Search

Stiže proljeće :)

Nama ljudima teško je ugoditi, ljeti kukamo kako jedva čekamo zimu, a zimi da jedva čekamo proljeće, i tako u krug.  Ipak nakon i dugih i tmurnih zimskih mjeseci, većina ljudi jedva je  dočekala  da grane sunce i proljeće zagrije dušu i tijelo.

Preživjeli smo period godine kad smo svi pomalo bili nezadovoljni jer nam je bilo hladno, vlažno, tmurno, sivo, mračno i činilo nam se da zimi nema kraja. Kupaće kostime i sandale ostavili smo daleko iza nas, utoplili se kaputima, šalovima, kapama. Tako pokriveni pomalo smo zaboravili na kontroliranje tjelesne težine.  Žudili smo za krepkijom hranom a kauč nam je bio privlačniji od šetnje. Većina nas je tada posezala za ugodnim namirnicama koje dižu energiju, ali znamo da je takva hrana bogatija kalorijama, mastima i šećerom.

U vrijeme naših davnih predaka zimski su mjeseci bili povezani s glađu. Jedna teorija, poznata u stručnoj literaturi kao teorija štedljivog gena, kaže da smo genetski programirani za povećanje masnih naslaga u jesen da bismo preživjeli surove zimske uvjete. Problem je u tome što danas, u suvremenim uvjetima življenja, više ne trebamo stvarati zalihe masnoća jer imamo na raspolaganju obilje hrane cijele godine. Stoga zalihe ostanu neiskorištene…

Duži dani i više sunca podsjete nas da ćemo se skoro skinuti iz tamnih boja i kaputa a onda više nema vremena ni prostora za skrivanje viška kilograma i samozavaravanje.

Nije stoga čudno, da je završetkom zime nepresušna tema jutarnjih kava mršavljenje. I dijete…rižina, bolnička, UN, alkalna; dijeta 5:2….

Kupuju se razno razne tablete, šejkovi, cijeli paketi za klesanje linije iz snova i mršavljenje „preko noći“. No takva rješenja, nažalost, preko noći istope novčanik, ali ne i višak masti.

Zimom završava jedan prirodni ciklus, gdje smo više bili i mentalno orijentirani prema sebi, razmišljali o tome što smo postigli tijekom prošle godine, trebamo li što promijeniti, analizirali svoja unutarnja stanja i doživljaje.

A sad pozdrav zimi.

Priroda se budi, više je sunca, temperature ugodne, napokon mrak ne pada u 4 poslijepodne, sve je više zelenila, tržnice su oživjele s bojama…..Svi znamo da  proljeće  kalendarski počinje 21.03. iako nam na vrata gotovo uvijek pokuca ranije no očekivano.

Prijelaz zime u proljeće, odavno se povezuje s rastom i obnavljanjem.
Proljeće jednostavno ljude čini optimističnijima, imaju više energije i aktivniji su. I istraživanja su pokazala da produljeno trajanje dnevnog svjetla popravlja raspoloženje.
Proljeće je sinonim je za radost, svjetlost i susret.
Neka nam proljeće bude motivacija za promjenu starih i loših navika.
Krećite se i cijenite svoje tijelo, trčite, prakticirajte duge šetnje, vozite bicikl……, sve ima pozitivan učinak na tijelo i duh.
Pokrenite se i započnite graditi kondiciju malim koracima.
Premda način kako se hranimo i živimo ne bi trebalo ovisiti o godišnjim dobima, činjenica je da u proljeće imamo više entuzijazma za promjene, a sama priroda nas o uvome jako potiče. Teška i kalorična jela ostavite za sobom. Naš metabolizam se ubrzava u proljeće, imamo manju tedenciju nakupljanja masnoće u tijelu, a na taj se način lakše riješiti viška tjelesne masti . Kad su temperature više imamo manji apetit, tako da je lakše ustrajati u svojim odlukama. Idealnu dozu vitamina, nutrijenata i samim time energije dobit ćete iz svježeg voća, povrća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i druge super hrane.

Za razliku od zime gdje smo više orijentirani prema sebi, u proljeće smo  više orijentirani drugima.  I ne samo drugim ljudima nego i prirodi.
Stoga je proljeće idealno vrijeme za druženje i otvaranje sebe prema svijetu i životu. Toplo i sunčano vrijeme potiče nas da izađemo van, družimo se, upoznajemo nove ljude.
Nazovite one koje niste vidjeli neko vrijeme, povežite se s drugima, smijite se i budite društveni jer ćete tako razinu stresa dovesti na minimum, a a naglo će vam porasti razina sreće i zadovoljstva. Druženje je lijek protiv osamljenosti. Pomoću drugih mi rastemo i razvijamo se. Znanstvena istraživanja su pokazala kako nas druženja s prijateljima čine zdravijima i psihički stabilnijima jer prijatelji pružaju podršku na emotivnoj, mentalnoj i praktičnoj razini.
Proljetno sunce mami na trčanje, planinarenje, šetnje, ispijanje kave na otvorenom….Istraživanja potvrđuju da produljeno trajanje dnevnog svjetla popravlja raspoloženje, opće stanje organizma i energiju.
Da, proljeće utječe na raspoloženje. Dulji i sunčani dani s puno topline učinit će da se većina ljudi osjeća ugodno i raspoloženo.
Druženja u proljeće uglavnom uključuju boravak na otvorenom, što doprinosi našem fizičkom dravlju. Krećemo se, udišemo svjež zrak, razgibavamo se….
Boravak u prirodi u proljeće je nezamjenjivi užitak a proljetno je sunce ljekovito. Koristan je i bijeg od svakodnevne žurbe, jurnjave i gradske zagađenosti.
U prirodi na neki način „prodišemo“. Mnoga istraživanja pokazuju da ljudi koji su češće okruženi zelenilom višom ocjenjuju razinu svog osobnog zdravlja i općenito izražavaju bolje raspoloženje.
Danas je odlazak u prirodu veći blagoslov za modernog čovjeka, nego ikada prije. Fizičku aktivnost koju ste dosad možda prakticirali na zatvorenom preselite na svježi zrak.
Posvetite jedan vikend generalnom čišćenju stana ili kuće, jer uredan i organiziran dom ujedno znači i uredan i organiziran um. Riješite se onih stvari koje kreiraju nered u vašem domu, a vjerojatno ih uopće ne koristite. Organizirajte ih u kutije i donirajte.

Ljepota je u jednostavnim stvarima. Sunce, svjetlost, toplina, zelenilo, cvijeće, boje, mirisi…Okružite se pozitivnim i optimističnim ljudima i bavite se aktivnostima koje vam ispunjavaju dane srećom.
Važno je samo pokrenuti se. Ne odgađati stvari za idući vikend, pa tako opet idući.
Važno je samo napraviti prvi korak jer je onda sve dalje samomotivirajuće.

Stoga, za početak trk bar do najbliže klupe u svom kvartu ili do najbliže tržnicem, kako vam volja, samo krenite!

Lidija Kovačić, prof.
Služba za javno zdravstvo i promicanje zdravlja

 

Podijeli na društvenim mrežama

Facebook
Twitter
LinkedIn
Logo ustanove

NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE