemična bolest srca i inzult nespecificiran. Na četvrtom mjestu kod muškaraca je akutni infarkt miokarda, a kod žena Insuficijencija srca. Na petom mjestu kod muškaraca je je insuficijencija srca, a kod žena ateroskleroza (Tablice 3-4).

Tablica 3. Najčešće dijagnoze u mortalitetu od kardiovaskularnih bolesti u muškaraca starije dobi u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2020. godine

Dijagnoza

Šifra MKB-10

Broj

Udio %

Stopa/100.000

Hipertenzivna bolest srca

I11

191

24,2

488,3

Kronična ishemična bolest srca

I25

138

17,5

352,8

Inzult, nespecificiran

I64

97

12,3

248,0

Akutni infarkt miokarda

I21

94

11,9

240,3

Insuficijencija srca

I50

39

4,9

99,7

5 najčešćih dijagnoza

 

559

70,9

1429,2

Kardiovaskularne bolesti ukupno

 

788

100,0

2014,7

Tablica 4. Najčešće dijagnoze u mortalitetu od kardiovaskularnih bolesti u žena starije dobi u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2020. godine

Dijagnoza

Šifra MKB-10

Broj

Udio %

Stopa/100.000

Hipertenzivna bolest srca

I11

286

26,5

539,8

Kronična ishemična bolest srca

I25

172

16,0

324,6

Inzult, nespecificiran

I64

121

11,2

228,4

Insuficijencija srca

I50

78

7,2

147,2

Ateroskleroza

I70

72

6,7

135,9

5 najčešćih dijagnoza 

729

67,6

1375,9

Kardiovaskularne bolesti ukupno

 

1078

100,0

2034,6

Analizirajući smrtnost od kardiovaskularnih bolesti prema dobi, vidimo da je 91,2 % umrlih starije od 65 godina (84,8 % u muškaraca i 96,5 % u žena). Od svih umrlih starije dobi u dobnoj skupini 65-74 godine je 13,7 % umrlih (22,5 % u muškaraca i 7,2 % u žena), u dobi 75-84 godine 33,2% (37,8 % u muškaraca i 29,9 % u žena), te u dobi od 85 i više godina 53,1 % umrlih (39,7 % u muškaraca i 62,9 % u žena). U dobnoj skupini 40-64 godina je 8,5% umrlih (14,5 % u muškaraca i 3,4 % u žena), te u dobi 20-39 godina 0,3% (0,6% muškaraca i 0,1% žena)(Tablica 5).

Tablica 5. Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti po dobi i spolu u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2020. godine (broj, udio i stopa)

Dobna skupina

Ukupno

Muškarci

Žene

Broj

Udio %

Stopa/100.000

Broj

Udio %

Stopa/100.000

Broj

Udio %

Stopa/100.000

0-14

1

0,0

1,5

1

0,1

3,0

0

0,0

0,0

15-24

0

0,0

0,0

0

0,0

0,0

0

0,0

0,0

25-39

7

0,3

8,1

6

0,6

13,5

1

0,1

2,4

40-64

173

8,5

113,6

135

14,5

178,1

38

3,4

49,7

65+

1866

91,2

2026,1

788

84,7

2014,7

1078

96,5

2034,6

Ukupno

2047

100,0

457,5

930

100,0

423,9

1117

100,0

489,8

65-74

255

13,7

488,6

177

22,5

745,8

78

7,2

274,1

75-84

620

33,2

2109,1

298

37,8

2489,1

322

29,9

1848,0

85+

991

53,1

9429,1

313

39,7

9184,3

678

62,9

9546,6

Analiza smrtnosti po dobi u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2020. godini pokazuje da, kako u muškaraca tako i žena, stope mortaliteta za kardiovaskularne bolesti ukupno rastu s dobi i više su u muškaraca nego u žena, osim u najstarijoj dobnoj skupini (85+), u kojoj su dobno-specifične stope za kardiovaskularne bolesti više kod žena (Slika 5).

Slika 5. Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti po dobi i spolu u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2020. godine

Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti po dobi i spolu u SDŽ 2020.

S obzirom na veliko opterećenje koje nose kardiovaskularne bolesti podaci o smrtnosti važan su izvor pokazatelja koje možemo dobiti iz rutinske statistike kako bi se moglo odlučivati o prioritetima i zdravstvenoj strategiji, poboljšati prevenciju, te poduzeti odgovarajuće aktivnosti prema prioritetima. Prikazani gerontološki javnozdravstveni pokazatelji potvrđuju veličinu problema kardiovaskularnih bolesti u osoba starije dobi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Hrvatska u ovom trenutku nema strategiju prevencije i kontrole bolesti srca i krvnih žila. Nacionalni program prevencije kardiovaskularnih bolesti donesen je u rujnu 2001. godine, međutim do njegove operacionalizacije i sustavnog provođenja nije došlo. Definiranje strateških okvira za provođenje mjera primarne, sekundarne prevencije i kontrolu bolesti srca i krvnih žila preduvjet je za učinkovito smanjenje tereta ovih bolesti koje nosi stanovništvo Splitsko-dalmatinske županije i Hrvatske.

Literatura:

  1. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Kardiovaskularne bolesti u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2022.
  2. Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske. Akcijski plan za prevenciju i nadzor nad kroničnim nezaraznim bolestima 2020. – 2026., Zagreb, 2020.
  3. Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Baza podataka o smrtnosti stanovništva Splitsko-dalmatinske županije 2020. godine, Split
  4. Državni zavod za statistiku. Procjena stanovništva Republike Hrvatske u 2020., Zagreb, 2021.

Članak u pdf-u

Accessibility by WAH
Logo ustanove

NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

  • Pon - pet: 7:30 - 15:30